Ako još uvijek niste odlučili koji faks upisati, vjerujte nam, razumijemo vas. Nekima od vas bit će važno hoće li vam tijekom studiranja biti zanimljivo, poticajno i zabavno, dok će drugi staviti naglasak na mogućnost dobivanja dobrog i zanimljivog posla. Nekima je bitno da su im profesori dostupni za dodatna pojašnjenja, dok se drugi pale na dobre projekte, istraživanja i dodatne aktivnosti. Neki će prednost dati moderno opremljenim fakultetima s najnovijom opremom, labosima i profesorima koji tu opremu znaju i koristiti, a drugi će se već pri upisu raspitivati kad kreće prva terenska nastava i kamo se ide. Kojoj god od navedenih kategorija pripadali, imamo dobru vijest za vas. Postoji fakultet koji ispunjava sve navedene kriterije – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Šumarski fakultet smješten je na jednoj od najljepših lokacija u Zagrebu, uz park-šumu Maksimir u blizini javnog prijevoza, a posjeduje i pet nastavno-pokusnih šumskih objekata diljem Hrvatske za višednevne terenske i praktične nastave. Praktičnu nastavu i znanstveno-istraživački rad organiziraju i u tri rasadnika u Zagrebu te dva lovišta.
S obzirom na velik broj terenskih nastava i povezanost fakulteta i prirode, da biste ga upisali ponajprije morate biti zaljubljenik u prirodu i voljeti šume, drveće, biljke i životinje kako bi Šumarski fakultet zaista bio i vaš prirodan odabir.
Super pogodnosti za brucoše
Ako taj prvi preduvjet zadovoljavate, čitajte dalje, jer fakultet se pobrinuo da već prvi dani ostave na vas dobar dojam pa ćete tako, ako budete među najboljim upisanim brucošima u ljetnom roku, na poklon dobiti tablet s tipkovnicom. Uz to, na faksu ćete se lakše snaći zahvaljujući programu studentskog mentorstva za brucoše koji će vam pomoći u prilagodbi na studentski život.
U uredu za međunarodnu suradnju i razmjenu studenata saznat ćete sve o mogućnostima studiranja u inozemstvu, a ako tražite dodatne sadržaje, veselit će vas činjenica da fakultet podržava razne stručne, edukativne, sportske i kulturne studentske projekte. Čak je i studentska referada Šumarskog fakulteta ocijenjena kao jedna od najboljih na zagrebačkom sveučilištu, a na faksu su ponosni i na odličnu suradnju sa Studentskim zborom.
„S faksom sam proputovao pola Europe“
Na čelu Studentskog zbora nalazi se Tomislav Gržan, student 2. godine diplomskog studija Drvnotehnoloških procesa, koji priznaje da mu Šumarski fakultet nije bio prvi izbor, no odmah je u početku bio više naklonjen tehničkim i biotehničkim fakultetima.
– Razmišljao sam i o FKIT-u i FSB-u, no prevagu su odnijeli razgovor s roditeljima i činjenica da je u mojoj Požegi drvna industrija vrlo zastupljena pa sam pretpostavio da neću imati problema sa zapošljavanjem, rekao je Tomislav.
Na faksu je najviše guštao u terenskim nastavama u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Češkoj i Sloveniji, zemljama koje sa studentskim budžetom u to doba sam nikako ne bi mogao posjetiti.
– S fakultetom sam proputovao pola Europe, sudjelovao sam i na najvećim sajmovima, a čak smo bili i u Milanu, priča Tomislav i kaže da je na studiju stekao prijatelje za cijeli život. Siguran je da će se družiti i nakon što završe sa školovanjem, s obzirom na to da su bili prava ekipa i izvan fakulteta, ali i na terenskim nastavama, tijekom laboratorijskih vježbi ili istraživačkih radova.
Zadovoljan je i što je na fakultetu uvedena stručna praksa, jedan od noviteta za koji se zalagao. Općenito smatra pohvalnim što su profesori strpljivi, pristupačni te uključuju studente u odluke fakulteta.
– Mi smo vam prava mala obitelj, i pad i prolazak ispita završi s osmijehom, opisuje Tomislav i dodaje kako bi Šumarski fakultet preporučio svima.
– Faks mi daje širinu i nakon završetka studija imat ću mogućnosti koje u početku nisam vidio. Volio bih raditi kao tehnolog u proizvodnji drvnih proizvoda ili kogeneracijskom postrojenju na drvnu biomasu, a razmišljam i o nastavku studiranja na poslijediplomskom studiju, zaključuje Tomislav.
„S profesorima brzo dođemo na zelenu granu“
Gloria Dabić studentica je 1. godine diplomskog studija Tehnike, tehnologije i menadžmenta u šumarstvu, a obnaša i funkciju Studentske pravobraniteljice Šumarskog fakulteta. I ona je, poput Tomislava, od prvog dana znala da želi studirati na tehničkom fakultetu, a Šumarski fakultet privukao ju je zbog kombinacije tehničkog dijela, projektiranja, brojeva i biologije.
– Do zadnjeg dana vodila se tijesna borba između strojarstva i šumarstva, ali prevagnula je biotehnička znanost. Super mi je što na faksu imamo puno vježbi, laboratorija i terenske nastave pa je sam studij daleko zanimljiviji nego što bi bio da su predavanja jedini sadržaj, ističe Gloria i dodaje kako joj u početku privikavanje na samostalan život nije bilo lako.
U tome su joj pomogli brojni kolege, a na faksu je upoznala Filipa i Karla koji će joj ostati najljepša uspomena i prijatelji za cijeli život. Na predavanjima i vježbama sudjeluje redovito te cijeni individualan pristup svakog profesora, a sve se eventualne nesuglasice ili nerazumijevanja rješavaju brzo zahvaljujući dobroj suradnji pa se vrlo lako dođe na zelenu granu.
Kao i većini studenata, i njoj je terenska nastava najdraža.
– Ona nam daje priliku da obiđemo cijelu Hrvatsku i velik broj inozemnih država i super se provedemo, a i puno je lakše naučiti nešto kad pred sobom imate jasnu sliku o onom što piše u knjigama, dodaje Gloria.
Trenutni joj je cilj završiti diplomski studij i postati magistrica, no možda i nastavi školovanje. Kad je riječ o budućem poslu, Gloria još uvijek nije bacila oko na konkretnog poslodavca, ali zna čime bi se voljela baviti.
– Definitivno bih voljela raditi u dijelu šumarstva koje se bavi šumskim prometnicama, kaže Gloria za kraj.
„Preda mnom je širok spektar mogućnosti“
Iva Matak trenutno je na 2. godini diplomskog studija na smjeru Uzgajanje, uređivanje i lovno gospodarenje, a Šumarski fakultet bio je njezin logičan izbor s obzirom na to da je uvijek više naginjala prirodnim predmetima, a uz to voli prirodu. Iako ju je u prvim danima studiranja bilo malo strah nepoznatog, brzo se prilagodila i prepoznala sve prednosti koje joj fakultet nudi.
– Puno vremena provodim na faksu, što nije specifično za ostale fakultete, a volim i terenske nastave koje su nam omogućile da upoznamo Hrvatsku, ali i jedni druge. Veselim se i programu Erasmus+, kaže Iva koja na fakultetu priželjkuje još i mogućnost slušanja kolegija na engleskom jeziku.
Redovita je na predavanjima i vježbama jer joj takav način studiranja u značajnoj mjeri olakšava shvaćanje i polaganje kolegija, a cijeni i što profesori i asistenti imaju mogućnost posvetiti se svakom studentu i pomoći mu kad mu zatreba savjet. Takva atmosfera vlada i među samim studentima.
– Većinu vježbi i terenskih nastava radimo zajedno i međusobno si pomažemo, što bih izdvojila kao najbitniju značajku studiranja na našem faksu jer nas je taj način rada naučio nesebičnosti i kolegijalnosti, pojašnjava Iva i dodaje kako velikom pogodnošću studiranja smatra mogućnost sudjelovanja na projektima, s obzirom na to da i u ovom trenutku aktivno sudjeluje u jednom od njih.
Kad razmišlja o budućnosti, Iva je otvorena za brojne opcije.
– U budućnosti možda upišem i postdiplomski studij, a kad je riječ o poslu, veselim se svakoj prilici za rad u struci, i u javnom i u privatnom sektoru. Preda mnom je širok spektar mogućnosti, zaključuje Iva.
„Neću imati prepreka u daljnjem razvoju karijere“
Tradicija obrade drva u Virovitici i okolici te velike mogućnosti zapošljavanja u drvnoj industriji potaknule su Darka Glumca na upis na Šumarski fakultet, gdje je završio stručni studij drvne tehnologije i potom diplomski studij Drvnotehnoloških procesa. Danas je zaposlen u Panonskom drvnom centru kompetencija kao voditelj odjela za kontrolu kvalitete te je zadužen za ispitivanje novih proizvoda u laboratoriju i realizaciji drugih projekata Centra.
Studentski dani sad su iza njega, ali razdoblje studiranja pamtit će po odličnom odnosu s profesorima, koji su mu bili spremni pomoći pri svakoj nepoznanici na koju je naišao.
– I prije upisa na studij radio sam u proizvodnim procesima, ali fakultet mi je ipak promijenio i stav i razmišljanje o proizvodnim procesima u drvnoj industriji. Na svim vježbama bio sam redovit jer su mi bile jako korisne u stjecanju novih znanja, a oduševio me pristup profesora koji su bili i više nego susretljivi, prisjeća se Darko i ističe kako mu je od velike koristi bila i terenska nastava tijekom koje je obišao brojna poduzeća i tako upoznao njihove proizvodne procese.
Kaže da znanja stečena na fakultetu može upotrijebiti i u drugim područjima, a kad bi mogao ponovno birati, opet bi upisao Šumarski fakultet.
– Drvna industrija kao sektor zapošljava najveći broj ljudi u Hrvatskoj i samim time postoji velika potreba za zaposlenicima u tom području pa vjerujem da neću imati nikakvih prepreka u daljnjem razvoju svoje karijere, neovisno o tome hoću li je razvijati u Centru ili na nekom drugom mjestu u drvnom sektoru, razmišlja Darko i otkriva da razmišlja i o nastavku školovanja na fakultetu, ako mu se ukaže mogućnost upisa nakon diplomskog studija.
Više o fakultetu i što možete raditi s diplomama Šumarskog fakulteta saznajte na poveznici.
Ovo možda niste znali o Šumarskom fakultetu i šumarstvu u Hrvatskoj
Šume zauzimaju čak 47 posto kopnene površine Hrvatske, a njima upravljaju šumarski stručnjaci.
Šumarski fakultet jedan je od najstarijih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s povijesti dugom preko 120 godina.
Među prvim je fakultetima zagrebačkog sveučilišta uveo Bolonjski model studiranja.
Studenti po završetku studija imaju pravo na međunarodnu inženjersku iskaznicu Europske federacije nacionalnih inženjerskih udruga (FEANI) koja im olakšava zapošljavanje u drugim zemljama Europske unije.
Na fakultetu se školuju i urbani šumari koji upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima u Hrvatskoj kojima je šuma temeljni ili jedan od fenomena.
Drvni tehnolozi koji vode industrijske pogone i tvornice namještaja odgovorni su za 10 posto ukupnog hrvatskog izvoza.
Šumarstvo i drvna industrija u Hrvatskoj zapošljavaju oko 55.000 ljudi.
__________________________________________________________________________________
Tekst je nastao kao dio native studije portala srednja.hr i Šumarskog fakulteta.