Studentski predstavnici imaju neke čudne zahtjeve za ministra: Pitali smo ih zašto
Stalni radni odnos, samostalni obrt, slobodna studijska godina. Zahtjevi su to, redom, studentskih predstavnika vezano za prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je pripremila administracija ministra Radovana Fuchsa. Razgovarali smo s glavnim predstavnikom studenata na zagrebačkom sveučilištu Ivanom Pavlom Borasom, a on nam je objasnio što stoji iza navedenih zahtjeva.
Ivan Pavao Boras, glavni predstavnik studenata na zagrebačkom sveučilištu
Foto: Studentski zbor | srednja.hr
Predstavnici studenata na zagrebačkom sveučilištu, na čelu s Ivanom Pavlom Borasom, u javnom su savjetovanju o Fuchsovom nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, kako smo pisali, imali neke dosta čudne zahtjeve. Tako su, primjerice, osim već dostupnih studentskih poslova, tražili da studenti dobiju mogućnost radnog odnosa i samostalnog rada u obrtu, ali i slobodne studentske godine. Nepravedno je, istaknuli su, što profesori inače imaju tu mogućnost, a studenti ne.
Treća kategorija studenata
U vezi toga tražili smo pojašnjenje glavnog od njih, predsjednika Studentskog zbora zagrebačkog sveučilišta Ivana Pavla Borasa. Kada bi redoviti studenti imali pravo na radni odnos i samostalni rad u obrtu, to bi ideju redovitog studenta, na neki način, potkopalo. Pitali smo Borasa što misli o tome, a on nam je odmah rekao da studentski predstavnici ne traže to pravo za studente u redovnom statusu, već da se otvori ‘treća kategorija studenata koja bi im to omogućavala’.
– Budući da sam tehničke struke, najjednostavnije mi je dati primjer iz tog područja. Primjerice, poslovi programera su u zadnje vrijeme jako traženi i visoko plaćeni, te se tvrtke često javljaju studentima tokom njihovog studija s poslovnim ponudama. Velika većina fakulteta u Hrvatskoj nema izvanredni studij, te studenti tih fakulteta nisu u mogućnosti potpisati ugovore koji im se nude od strane poslodavaca. Kako ne bismo diskriminirali studente koji žele raditi u stalnom radnom odnosu, a na njihovim fakultetima ne postoji izvanredni studij tražimo da se uvede 3. kategorija, kazao nam je Boras.
Treća bi kategorija, pojašnjava, bila svedena pod pojam ‘redovitog studenta bez subvencije’. Na taj bi način dali mogućnost studentima da rade na svojoj karijeri. Ta kategorija podrazumijeva, dalje navodi glavni zagrebački predstavnik studenata, da se student samostalno odriče prava na subvencionirano studiranje, smještaj i prehranu, te prava na besplatno zdravstveno osiguranje s ciljem da ostvari stalni radni odnos.
Slobodna godina zbog mentalnog zdravlja
Kako je Boras, zajedno s ostalim studentskim predstavnicima, u savjetovanju tražio i da se uvede slobodna studijska godina za studente, pitali smo ga što misli pod tim i zašto je takav institut važan studentima.
– Ako uzmemo u obzir situaciju uzrokovanu pandemijom po pitanju mentalnoga zdravlja, i ispitivanje koje je proveo AZVO dolazimo do jako loših rezultata po pitanju mentalnog stanja naših kolega. Slobodna studijska godina bi studentima služila kao neki vid zamrzavanja bez prava, ali i bez potrebe objašnjavanja razloga. Mentalno zdravlje je i dalje tabu tema u ovoj državi, gdje mladi i dalje teško otvoreno komuniciraju o tome. Smrtni slučaj u obitelji ili među prijateljima, diskriminacija, nasilje, neravnopravnost i brojni drugi događaju znaju često biti razlozi zbog kojih studenti popuste ili jednostavno odluče odustati od studija, pojasnio je Boras.
Slobodna godina studentima bi, kaže, dala vremena da se posvete sebi i prebrode probleme s kojima se suočavaju, ‘da jednostavno pronađu sebe i poslože si prioritete’.
– Naravno, ta godina bi ujedno značila da se student odriče svih svojih prava u tom vremenskom periodu, možda ju ipak mnogi neće koristiti, ali smatram da će biti onih kojima će ta godina biti prekretnica u životu, podcrtava predsjednik zagrebačkog Studentskog zbora.
Imaju jednu suvislu primjedbu
Studentski su predstavnici, već kada je zakonski nacrt ministra Radovana Fuchsa dospio u javnost, istaknuli jedan važan problem. Naime, prema novom zakonskom nacrtu studenti bi mogli svaku studijsku godinu tek jednom ponavljati. To su smatrali problematičnim jer uvjeti studiranja nisu isti na svakom faksu. Negdje, zbog uvjeta za upis kolegija na višoj godini, studente bi takva odredba dovela u situaciju da neke od kolegija mogu polagati – samo jednom – što je nepravedno.
– Vi kad riješite zaostali predmet već ste na drugom upisu godine, a po prvi puta upisujete kolegije koji su bili programski vezani za kolegij s niže godine, te na kraju ukoliko padnete kolegij koji nosi više od 5 ECTS bodova na toj godini, iako vam je prvi upis tog kolegija, gubite pravo studiranja jer vam u Studomatu po treći put piše ista godina studiranja. Navedeno je samo jedan od primjera negativne prakse do koje dolazi primjenom odredbe. Do nje dolazi jer navedena odredba nije u skladu sa sustavom ECTS bodova, odnosno s Bolonjskim sustavom, već promatra godine studija, napominje Ivan Pavao Boras.
Iz tog razloga studentski su predstavnici tražili da se odredba o jednom ponavljanju svake studijske godine izbriše iz verzije Zakona koji MZO planira pustiti u saborsku proceduru.
‘ZADOVOLJNI SMO POSLJEDNJIM SASTANKOM’
Što se očekivanja tiče, naglašava Boras, studentski su predstavnici zadovoljni posljednjim sastankom u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
– Naišli smo na dosta pozitivne odgovore što se naših prijedloga tiče. Smatram da naši zahtjevi nisu pretjerani, svi su argumentirani, mi jednostavno tražimo da se studentima daju mogućnosti (slobodna godina), da već kad se piše novi zakon dobiju priliku za neke novitete (stalni radni odnos), a da ujedno i ispravimo određene nepravde (dva upisa godine). Moram za kraj ipak komentirati, da me žalosti činjenica da ovim prijedlogom zakona studenti ništa nisu dobili, već su naposljetku samo izgubili (odredbe iz stavka 77), još jednom je ponovio Boras.
