Sve manje mladih dijeli negativan stav o privatnim fakultetima, ali se o istima manje i raspituju
Drugu godinu za redom portal Srednja.hr u suradnji s Visokim učilištem Algebra proveo je opsežno istraživanje nad brucošima i maturantima. Od 5. do 20. svibnja 1500 učenika završnih razreda te studenata prvih godina, između ostalih, odgovorili su na pitanje o tome kakav stav dijeli o privatnim fakultetima. Na isto pitanje dobili smo odgovor od oko pet tisuća prošlogodišnjih maturanata i brucoša te smo zahvaljujući rezultatima uočili zanimljive trendove. Smanjuje se negativan stav prema privatnom visokom obrazovanju, ali se i sve više mladih slabije informira o privatnim fakultetima.
Mišljenje generacije brucoša od 2012. do 2014. o privatnim fakultetima
Nakon što je portal Srednja.hr u suradnji s Visokim učilištem Algebra proveo istraživanje nad pet tisuća maturanata i studenata, potonje smo ponovili i u periodu od 5. do 20. svibnja 2014. Ovogodišnji uzorak činilo je 1500 maturanata i brucoša koji su nam, između ostaloga, otkrili kakav stav dijele o privatnim fakultetima. U usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima, uočili smo kako se mijenja percepcija mladih oko privatne visoke naobrazbe.
Maturanti i brucoši u manjoj mjeri dijele negativan stav o privatnim fakultetima
Generacija maturanata i brucoša 2012. i 2013 godine imala je u određenoj mjeri lošije mišljenje o privatnim fakultetima. Negativan stav prema nekim institucijama privatnog visokog obrazovanja u prošlogodišnjem istraživanju izrazilo je 6,77 posto anketiranih, dok je ista populacija ove godine takav stav izrazila u postotku od 5,59.
Prema većini privatnih fakulteta negativano mišljenje iskazalo je 20,40 posto anketiranih iz generacije 2012/2013, dok je ta brojka 2014. godine dvostruko manja (10,21 posto).
Shodno navedenim podacima, u porastu je broj onih koji dijele pozitivne stavove prema nekima, ali i većini privatnih fakulteta. Takvih je 2012. bilo ukupno oko 16 posto, godinu nakon nešto manje od 27 posto. Zanimljivo je da je ove godine čak nešto više od 30 posto anketiranih odgovorilo da imaju pozitivno mišljenje o nekim ili većini privatnih visokih škola.
Privatni studijski programi vidljiviji javnosti, a pomažu i transferi profesora
– Mislim da nije u redu etiketirati fakultete kao negativne samo zbog toga što su privatni, a to pokazuju i rezultati vaših anketa. Treba gledati kvalitetu studenata koji su završili privatne fakultete, ali i mogućnost zapošljavanja, izjavila je Slavica Ćosović-Bajić, dekanica TVZ-a te predsjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola.
Pad broja studenata i maturanata koji dijele negativne stavove o privatnim visokim školama, prema glasnogovorniku Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Mara Alavanje, jednim dijelom je rezultat boljeg i češćeg prikazivanja privatnih škola u javnosti. Kako Alavanja tvrdi, potonje su postigli kroz Vijeće studenata i dekana, ali su potpomogli i transferi profesora s državnih fakulteta na privatne, kao što su Damir Jugo i Vlatko Cvrtila od sveučilišnih profesora postali dekani privatnih visokih škola.
Javnost ima iskrivljenu percepciju o troškovima studiranja
Rezultati našeg istraživanja pokazali su, da unatoč poboljšanju mišljenja o privatnim fakultetima, pada broj onih koji se raspituju ili traže ikakve informacije o tim institucijama. Logično da takvi ispitanicu nemaju određen stav prema ustanovama koje pružaju privatnu visoku naobrazbu.
Odgovor ‘nisam se raspitivao o privatnim institucijama pa nemam poseban stav’ dalo je 46,97 posto iz generacije 2012., dok je godinu nakon brojka porasla na 52,56 posto. Isti odgovor u razdoblju od 5. do 20. svibnja ove godine dalo je 53,37 posto anketiranih brucoša i studenata.
Ćosović Bajić ističe kako se ne može izbjeći tvrdnja da visoka školarina na privatnim fakultetima na neki način eliminira studente u lošijoj financijskoj situaciji. Ipak, tvrdi, da se zbog sve većeg broja subvencija i stipendija, dobri studenti mogu školovati na privatnim visokim školama.
Mišljenja je da bi kvaliteta studijskih programa morala biti jako dobra kako bi mladi koji nisu dobro financijski potkovani dizali kredite te upisivali privatne fakultete.
– Kriza u kojoj smo se našli dijelom je zaslužna što je sve više mladih koji se uopće ne informiraju o privatnim studijima, ali to nije jedini razlog. Maturanti većinom upisuju studije na kojima će imati dobru ekipu ili prema vlastitim željama, dok nisu dobro upoznati za koje su programe najkompetentniji, smatra Maro Alavanja dodajući kako je za to kriv sustav.
Nastavio je kako javnost ima iskrivljenu percepciju da je studiranje na državnim fakultetima potpuno besplatno, iako po zadnjim saznanjima jedan student državu, odnosno njene građane, dođe oko 47 tisuća kuna godišnje. Potonje isplaćuju stanovnici preko poreza, dok studenti na privatnim fakultetima imaju više školarine te se za njihovo obrazovanje ne plaća porez.
