Sveučilišni savjet nadzire rektora: Stručnjaci nam objašnjavaju koje su im točno ovlasti
Sveučilišni savjet tijelo je koje nadzire zakonitost rada zagrebačkog sveučilišta. Pravni stručnjaci su nam u detalje rastumačili ovlasti Savjeta te nam otkrili što to tijelo, zapravo, može učiniti po pitanju Sveučilišta.
Damir Boras
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
Sveučilišni savjet je tijelo koje, ukratko, nadzire rad rektora i sveučilišnih tijela. O tom smo tijelu kroz 2021. slušali dosta kada se, uslijed skandala na zagrebačkom sveučilištu ponovno aktiviralo i počelo sastajati.
Savjetodavno i nadzorno tijelo
Sveučilišni savjet u suštini je tijelo koje radi na sjednicama, a u njemu uz dvanaestero članova sudjeluje i rektor, no bez prava glasa. Savjet najmanje jednom godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru te o njemu obavještava Senat, vrhovno upravljačko tijelo Sveučilišta. Savjet to izvješće, doduše, Saboru nije podnio gotovo pet godina.
U slučaju težih nepravilnosti u radu, i to posebice ako nadležna sveučilišna tijela te nepravilnosti ne otklone, kako to propisuje Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Savjet može sazvati Senat i tražiti raspravu o tim pitanjima. Osim toga, o utvrđenim nepravilnostima zakonski može izvijestiti Hrvatski sabor, ali i “predlagati potrebne mjere”.
Prema Statutu zagrebačkog sveučilišta usko su određene nadležnosti Sveučilišnog savjeta. Tako Savjet, među ostalim, nadzire dvije ključne stvari; to su “zakonitost djelovanja sveučilišnih tijela” te “racionalnost korištenja kadrovskih i materijalnih resursa”. Statutom je također propisano da to tijelo može sazvati sjednice Rektorskog kolegija i Senata te na dnevni red staviti “određena pitanja iz svoje nadležnosti”.
Savjet ima važne ovlasti
Razgovarali smo s pravnim stručnjacima koji su nam potanko rastumačili ovlasti i nadležnosti Sveučilišnog savjeta. Savjet je, kao što mu i naziv kaže, u prvom redu savjetodavno tijelo. Ono ne može donositi odluke kojima se direktno upliće u sveučilišnu autonomiju, no može raspravljati, predlagati i, jedna od bitnijih stvari, nametati pitanja o kojima će onda odlučivati sveučilišna tijela poput Senata.
Ono je, osim savjetodavno, i nadzorno tijelo. Upravo zbog toga u Savjetu sjede vanjski članovi čija je zadaća obavijestiti državu o potencijalnim nepravilnostima, a u slučaju baš teških kršenja propisa ili ozbiljnog narušavanja ugleda Sveučilišta, može donijeti i konkretnije poteze. Primijenimo li to na aktualne skandale koji pogađaju zagrebačko sveučilište, Savjet itekako može imati važnu ulogu.
Zbog sumnje na zataškavanje prijave seksualnog uznemiravanja od strane rektora Damira Borasa, a po onome što prenose mediji, objašnjavaju naši stručnjaci, za to itekako ima elemenata – Savjet može tražiti pisano očitovanje rektora i Senata. Ako pak govorimo o produljenju ugovora moćnom prorektoru Anti Čoviću nakon što je navršio 70 godina života, tu Savjet pak, osim rasprave i očitovanja, može tražiti da se takva odluka ukine. Naravno, uz uvjet da postoji barem opravdana sumnja na nezakonitost, a to, recimo, može biti i pravno mišljenje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Isto vrijedi i po pitanju mandata privremenog dekana Filozofskog fakulteta, prorektora Miljenka Šimprage.
Senat ih ne može ignorirati
Drugim riječima, Sveučilišni savjet nakon što sazove sjednicu Senata na dnevni red može staviti raspravu i odlučivanje o Filozofskom, prijavama za seksualno uznemiravanje, produljenju ugovora Čoviću. Sve te točke može staviti na dnevni red, a Senat to ne može samo ignorirati. Senatori, dakako, nakon rasprave mogu utvrditi da neće glasati o umirovljenju Čovića ni o skidanju Šimprage s čela Filozofskog, no ključno je da pitanja koja Savjet predloži ne mogu ignorirati. U ovoj situaciji, pojašnjavaju nam stručnjaci, ne očekuje se da će senatori uopće biti hostilni prema prijedlozima Savjeta.
Na koncu dana, budući da je u nadležnosti Sveučilišnog savjeta i nadzor zakonitosti rada sveučilišnih tijela, a rektor jest sveučilišno tijelo, Savjet može uslijed saznanja o teškim nepravilnostima na stol staviti i prijedlog o razrješenju rektora. Opet, kako su nam pojasnili stručnjaci, to sve treba prihvatiti i izglasati Senat kao autonomno upravljačko tijelo, no s obzirom na pritisak koji se stvorio u javnosti nije za očekivati da će bez rasprave odbaciti takav prijedlog.
Očekuje se barem rasprava
Naši stručnjaci objašnjavaju kako je ministar Fuchs posebno pažljivo pristupio skandalima na zagrebačkom sveučilištu. Kao čelnik Ministarstva obrazovanja Fuchs je mogao odmah poslati upravni nadzor na rektorat, no to ipak nije učinio. To tumače kao otvaranje prostora Senatu da kao autonomno tijelo, ne narušavajući sveučilišnu autonomiju, eventualno donese odluke kako bi se ispravile nepravilnosti i razriješile afere na Sveučilištu.
Osim toga, napominju da Sveučilišni savjet u osamnaest godina svojega postojanja nikada nije toliko jako intervenirao na Sveučilište. Ovo je prvi put da se sastaju usred pritisaka koji dolaze sa svih strana i raspravljaju o aktualnim aferama. Upravo zato naši stručnjaci tumače da je realno očekivati kako će Senat, ukoliko dobije neki prijedlog od Savjeta, prije taj prijedlog podržati nego ga odbaciti. U najgorem slučaju o svim će temama koje Savjet predloži senatori barem raspraviti.
