Sud jedne od najvećih zemalja ukinuo pozitivnu diskriminaciju kod upisa na fakseve: ‘To je nenormalno’
Vrhovni sud SAD-a u četvrtak je ukinuo kriterij pozitivne diskriminacije na temelju rase prilikom upisivanja fakulteta. Taj kriterij postojao više desetljeća i za cilj je imao povećati raznolikost na tamošnjim sveučilištima. Sud smatra da politika prijema kakvu su provodili Harvard i Sveučilište u Sjevernoj Karolini krši klauzulu Ustava koja jamči jednakost. Ovakvu odluku Vrhovnog suda predsjednik SAD-a Joe Biden nazvao je nenormalno.
Foto: Unsplash
Kako prenosi The Guardian, Vrhovni sud u SAD-u okončao je pozitivnu diskriminaciju temeljem rase prilikom upisa na fakultete u SAD-u, odbacujući tako presedan koji postoji desetljećima. Time se zabranjuje uporaba tzv. politika afirmativne akcije, koja je za cilj imala povećati broj afroameričkih, hispanoameričkih i drugih manjinskih studenata koji su nedovoljno zastupljeni na pojedinim visokoškolskim ustanovama u SAD-u.
Biden: ‘Ovo nije normalan sud’
Sud je zaključio da se sveučilišta prilikom upisa ‘moraju se pridržavati strogih kriterija, nikada ne smiju koristiti rasu kao stereotip ili negativ i moraju – u nekom trenutku – prestati s takvim praksama’. Šest konzervativnih sudaca iz deveteročlanog suda prevladalo je nad troje liberalnih sudaca, pri čemu je najnovija članica suda i prva crna žena na sudu, Ketanji Brown Jackson, izrazila oštro protivljenje tvrdeći da će ovo prolongirati iskorjenjivanje rasizma.
Joe Biden, predsjednik SAD-a, izjavio je da će od Ministarstva obrazovanja zatražiti da istraži načine očuvanja raznolikosti u studentskom tijelu sveučilišta.
– Ovo nije normalan sud. Diskriminacija i dalje postoji u Americi. Današnja odluka to ne mijenja. To je jednostavna činjenica, rekao je Biden.
Kako prenosi The Guardian, analiza koju je provela skupina Students for Fair Admissions, konzervativna aktivistička skupina koja zastupa azijatsko-američke studente u tužbi protiv Harvarda, otkrila je da je ta institucija prosječno lošije ocjenjivala kandidate azijatskog porijekla po pitanju osobnosti i simpatičnosti u odnosu na druge. Odvjetnik Harvarda, Seth Waxman, na suđenju je tvrdio da sveučilište ne diskriminira azijatske Amerikance, naglašavajući da sveučilište razmatra više kriterija u postupku prijema.
Kriterij pozitivne diskriminacije temeljene na rasi postoji od ’70-ih
U većinskom mišljenju, glavni sudac John Roberts napisao je da unatoč ‘pohvalnim’ ciljevima sveučilišta, nisu zadovoljeni ustavni standardi.
– Prihvaćanjem kriterija koji se temelje na rasnoj pripadnosti, u kojima neki studenti mogu dobiti prednost samo na temelju rase, programi podnositelja zahtjeva toleriraju upravo – stereotipiziranje, napisao je Roberts.
Kako prenosi The Guardian, prethodna istraživanja pokazuju da će ukidanje ovog kriterija kod prijema na sveučilištima, što utječe na oko četvrtinu američkih fakulteta i sveučilišta, rezultirati smanjenjem broja primljenih crnih, latinoameričkih i domorodačkih studenata na tzv. elitnim sveučilištima.
Inače, još je sedamdesetih godina prošlog stoljeća John F. Kennedy prvi put fakultetima naredio da ‘poduzmu afirmativne akcije’ kako bi se borila protiv rasne diskriminacije. Tada su sveučilišta razvila politike kojima su nastojala povećati raznolikost upisanih studenata.
