Studentski predstavnici već udaraju po Fuchsovoj reformi? Žale se predsjedniku Milanoviću
Studentski predstavnici iz Hrvatskog studentskog zbora bili su kod predsjednika Zorana Milanovića. Žalili su se, među ostalim, na Fuchsovu reformu znanosti i visokog obrazovanja, kazavši da se boje da bi zakonskim izmjenama moglo doći do marginalizacije studentskih predstavnika u Senatu.
Predsjednik Zoran Milanović s predstavnicima Hrvatskog studentskog zbora
Foto: predsjednik.hr
Predsjednik Zoran Milanović danas je u svojem uredu primio predstavnike iz Hrvatskog studentskog zbora, krovnog predstavničkog tijela studenata na razini države.
Žale se na Fucshovu reformu
Novi predsjednik te organizacije je Neven Pintarić, glavni studentski predstavnik riječkog sveučilišta, a svojom funkcijom zapravo zastupa gotovo 160 tisuća studenata. Glavni cilj studentskih predstavnika na državnoj je razini zalagati se za studente u visokom obrazovanju, ali i provoditi projekte u interesu studentske populacije.
Na sastanku s predsjednikom predstavili su mu aktualne i planirane projekte HSZ-a. Istaknuli su bojazan da bi se izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koje provodi Fuchsova administracija, moglo marginalizirati ulogu studentskih predstavnika u Senatu te studentski standard s naglaskom na studentsku prehranu. Razgovarali su i o nizu drugih tema važnih za studentsku populaciju i mlade u Hrvatskoj, kao što su razlozi odlaska mladih u inozemstvo i kvaliteta studiranja u Hrvatskoj. Upozorili su, nadalje, kako stručni studiji još nisu dovoljno prepoznati u hrvatskoj javnosti kao važan dio visokoškolskog obrazovanja. Predstavnici Hrvatskog studentskog zbora nadaju se kako će im i sastanak s Predsjednikom Republike pomoći da se u javnosti počne više razgovarati o temama važnim za studentsku populaciju.
STUDENTSKA DELEGACIJA
U izaslanstvu Hrvatskog studentskog zbora bili su predsjednik Neven Pintarić, zamjenik predsjednika Ivan-Pavao Boras, članovi Hrvatskog studentskog zbora Višeslav Kirinić, Tomislav Milošević, Tin Meštrović, Filip Marinović, Antonela Đuraš, Mirko Filipović, Luka Jurčević, Leopold Mandić, članica ESU-a (European Students’ Union) Bruna Bandula te tajnik Zbora Slobodan Šolaja. Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
Programski ugovori glavni dio reforme
Trentuno je u tijeku, podsjetimo, izrada novog okvira Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, u režiji resornog ministra Radovana Fuchsa. Kako je već u nekoliko navrata pojasnio, a prvi puta na našoj konferenciji povodom desetog rođendana portala srednja.hr, u fokusu će novoga zakona svakako biti novi model financiranja javnih sveučilišta.
– Reforma obrazovanja se načelno sastoji od dvije komponente. Jedna je uvođenje novog modela institucionalnog financiranja visokoškolskih i znanstvenih institucija kroz cjelovite programske ugovore, i druga je jačanje institucionalnih, infrastrukturnih i organizacijskih kapaciteta znanstveno-istraživačkog sektora kroz poboljšanje ustroja i funkcioniranje upravljačke organizacijske komponente sveučilišta i javnih znanstvenih instituta. Provedbu obje komponente omogućit će donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Bez promjene zakonskog okvira nije moguće niti zadovoljiti ove uvjete koji su predviđeni u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti RH. Pritom valja reći da zakoni koji su navedeni kao potrebni zakoni, ne samo u dijelu obrazovanja nego i šire, a koji su naznačeni u tijeku pregovaračkog procesa s EU treba ispuniti kako bi se financiranje iz Nacionalnog plana moglo ostvarit. Nije moguće zaboraviti neki od zakona i ne donijeti ga, jer to će automatski povući za sobom i trošenje financijskih sredstava koja su na raspolaganju, kazao je tada Fuchs.
Kako je istaknuo ministar Fuchs, takvi bi se ugovori sastojali od tri razine financiranja. Osnovna razina financiranja koja uključuje, primjerice plaće, materijalni troškove, znanstvene projekte, ulaganja u studentski standard; razvojna razina koja uključuje strateške i razvojne ciljeve, kao i novac za studentske školarine; te izvedbena ili varijabilna razina, gdje sveučilišta i instituti dobivaju novac razmjerno uspjehu i ostvarenim ciljevima koji su određeni u programskom ugovoru. Više o tome pogledajte u videu ispod.
