Šume propadaju, ali studenti imaju rješenje za to: Uz pomoć drona spašavaju zaražena stabla
Studenti Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Matija Magdić i Mateo Perković dobili su Rektorovu nagradu za svoj rad ‘Primjena bespilotnih letjelica za brzu detekciju zaraženosti i propadanje nizinskih šuma Republike Hrvatske’. Kombinirali su nove tehnologije kako bi lakše uočili znakove zaraze u šumama na području Sisačko-moslavačke županije.
Foto: Matija Magdić i Mateo Perković
Nove tehnologije omogućuju nam znatan napredak na svim područjima života, a jedno od tih područja je i šumarstvo. Studenti Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Matija Magdić i Mateo Perković su uz pomoć drona saznali kakvo je stanje zaraženosti šuma nizinske Hrvatske. Za svoj rad dobili su Rektorovu nagradu iz područja biotehničkih znanosti.
Značajne promjene na nizinskim šumama
Ideju za rad Matija i Mateo dobili su na nastavi, a prije rada za Rektorovu nagradu napravili su i studentski rad na tu temu. Za šume nizinske Hrvatske odlučili su se jer su promjene u njima značajne s obzirom na klimatske promjene.
– Na ideju izrade rada došli smo kroz nastavu kolegija usko povezanog područja struke. Prije odabira same problematike, također, odradili smo i studentski projekt koji zapravo prethodi izradi rektorove nagrade. Aktualnosti u nizinskim šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena Republike Hrvatske koje se događaju u skladu s klimatskim promjenama, dodatno su nam olakšali odabir područja istraživanja, poručili su Matija i Mateo.
Upravljanje dronovima prepušteno stručnim osobama
Istraživanje je provedeno na području Sisačko-moslavačke županije, a pri odabiru šumskih sastojina za rekognisiciranje (ciljani pregled terena) pomogli su im kolege iz UŠP Sisak. Kako bi u što kraćem roku locirali zaražena stabla, odlučili su snimiti područje istraživanja multispektralnom kamerom pomoću bespilotne letjelice. S obzirom na to da ne mogu sami upravljati dronom, to su obavile stručne osobe iz Hrvatskih šuma.
– Za upravljanje bespilotnim letjelicama je potrebno određeno znanje i osposobljavanje za njeno upravljanje. Stoga su nam kolege iz Hrvatskih šuma, direkcija Zagreb pružile pomoć pri snimanju područja istraživanja. Mi nismo osposobljeni za upravljanje i snimanje bespilotnom letjelicom, ali smo bili prisutni s kolegama na snimanju te su nam prenijeli mnogo korisnih informacija, rekli su Matija i Mateo.
Budućnost detekcije zaraženosti šuma
Matija i Mateo analizirali su dobivene snimke i izradili tematske karte prostornog rasporeda zaraženih i suhih stabala. Svojim radom su utvrdili kako su dronovi odličan način za detekciju i praćenje stanja šuma, kako bi se moglo pravovremeno djelovati, suzbiti zarazu i smanjiti propadanje stabala. Za odabir područja istraživanja, terenske radove, snimanje, interpretaciju snimaka, obradu rezultata, izradu tematskih karata i pisanje rada trebala su im oko tri mjeseca.
– Smatramo da su bespilotne letjelice budućnost šumarstva i šumarske znanosti te značajno olakšavaju i ubrzavaju terenske, odnosno operativne primjene i izvedbe. Naime, stanje u nizinskim šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena koje su zaražene štetnicima sve više vodi u regresiju i smatramo da bespilotne letjelice ubrzavaju proces otkrivanja zaraženosti i pravovremenog reagiranja na te okolnosti. Uvjeti u šumama koje su zatečene u zarazi i propadanju postaju sve više neprohodnije i stvaraju se otežani uvjeti za rekognosciranje i izvođenje postupaka u gospodarenju šumama. Bespilotne letjelice pružaju mogućnosti koje mogu ubrzati i olakšati suzbijanje štetnika koji uzrokuju propadanje, poručili su Matija i Mateo.
Stečeno dragocjeno iskustvo
Novo znanje namjeravaju koristiti i dalje, a iako su sretni zbog dobitka Rektorove nagrade, naglašavaju kako im je najvažnije stečeno iskustvo.
– Opća zainteresiranost i primjena bespilotnih letjelica je sve veća kako u vojnim, policijskim, šumarskim i ostalim privrednim područjima. Kako je tehnološki napredak sve veći, tako i primjena bespilotnih letjelica je sve veća i praktičnija. Budućnost je širok pojam i teško ju je predvidjeti. Dakako, stečeno znanje smo voljni i primijeniti, zaključili su Matija i Mateo.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
