Studentski zborovi žele se pravno definirati da bi mogli aplicirati za sredstva EU fondova
Po završetku sedme sjednice održane u subotu Hrvatski studentski zbor dobio je novo vodstvo koje čine predsjednik Dinko Franotović, zamjenik predsjednika Petar Labrović i međunarodni tajnik Vedran Buković. Budući da je godinu na izmaku obilježilo nekoliko problema među studentskom populacijom, u razgovoru s novim predstavnicima koji zastupaju interese 180 tisuća studenata doznali smo koje nas promjene očekuju.
Nakon sjednice Hrvatskog studentskog zbora, održane u subotu u zagrebačkom Rektoratu, na dužnost je stupilo novo vodstvo tijela koje zastupa interese 180 tisuća studenata u državi. Na poziciji predsjednika izabran je Dinko Franotović sa Sveučilišta u Dubrovniku, njegov zamjenik je postao Petar Labrović sa zagrebačkog Sveučilišta te je međunarodnim tajnikom izabran Vedran Buković također iz Zagreba. Budući da je prošlu akademsku godinu, kao i početak nove, obilježilo nekoliko afera i problematičnih situacija s kojima su se suočili studenti, razgovarali smo s novim vodstvom HSZ-a kako bismo doznali kakvi su im planovi za upravo dobiveni mandat te možemo li očekivati kakav pomak u radu i djelovanju fakultetskih i sveučilišnih zborova pa samim tim i HSZ-a.
Ne možemo do sredstava iz EU fondova
Zborovi imaju tendenciju pravno se definirati
Prije upuštanja u specifične probleme i slučajeve oko kojih se HSZ treba pozabaviti, upitali smo novoizabranog predsjednika postoji li kakav dokument kojim je definiran rad Hrvatskog studentskog zbora. Naime, na webu je dostupna samo radna verzija Poslovnika koji je dosta siromašan informacijama.
– HSZ nikad nije imao svoj poslovnik, to jest isti je postojao u radnoj verziji. U ožujku ove godine u sazivu s Matom Damićem smo donijeli Poslovnik o radu Skupštine Hrvatskog studentskog zbora, koja očito još nije dostupna na internetu, objasnio nam je novi predsjednik Franotović.
Nastavio je kako su na prošloj sjednici raspravljali o tome da se zborovi pravno definiraju. – Imamo tendenciju da se pravno definiramo. Ne znam koliko će nas u tome poduprijeti vladajući, ali ćemo tražiti da HSZ i svaki pojedinačni zbor dobije svoju pravnu osobnost kako je to nekada bilo kako i kako bismo mogli samostalnije funkcionirati. S tim ćemo se pozabaviti u sljedećim mjesecima te ćemo se potrudit da se naši prijedlozi uzmu u obzir. Želimo da se izmijeni Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama koji je pun nelogičnosti od izbora predstavnika na sveučilištima koji su članovi skupštine HSZ-a do pravne osobnosti, ističe predsjednik HSZ-a dodajući da ovakvo stanje dovodi do viška administracije zbog koje neki projekti ne budu realizirani.
HSZ nema svoj proračun
Drugi problem koji proizlazi iz nedostatka pravne osobnosti zborova jest taj što HSZ nema svoj proračun, a zborovi na razini sveučilišta nemaju potpunu kontrolu nad svojim sredstvima. Primjerice SZZG dobiva 2,5 milijuna kuna, Zboru u Dubrovniku 300 tisuća kuna, no predstavnici nemaju karticu, već sve financije idu kroz računovodstva pri rektoratima. Aktivnosti HSZ-a, pak, pokrivaju zborovi sveučilišta koji taj put budu domaćini.
– Da dobijemo pravnu osobnost, situacija bi bila posve drugačija. Onda bi predsjednik HSZ-a obnašao tu funkciju u punom smislu riječi, a sada je više kao nekakav koordinator ili možda glasnogovornik svih sveučilišta i svih studenata u Hrvatskoj, ističe Dinko Franotović.
Do reformi studentskih izbora neće doći
S obzirom da je način provedbe studentskih izbora manjkav te se svako toliko pojave problemi vezani uz glasovanje i sam izbor predstavnika, upitali smo Labrovića planiraju li provesti reformu studentskih izbora kako bi otklonili moguća varanja i malverzacije.
– Studentski izbori su propisani od strane rektora Sveučilišta u Zagrebu i Studentski zbor ne može utjecati na izbore. Koliko znam izlaznost na prošlim izborima je bila 15-20 posto, što je u rangu europskih zemalja. A ti problemi koji se javljaju na fakultetima poput Ekonomije, gdje probleme nisu stvarali studenti, FFZG-a i drugih sastavnica – to je sve stvar fakulteta, objašnjava predsjednik SZZG-a Petar Labrović.
Nastavio je kako se studentski izbori provode kao izbori za predsjednika RH te da nije moguće varati. Koriste se pečatirane kutije i na kraju svega postoji izborno povjerenstvo koje tvore studenti i profesori. Pritom mislim kako je jako mala mogućnost za bilo kakve malverzacije.
Treba uskladiti sve pravilnike na razini Sveučilišta
S obzirom na aferu ‘Referada na Facebooku‘ koja je potresla studentske krugove diljem države, ali i ostalu populaciju, upitali smo novo vodstvo HSZ-a imaju li spreman mehanizam kroz koji će u buduće sprječavati da fakulteti onemoguće studentima slobodu govora, ili da stegovna povjerenstva krše pravilnike.
– Jedino što se može raditi jest Pravilnik o stegovnom postupku. On je takav da ne uključuje stegovne mjere za društvene mreže i odnosi se samo na one stvari koje se događaju na fakultetu. Ali znamo svi da najcjenjenija svjetska sveučilišta za takve stvari daju izbačaj s fakulteta. Ne idem protiv studenata, ali definitivno moramo pripaziti kako blatimo instituciju na kojoj studiramo i preko koje ćemo se poslije, nadam se, i zaposliti, tvrdi Labrović dodajući kako ne misli da su studentice EFZG-a blatile fakultet, ali da se pravilnici moraju mijenjati.
Upitali smo ga hoće li na razini Zagreba upozoriti predstavnike svih sastavnica da provjere pravilnike o stegovnoj odgovornosti studenata kako se ne bi ponovno dogodilo da stegovno povjerenstva krši iste.
– Naravno, trebamo uskladiti sve pravilnike i pritom mislim na razini Sveučilišta, to jest treba dati ogledni primjerak kakav bi svaki fakultet trebao imati i naravno malo prilagoditi, ai definitivno bismo trebali sve predstavnike upoznati s tom situacijom, zaključio je novi predsjednik SZZG-a.
