Sud nepravomoćno tvrdi da je Filozofski uznemiravao prorektora Čovića: Proučite presudu na 26 stranica
Zagrebački Filozofski fakultet nepravomoćno je osuđen zbog uznemiravanja svog zaposlenika, aktualnog prorektora Ante Čovića. U sporu koji je trajao godinu dana, Čović je tvrdio da ga je dekanica Vesna Vlahović-Štetić kontinuirano uznemiravala, što je kulminiralo pokretanjem postupka za oduzimanje njegova zvanja. Sud je stao na stranu prorektora i Filozofskom naložio da Čoviću isplati 25.000 kuna nadoknade štete s pripadajućim kamatama te troškove suđenja. Proučite 26 stranica teksta presude.
Prorektor Ante Čović
Foto: HRT Screenshot
– Od početka njezina mandata dekanica me kontinuirano uznemirava, zlostavlja i vrijeđa, ustvrdio je Ante Čović 15. studenog 2018. u dopisu Općinskom radnom sudu u Zagrebu.
Aktualni prorektor Sveučilišta u Zagrebu za organizaciju, kadrovski razvoj i međusveučilišnu suradnju tužio je fakultet na kojem je radio 42 godine i dobio nepravomoćnu presudu.
Sutkinja Ruža Garac, otprije poznata po presudi po kojoj je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja morao platiti 15.000 kuna Hrvatskim studijima zbog organizacije nezakonitog štrajka, ustvrdila je kako se Čović ‘opravdano osjećao poniženo, omalovažavano i nepoštovano’.
Pogledajte tekst presude:
Loading...
Reload document 
Open in new tab Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.
Dekanica je u svojoj obrani istaknula kako Čovića nije uznemiravala te kako je, budući da je prorektor, on njoj nadređen, a ne ona njemu. Štoviše, Čović je na fakultetu radio samo 10 posto svog radnog vremena.
U tekstu presude stoji kako je Čović naglasio da je uznemiravanje posebno vidljivo u pokretanju oduzimanja zvanja, jer nikad prije nitko na Sveučilištu u Zagrebu nije pokrenuo takav postupak.
Napredovao s istim radovima?
No priča s Čovićevim napredovanjem traje već dulje vrijeme.
Filozofi Bracanović, Janović i Pećnjak prijavili su Čovića još 2011. jer je prilikom napredovanja u zvanje redovitog profesora. Prijava je išla i protiv prof. Line Veljaka i Branka Despota koji su mu u tome pripomogli kao članovi povjerenstva za napredovanje.
Ad hoc povjerenstvo Sveučilišta ustvrdilo je kako samo Etičko povjerenstvo sastavnice može raspravljati o prijavi. Čović je u međuvremenu tužio trojac za klevetu, no presudu je izgubio. Priča o njegovu napredovanju počinje opet biti aktualna krajem 2017. kada Bracanović, Janović i Pećnjak dekanici dostavljaju prijavu protiv Čovića.
Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta nakon toga je preporučilo razmatranje stegovne odgovornosti prorektora Čovića zbog toga što je prilikom vlastita izbora u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju ‘u svojemu izvještaju kao rezultat istraživanja unutar znanstvenog projekta pokrenutog 2006. naveo publikaciju u kojoj se preko pedeset posto sadržaja odnosi na rezultate istraživanja koja nisu provedena u razdoblju u kojemu se projekt odvijao’.
Ustavni sud ukidao mišljenja – doslovno
Razmatranje stegovne odgovornosti prorektora Povjerenstvo je preporučilo i zbog mišljenja da je prorektor povrijedio Etički kodeks Sveučilišta podnošenjem privatne tužbe za kazneno djelo klevete 2011. godine protiv svojih prijavitelja, već spomenutih filozofa Tomislava Bracanovića, Pavela Gregorića, Tomislava Janovića i Davora Pećnjaka. To mišljenje, na Čovićev zahtjev, kasnije je ukinuo Ustavni sud.
Vijeće Filozofskog fakulteta u međuvremenu je pokrenulo postupak za razmatranje i utvrđivanje valjanih razloga za oduzimanje znanstveno-nastavnog zvanja Čoviću. No on je kontaktirao rektora koji je dekanici poslao upozorenje da prestane vršiti mobing nad Čovićem. Ona je postupak stavila na dnevni red Vijeća te je Vijeće osnovalo povjerenstvo za oduzimanje zvanja.
‘Trebala ga je zašitititi’
Prorektor tvrdi i kako ga je dekanica, kao zaposlenika ustanove na čijem je čelu, trebala zaštititi, no to nije učinila.
Također spotiče joj se da u svojoj komunikaciji s medijima, primjerice portalom srednja.hr, nije davala potpune informacije i dovoljno štitila Čovićev ugled. Tako u komunikaciji s našim novinarom nije naglasila da je Čović predao izjvešća o projektu za koji je dobio 250.000 kuna.
Sud se, međutim, nije osvrnuo na činjenicu da je Čović u tijeku procesa protiv njega, u kojem je Etički savjet Sveučilišta trebao biti svojevrsno drugostupanjsko tijelo, isti dan kad je Etičko povjerenstvo Filozofskog preporučilo razmatranje njegove stegovne odgovornosti, upravo na tom Savjetu obrazlagao izmjene Etičkog kodeksa Sveučilišta.
Čović je, podsjećamo, u tijeku cijelog procesa dao otkaz i zaposlio se na Hrvatskim studijima, gdje drži samo jedan izborni kolegij (i to ne sam). Na tom je poslu trebao ostati tek nekoliko mjeseci jer je prošle godine navršio sedamdeset godina pa je trebao u mirovinu. No umjesto da ode u mirovinu, na Hrvatskim studijima je od ove akademske godine preuzeo i ulogu povjerenika za znanost. Sud se na te okolnosti, naravno, nije obazirao, ali je ustvrdio kako je Čovićeva promjena posla logična nakon mobinga koji je doživljavao na Filozofskom.
Kriva zbog loše slike Čovića u javnosti
Nepostupanje po zakonu, piše sud, samo po sebi ne predstavlja mobing. Tvrde kako je, međutim, dekanica Filozofskog ‘višekratno, dugotrajno i ustrajno nezakonito postupala prema svome radniku’.
Zbog toga se, tvrdi sud, ‘stvorila negativna slika o tužitelju u javnosti, slijedom čega je doveden u izrazito ponižavajući položaj’.
Problem je, prema sudu, dakle, što javnost o Čoviću nema baš dobro mišljenje. Filozofski mu fakultet zato mora platiti 25.000 kn s pripadajućim kamatama štete te 11.250 kn troškova parničnog postupka (opet s kamatama).
No iako je presuda tek prvostupanjska te postoji mogućnost da viši sud odluči drugačije, Hrvatski sveučilišni sindikat, kojeg vodi doc. Vlatka Vukelić, poznata po svom članstvu u HSP AS-u, pozvao je dekanicu Filozofskog na ostavku.
– Zbog takvog vođenja drastično je srozan ugled ove nekada prestižne institucije što se odrazilo i na padu interesa studenata za upis na Filozofski fakultet, kažu iz sindikata osnovanog prije dvije godine.
