Studentsko istraživanje pokazalo: Vlade SDP-a otvorenije prema medijima
Dvojica studenata objavila su istraživanje koje ispituje odnos između Vlade RH i novinara koji prate njezin rad. U istraživanju je sudjelovalo 27 novinara koji su pratili rad Vlade Zorana Milanovića te općenito sektor politike od 2000. godine. Istraživanje pokrenuto kao ideja za diplomski rad dvojice studenata, javno je objavljeno, a rezultati su pokazali kako novinari najkorisnije informacije većinom dobivaju neformalnim druženjem s političarima.
srednja.hr
U istraživanju dvojice studenata koje ispituje odnos između Vlade RH i novinara koji prate njezin rad, sudjelovalo je 27 novinara koji su pratili rad Vlade Zorana Milanovića te općenito sektor politike od 2000. godine. Rezultati istraživanje pokazuju otvorenost i prijateljsku nastrojenost Vlade prema predstavnicima medija prenosi, Press insights.
Istraživanje koje su pokrenuli studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Visoke škole Edward Bernays, Marko Božac i Maro Alavanja, godišnje ispituje odnos novinara, medija i Vlade. Bivša Vlada s prosječnom ocjenom od 3,53 do sada je bila najotvorenija i najspremnija za transparentnu komunikaciju s medijima i javnošću, pokazuje istraživanje.
Bivši premijer, tvrdi 33 posto ispitanika, nije bio naklonjen prema predstavnicima medija za vrijeme svog mandata, dok je 40 posto ispitanika ocijenilo kako je Zoran Milanović bio neutralan prema sedmoj sili. Vlada na čelu s Jadrankom Kosor ocijenjena je s prosječnom ocjenom 2,6,dok je Vlada Ive Sanadera ocijenjena s 2,5. Milanovićevu Vladu po otvorenosti u stopu prati Vlada Ivice Račana s prosječnom ocjenom 3,44. Gotovo 60 posto ispitanih novinara smatra da je u 2015. godini Vlada Zorana Milanovića bila otvorenija nego prije, a s druge strane, 37 posto ispitanih novinara ipak smatra da je Vlada u tom periodu bila jednako otvorena.
U prosjeku, dvoje od troje ispitanih novinara tvrdi kako su informacije dobivene od dužnosnika u Vladi Zorana Milanovića bile vjerodostojne, dok jedan od troje ne može procijeniti koliko su vjerodostojne bile informacije dobivene od tadašnjih Vladinih dužnosnika.
– Novinarima je najvažnije da im izvor ne laže i da je dostupan. Odnosno, da sve ono što nije za reći javno, a može se reći off the record, bude točno i pravovremeno s obzirom na zadane rokove, naglasio je komunikacijski savjetnik i jedan od pokretača Press Insightsa, Maro Alavanja.
U istraživanju su novinari ocjenjivali i dužnosnike za odnose s medijima i komunikaciju Vlade, pa je bivši glasnogovornik Vlade u zadnje dvije godine mandata Zorana Milanovića Nikola Jelić ocijenjen je s visokih 4,3 i novinari ga navode kao veliki faktor pri ocjenjivanju otvorenosti Vlade bivšeg premijera. S prosječnom ocjenom 3,4 slijede Ivana Grljak glasnogovornica Vlade Zorana Milanovića u prve dvije godine mandata te Aleksandra Kolarić, glasnogovornica Vlade Ivice Račana. S druge strane, Ratko Maček, glasnogovornik Vlade Ive Sanadera najslabije je ocijenjen dužnosnik s 2,3, a u stopu ga prate glasnogovornik iz vremena Jadranke Kosor, Mladen Pavić s 2,6. Zlatko Mehun, također glasnogovornik iz doba Sanaderova mandata dobio je 3,4.
– Po sudu nekih novinara funkcioniramo puno transparentnije od recimo slovenske Vlade ili srpske Vlade. Primjerice novinari u Sloveniji unaprijed moraju poslati pitanja za pressice i PR služba odabire novinare koji mogu postaviti pitanje zbog čega je HND i reagirao oko slučaja s premijerom Cerarom i aferom pirangate, zaključio je Marko Božac, također pokretač Press Insightsa.
Gotovo svi novinari, njih 9 od 10 ispitanih, navode kako najkorisnije informacije najčešće dobivaju putem neformalnih druženja s Vladinim dužnosnicima. Vrlo pozitivna mišljenja dobio je i nagrađivani Odjel za online komunikaciju Vlade RH, što pokazuje da novinari i građani blagonaklono gledaju na komunikacijski trend Vlade koji je započeo u Milanovićevoj eri, a to je korištenje društvenih mreža.
