Prosječan studentski stan u Zagrebu danas je skuplji između 128 i 170 kuna na mjesečnoj bazi ovisno o veličini u odnosu na stanje od prije pet godina usprkos činjenici da se njegova eurska cijena nije mijenjala. Evo i zašto.
Infografika: Srednja.hr / Andrea Barać
Više od 140 tisuća studenata kao i ostatak njihovih sugrađana već petu godinu za redom bije bitku s očajnim stanjem u državi.
Zbog činjenice da su nedovoljno glasni i uporni, hrvatske studente se ne percipira kao ugroženu skupinu iako im već puno desetljeće životni standard erodira. Inertni, kakvi jesu, svega su nekoliko puta zazveckali oružjem u obrani svojih prava i novčanika, no ni jednom nisu ozbiljnije upotrijebili svoj socijalni potencijal. Usprkos tome čitav je niz faktora koji značajno škodi blagostanju ove populacije.
Ad hoc reforme kojima im se smanjuju i ukidaju prava te ‘elementarne nepogode’ u vidu nesposobnih ili u najboljem slučaju sumnjivih ministara obrazovanja nisu tema ovog puta. Iako ćemo se istih dotaknuti, detajnije ću se pozabaviti utjecajem hrvatskog ekonomskog kraha na studente podstanare.
Stanarine u eurima, plaće i stipendije u kunama
Kako bi bilo jednostavnije objasniti o čemu govorim ograničit ću se na analizu ključnih faktora tijekom posljednjih pet godina.
Prvi bitan faktor koji utječe na spomenutu populaciju je činjenica da zbog nedostatka mjesta u studentskim domovima većina njih mora naposljetku iznajmljivati stanove što je s ekonomskog stajališta prilično neisplativo u gradu kao što je Zagreb.
Četiri studentska doma s nešto manje od 7.500 mjesta u glavnom gradu apsolutno su nedovoljna da bi se zadovoljila potražnja čak i nakon prošlogodišnjeg poskupljenja. U takvim uvjetima cvjeta trgovina domskim mjestima, a cijene se kreću između 5 500 i 6 500 kuna za godinu što je i dalje mnogo isplativije od iznajmljivanja stanova za koje, ovisno o veličini i poziciji, treba prosječno izdvojiti između 285 i 377 eura mjesečno.
Cijene stanova su izražene u eurima, a potraživanja prilikom kupoprodaje domskih mjesta u kunama jer su upravo to valute u kojima se transferi uglavnom i odvijaju. Ono što podstanarima čini još veći problem jeste činjenica da za razliku od stanodavaca koji najčešće svoja potraživanja zahtjevaju u eurima, njihove stipendije ili plaće njihovih roditelja bivaju isplaćene u kunama.
Prosječan studentski stan poskupio 1.539 kuna godišnje
Taj detalj ne bi bio problematičan da tijekom promatranog razdoblja od pet godina kuna u odnosu na euro nije znatno oslabila. Naime, sredinom svibnja 2010. godine za jedan euro ste mogli dobiti 7,25 kuna, a danas za njega ‘uberete’ 7,70 kuna.
No što zapravo to znači za studenta koji iznajmljuje stan od 30 kvadrata u Zagrebu. Uzmemo li za prosjek cifru od 285 eura, koliko je portal Crozilla istaknuo kao prosječnu i 2010. i 2014. godine za stanove od 20 do 40 kvadrata, doći ćemo do poraznog podatka. Samo zbog promjene u tečaju podstanari gube 128 kuna mjesečno ili 1.539 kuna godišnje.
Ukoliko se radi o stanu između 40 i 60 kvadrata u kojem najčešće može stanovati dvoje ljudi cifre su još veće, ali ako uzmemo cimeraj u obzir ipak znatno prihvatljivija. Za tu kategoriju prosječna cijena stana je 377 eura te je mjesečna razlika za iznajmjivanje stana danas u odnosu na 2010. godinu 170 kuna, odnosno nešto više od 2035 kuna po kućanstvu na godišnjoj bazi.
Ova crtica tek je dio problema koji pogađa sve podstanare, a pogotovo one studentske u najvećem hrvatskom gradu. Dalje bi se moglo raspredati i o drastičnom rastu cijena komunalija tijekom posljednje petoljetke, o cijenama hrane ili, pak, gradskog i međugradskog prijevoza, no to je jedna mnogo šira i kompleksnija tema kojom ćemo se baviti drugom prilikom.
Infografika: Srednja.hr / Andrea Barać (desni klik miša->pogledaj sliku)
