Studentski budžet na aparatima: Stvari na Internetu se počinju naplaćivati, koriste li to studenti?
Posljednjih mjeseci smo mogli vidjeti jedan novi trend – sve više i više sadržaja na Internetu se počinje naplaćivati. Naravno, upravo je to posljedica pandemije i života online. Postalo je nemoguće ne zarađivati na Internetu.
foto: Pexels; Artem Podrez
Otkako se pojavio Internet, jako puno stvari se drastično promijenilo. Između ostalog, intelektualno vlasništvo je baš u krizi. Kako nekoga spriječiti od toga da ilegalno preuzme knjigu, pjesmu ili film? Iako ta ista osoba vrlo vjerojatno ne bi ukrala knjigu, pjesmu ili film u dućanu. Ali Internet je mjesto gdje je sve dozvoljeno.
Tek nedavno su se pojavili servisi koji su počeli naplaćivati svoje usluge, a da ih ljudi zapravo i koriste. Prvi je bio naravno Netflix, a zatim su se pojavili ostali streaming servisi kao što su Hulu, HBO Max i oni glazbeni – Spotify, Dezeer, Tidal… Ukratko, polako se kreira svijest intelektualnog vlasništva.
No, što je s informacijama? Nekada davno, da biste pročitali neku vijest, trebali ste kupiti fizičku novinu. Tako se znalo koji časopisi se kupuju na dnevnoj razini, koji na tjednoj, a koji na mjesečnoj. A onda su se pojavili portali koji pružaju iste te informacije, ali… besplatno. I kako se onda boriti s time? Nikako.
Međutim, posljednjih mjeseci svjedočimo jednom novom trendu – pretplate. Velik broj hrvatskih portala je zaključao dio svojeg sadržaja. Neki su odlučili apsolutno sve ograničiti, dok dio drži porciju sadržaja dostupnom svima, a dio pretplatnicima. I čini se da situacija funkcionira. No, tko to plaća? Plaćaju li studenti pretplate?
– Pretplate na medije su bez veze. Oni koji ih zatvore morali bi stvarno imati neki vrhunski sadržaj, ali koga to uopće zanima. Je li počeo treći svjetski rat, koliko je zaraženih i još par vijesti potrebnih za dnevno funkcioniranje uvijek će biti besplatno. Nikad ne bih platila za takve sadržaje. možda za neku osobitu stvar koja je edukativna i korisna. Plaćam Netflix jer volim gledati filmove i serije, ali i to se može naći online. Ipak, preko službenih stranica ima manje virusa i petljanja, rekla nam je Maria (19) s Filozofskog.
Svijet bez reklama?
Istina je da kada se jednom prebacite na ‘legalan’ svijet, u kojem nema reklama niti sumnjivih bannera, teško je vratiti se na staro. Istina, morate nešto platiti, ali onda zaista i vidite što plaćate. Ali, postoje i oni koji apsolutno sve rade ilegalno.
– Rekla bih da na Internetu provodim oko tri sata na dan, ali jako ovisi od dana. Možda od 30 min pa do 12 sati i više, ako je takav dan. Najviše vremena provodim na YouTubeu, Facebooku i Redditu. Jedina pretplata koju plaćam je za aplikaciju za jogu, zove se Down Dog i plaćam ju 30-ak dolara godišnje. Mislim da nijedna besplatna aplikacija nije ni približno toliko kvalitetna, a i godišnja cijena je otprilike kao mjesečna članarina kada bih se upisala negdje na jogu, tako da stvarno nije puno. Nemam Netflix, Spotify ni slično jer filmove i serije piratiziram, a muziku slušam preko YouTube Vanceda, objasnila nam je Matilda (23) koja studira informatiku.
Ako ne znate što je YouTube Vanced, u pitanju je aplikacija koja je doslovno Premium YouTube, ali besplatno. Nemate reklame, možete slušati glazbu kada zaključate mobitel i čak će vam se reproducirati slika u slici. I besplatno je, ne plaća se ništa, naravno.
– Dosta vremena provodim na internetu, a najčešće su to društvene mreže putem kojih se čujem s prijateljima, kolegama,.., ali sve češće koristim Internet i YouTube i kao izvor za učenje, slušanje glazbe te razonodu uz gledanje videa. Trenutno ne plaćam pretplatu, ali plaćala sam za Netflix. Odlučila sam ga plaćati jer su me zanimali određeni filmovi i serije koji su bili samo tamo dostupni, nije mi se dalo čekati i nema nepotrebnih reklama i slično. Mislim da nije nužno plaćati pretplate na medije jer svakako za svaku od pretplata postoji alternativa (naravno, sve ima svoje mane, ali nije nužno davati 70+ kn svaki mjesec) te smatram da je ovo čisto iz gusta. Iskreno, nisam ni vidjela da portali imaju pretplatu jer ih ni ne čitam, ali smatram da je to ujedno i odgovor na pitanje bih li plaćala pretplatu – ne bih jer svakako ne pratim i ne provodim vrijeme na njima te bi to bio bačen novac, rekla nam je Dea (22) s PMF-a.
Često se govori o tome da mladi ne čitaju dovoljno – ne samo knjige, već i vijesti. I istina je da se velik broj mladih čitatelja zaustavi na naslovu, eventualno na uvodu. A to nije dovoljno da bi se saznalo sve što je pjesnik htio reći. I zašto onda uopće plaćati, ako to ne koristite?
Oprezni s novcima
– A tale as old as time… Na Internetu provodim puno više vremena nego što bih htjela. I to najviše na YouTube-u. Nikad nisam bila tip osobe koja često gleda serije ili filmove, ali zato definitivno jesam tip osobe koja će pogledati najmanje deset YouTube videa koji analiziraju taj film/seriju… Ne plaćam nikakve pretplate, jedino na Patreonu podržavam jednog odličnog youtubera. Zove se Shiey i u slobodno vrijeme putuje po cijeloj Europi (najčešće ilegalno, i to pomoću teretnih vlakova). Toplo preporučujem! Osim toga, također koristim Spotify (ali hakiranu premium verziju koja se ne placa). Ako mi ikad prestane raditi ova verzija, mislim da ću zaista početi plaćati Spotify, jer je stvarno super aplikacija. Općenito dosta lako mijenjam mišljenje, tako da kad se radi o novcu, ne volim donositi brzoplete odluke jer znam da bih se mogla predomisliti u bliskoj budućnosti. Stoga nekako izbjegavam sve te online pretplate, rekla nam je Tina (22) s PMF-a.
Uvođenjem pretplata se vjerojatno računalo da će se čitatelje stjerati u kut. Ali, to se i nije baš dogodilo. Naša sugovornica nam je konkretno prepričala njezino iskustvo.
– Prije sam uvijek čitala jedan portal, to mi je bio go-to portal za vijesti, ali prestala sam ga pratiti otkad su uveli pretplatu. Smatram da je daleko preskupa – 49 kn/mj. za opciju s oglasima i 69 kn/mj. za opciju bez oglasa – to je otprilike kao Netflix, Amazon Prime i sl., a dobije se puuuno manje. Mislim, to je svakako kvalitetan portal ali malo mi je teško nagovoriti se da za nešto izdvojim toliko novaca za nešto što je oduvijek do “nekidan” bilo besplatno; i dalje se iste vijesti mogu pročitati besplatno s drugih portala. Za nešto takvo – gdje plaćam iako ima drugih, manje više jednako dobrih alternativa, izdvojila bih najviše 10-20 kuna mjesečno. Da se radi, npr., o nekom znanstvenom časopisu usko vezanom za moje područje interesa/studiranja/rada, bila bih spremna platiti više, jer bi se u tom slučaju radilo o člancima i radovima koji nisu dostupni nigdje drugdje, otkrila nam je Matilda (23).
