Mijenja se Zakon o studentskom radu, ali jedna skupina studenata i dalje neće moći raditi preko SC-a
Nedavno je završena javna rasprava oko izmjene Zakona o obavljanju studentskih poslova kojom se definira da pravo na studentski rad imaju i studenti koji studiraju u Hrvatskoj, a nisu državljani RH. Uskoro će se te izmjene po hitnoj proceduri naći i na saborskoj raspravi. Podsjetimo, još su ranije pravo na rad dobili izvanredni studenti. No, jedna skupina studenata i dalje ga neće imati – studenti koji upišu mirovanje. Dio studenata, ali i Hrvatski studentski zbor sada traže da se to tumačenje Ministarstva obrazovanja izmjeni.
foto: Ivan Božić|srednja.hr
Proteklog ljeta na stranicama pojedinih fakulteta ‘osvanulo’ je tumačenje Ministarstva znanosti i obrazovanja vezano uz Zakon o obavljanju studentskih poslova. Ministarstvo je istaknulo kako po novom studenti koji upišu mirovanje obaveza neće imati pravo na obavljanje studentskog posla.
– Ako je student upisao mirovanje obveza studija onda mu miruju prava i obveze te u tom razdoblju ne ostvaruje pravo na subvencionirane troškove smještaja (osim studenata s invaliditetom) i prehrane kao ni pravo na obavljanje studentskih poslova putem studentskih ugovora posredstvom studentskih centara, pojasnili su ljetos iz MZO-a.
‘MZO je u ovoj prilici izigrao studente’
Ovih dana zaključena je javna rasprava oko izmjena Zakona, a prema kojoj pravo korištenja instituta studentskog rada imaju i studenti strani državljani koji studiraju u Hrvatskoj. Prilikom javne rasprave nekolicina se sudionika osvrnula na problem vezan uz studente u mirovanju, koji bi, iako imaju određene zdravstvene poteškoće, primjerice, mogli obavljati fizički manje zahtjevne poslove.
– S obzirom na to da se priprema izmjena Zakona, ja se moram osvrnuti na jednu nelogičnost za koja se pojavila i dovela u probleme veliki broj studenata, a to je status mirovanja. Smatram da je u Zakonu potrebno definirati studenta u stanju mirovanju. Naime, prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova, student koji ima upisanu godinu ima pravo raditi putem student servisa. Također postoje neki uvjeti koji, sukladno određenim člancima u Zakonu oduzimaju studentu pravo na rad putem student servisa (neostvareni 1 ECTS u prethodnoj godini, treći upis prve godine, itd…). Naime, jasno je napisano da student koji zadovoljava sve te uvjete i ima upisanu godinu može raditi putem student servisa, što obuhvaća i studenta koji u određenom periodu ima status mirovanja studentskih obaveza. Iako je prilikom radnih sjednica na kojima se usuglasio prijedlog teksta Zakona bilo spomena o mirovanju te je odluka bila radnog tijela da se neće u Zakonu definirati restrikcije za takve studente (žao mi je što se nije vodio detaljan zapisnik, jer prema navodima, to su bili radni sastanci, a ne sjednice pa potreba za zapisnikom nije postojala). Naknadno je netko u MZO odlučio na svoju ruku dati ‘tumačenje’ da takvi studenti nemaju pravo raditi putem student servisa iako im to ovaj Zakon dopušta. Kako je MZO u toj prilici izigrao studente, apeliram da se sada jasno napiše u definiciji studenta u smislu ovog Zakona, da i studenti u fazi mirovanja mogu raditi, pod uvjetom naravno da su upisali tekuću godinu. Oni studenti koji su u mirovanju i koji ne upišu godinu, smatramo da ne trebaju imati mogućnost rada, ali oni koji upišu i zatim ostvare pravo mirovanja, mora im biti omogućeno pravo na rad, komentirao je u javnoj raspravi Marko Lepoglavec koji je bio studentski predstavnik u radnoj skupini za izradu nacrta Zakona.
Moguće je da student upiše mirovanje, ali dio godine može raditi
Pojašnjava, studenti upisuju mirovanje samo u slučaju krajnje nužde i to je status kojeg nitko ne želi, izravno povezan sa zdravstvenim problemima koji nerijetko stvaraju dodatna financijska opterećenja.
– Uz sve te probleme koje donosi mirovanje, Vašim tumačenjem onemogućavate obavljanje studentskih poslova. Mirovanje je pojam koji je vezan za cijelu akademsku godinu koja iznosi 12 mjeseci. Zdravstveni razlozi kao razlog mirovanja, na svu sreću, kod većine studenata nisu izraženi 12 mjeseci. U određenom periodu godine, student je u stanju obavljati studentske poslove kako bi prikupio novac za nastavak školovanja koji mu je otežan zdravstvenim problemima. Bitno je naglasiti da većina studijskih programa (koji su redovni) nema izvanredne studijske programe na koje bi se studenti mogli prebaciti kako bi zasnovali radni odnos i jedini način za ostvarenje radnog statusa je preko student servisa. Možda ćete se referirati da student koji ima odobreno mirovanje može zasnovati radni odnos u tom periodu što je gotovo nemoguće. Tko će s vama zasnovati radni odnos znajući da se 1. listopada vraćate u svoju obrazovnu ustanovu? Zasnivanje radnog odnosa u tako kratkom vremenskom periodu je u principu nemoguće jer poslodavci žele studente. Student s odobrenim mirovanjem Vašim tumačenjem nema pravo raditi u periodu kada je zdravstveno sposoban kako bi zaradio novac za nastavak školovanja. Još jedan primjer slične situacije jest mirovanje godine studentice zbog trudnoće. Zašto studentica u trudnoći koja je u mirovanju godine ne može obavljati npr. administrativni posao od kuće, koji nije fizički zahtjevan, kako bi financijski mogla doprinijeti svom budućem djetetu i svojoj zajednici?, navodi, između ostaloga, Lepoglavec u javnoj raspravi.
HSZ: Stav Ministarstva je neprihvatljiv
Oko ovog problema aktivirao se i Hrvatski studentski zbor. Predsjednik Zbora, Mateo Marušić ističe kako je jedini relevantni akt vezan za obavljanje studentskih poslova je naravno Zakon o obavljanju studentski poslova, a u njemu u pojmovi mirovanja, studenta u mirovanju, mirovanje prava i obveza, nisu definirani. Uz to, sam Zakon ne zabranjuje obavljanje poslova studentima u mirovanju.
– Točnije, definirani uvjeti koje student mora zadovoljiti iskazani su člankom 10. Zakon u svojim odredbama nigdje ne navodi da studenti s upisanim mirovanjem ne mogu obavljati studentski posao zato što su i takvi studenti upisani u akademsku godinu što je za rad preko studentskog ugovora potrebno. Stoga je neprihvatljiv stav Ministarstva koji proizvoljno tumači odredbe Zakona koje u njemu nisu sadržane i tako nedozvoljeno mijenja svrhu i cilj Zakona, a to je da svaki student, bio redoviti ili izvanredni, a upisan u akademsku godinu, uz propisane uvjete, ima pravo na studentski rad, smatra Marušić.
Napominje kako Hrvatski studentski zbor pozdravlja prijedlog Ministarstva za usklađivanjem procesa i kontrole statusa mirovanja. Dijele s Ministarstvom i razmišljanje da sva sveučilišta, veleučilišta i ostala visoka učilišta u Republici u Hrvatskoj moraju poštivati propisane procedure i jednako se odnositi prema svim studentima prilikom dodjela i regulacije statusa mirovanja te pratećih prava.
– No, smatramo da veliki problem predstavlja nepotpuna interpretacija okolnosti u kojima se studenti u statusu mirovanja nalaze. Shvaćajući bitnost i veličinu problematike za širu studentsku populaciju, Hrvatski studentski zbor u prosincu je poslao dopis MZO zbog ilegitimnog tumačenja Zakon o obavljanju studentskih poslova za studente. U tom dopisu detaljno smo obrazložili što znači biti u statusu mirovanja, pod kojim okolnostima do mirovanja najčešće dolazi te zbog kojih je razloga apsolutno nelogično studentu zabraniti obavljanje studentskih poslova tijekom mirovanja. Studiranje nije samo odlazak na ispite, već podrazumijeva ispunjavanje svih fakultetskih obaveza. Ukoliko, osoba nije u mogućnosti obavljati cjelodnevne obaveze vezane uz studij utoliko ne značiti da nije u mogućnosti obavljanja primjerice administrativnih poslova iz udobnosti svojega doma, kaže Marušić.
Zbor se sastaje s ministricom Divjak
Pita se i zašto studentske poslove nakon ozdravljenja ne bi mogli obavljati studenti koji kroz kraći vremenski period imaju zdravstvene probleme ili tegobe koje ih sprječavaju u redovitom studiranju te na osnovu tog pravovaljanog razloga ostvaruju status mirovanja čitave godine.
– Fakultetske obaveze su tijekom cijelog tjedna, a prisustvovanje određenim predavanjima, seminarima i laboratorijskim vježbama mora biti iznad 75%, 80% i čak 100%. Pojam posao i studiranje potrebno je razdvojiti. Studijska godina traje kontinuirano i postoji plan i program za svaki upisani kolegij, dok je studentski posao trenutni oblik rada u kojemu student obavlja određenu službu – nije vezan stalnim ugovorom, pojašnjava predsjednik HSZ-a.
Zbog nemogućnosti rada tijekom mirovanja obratilo im se više studenata. Dodaje, voljeli bi da nam se jave svi ili većina studenata koji su se našli u situacijama pogrešnog tumačenja Zakona o obavljanju studentskih poslova.
– Hrvatski studentski zbor zahtijeva od Ministarstva znanosti i obrazovanje očitovanje povodom ove problematike te se nadamo da ćemo zajedničkim snagama doći do zadovoljavajućeg odgovora. Ono što je trenutno potrebno odraditi jest provjeriti koliko je zapravo broj studenata koji su u statusu mirovanja godine i na koji način taj pojam definirati za buduće situacije. Također bih spomenuo da je dogovoren sastanak s ministricom Divjak povodom ove problematike i ostalih studentskih pitanja te se nadam da će taj sastanak uroditi plodom. Hrvatski studentski zbor iznijet će niz prepreka s kojima se naši studenti susreću, a ujedno tome i predstaviti svoj program rada kroz koji će se zalagati ovu godinu kako bi poboljšali studentski standard na svim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, zaključuje Marušić.
