Sveučilište je pripremilo novi Statut, u savjetovanju je: Pročitali smo ga i ovo su ključne promjene
Prorektori će dobiti pravo glasa, fakulteti će sami birati svoje emerituse, a studenti i dalje moraju promicati ugled svog faksa. Najveće su to stvari koje su se – ili ne – promijenile u Nacrtu novog Statuta Sveučilišta u Zagrebu. Nacrt novih statutarnih odredbi izradilo je deseteročlano povjerenstvo, na čelu kojeg je Ante Jukić, profesor Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Povjerenstvo je savjetovao Ivan Milotić, predsjednik Odbora za statutarna pitanja i profesor kanonskog prava na Pravnom fakultetu.
Foto: srednja.hr
Sveučilište u Zagrebu dalo se u ozbiljan posao i pripremilo je Nacrt novoga Statuta, njihovog temeljnog propisa, koji se najkasnije do proljeća mora uskladiti s novim Zakonom o visokom obrazovanju. Trenutno je u tijeku savjetovanje oko statutarnog nacrta. Traje do 15. veljače, a mi smo, uoči tog datuma, detaljno pročitali taj dokument i usporedili ga s važećim Statutom.
U kratkim crtama, Sveučilište u novoplanirani Statut unosi promjene koje je dužno, sukladno novim zakonskim odredbama, promijeniti, ali tu ne staje. Donose se neke potpuno nove odluke, ustrojavaju se dodatna tijela i proširuju ovlasti postojećih. Saželi smo sve one najbitnije promjene.
Ljudsko dostojanstvo, ali ne i nedopustivost diskriminacije
Već u članku 6. dolazimo do uvođenja novog pojma. Pri objašnjavanju na što ukupna djelatnost Sveučilišta mora biti usmjerena, tvorci ovog dokumenta dodaju da mora biti usmjerena i prema ‘promicanju ljudskoga dostojanstva’. Pojam je to kojeg nema u važećim statutarnim odredbama.
Veće promjene vidimo i u članku 10. koji definira akademske slobode i obveze članova akademske zajednice. Članovi te zajednice, inače, obuhvaćaju nastavnice, znanstvenike, druge zaposlenike pa i studente. Iako je poštivanje načela nediskriminacije – na temelju vjere, seksualne orijentacije, boje kože – navedeno u sadašnjim propisima, novi Nacrt to izbacuje. Dodaje se, pak, nova obveza za sveučilištarce; kad nastupaju javno moraju se držati ‘pravila akademske etike’.
Najsporniji dio članka ostaje isti kao i u postojećim statutarnim odredbama. Članovi akademske zajednice i dalje su, citiramo, ‘obvezni na Sveučilištu djelovati politički neutralno, bez isticanja političkih stavova’. Nije posve jasno zašto se dodaje pojam dostojanstva, izbacuje načelo nediskriminacije, a profesori i studenti i dalje imaju obvezu poštovati dubiozno pravilo političke neutralnosti i neiskazivanja političkih stavova.
Što točno znači promicati ljudskog dostojanstvo, biti politički neutralan i ne iskazivati političke stavove? Pitanja su to od filozofskog interesa, a ako o njima postoji rasprava i neslaganje već u interpretativnom dijelu, možda je uputno malo ih konkretizirati. To se, ipak, nije dogodilo.
Prorektori dobivaju pravo glasa
Da ni rektora neće poštedjeti, bilo je jasno čim ja Zakon o visokom obrazovanju stupio na snagu. Tako i sada u Nacrtu koji to tako mora regulirati, članak 19. propisuje da rektor odlazi sa svoje pozicije ako stekne uvjete za mirovinu, nema odrađivanja mandata do kraja.
Nadalje, u članku 21. uvodi se velika promjena za prorektore u Senatu. Oni sada dobivaju pravo glasa, što dosad nije bio slučaj. To znači da će rektorovih osam prorektora koliko ih je sada, a može ih naknadno biti i više, moći izglasavati točke na tijelu koje upravlja Sveučilištem. Najbliži su to suradnici rektora koji te iste točke stavljaju u dnevni red, a osam glasova nije malo; štoviše, rektorski su se izbori dobivali za manju razliku.
Ustrojit će se i novo savjetodavno tijelo na Sveučilištu. Prema članku 24. Nacrta novoga Statuta postojat će Kolegij tajnika gdje će se sastajati glavna tajnica zagrebačkog sveučilišta s tajnicima i tajnicama fakulteta i akademija koje djeluju pod njegovim okriljem.
‘Sveučilišno vijeće nema ovlasti kojima se ukida ili obezvrjeđuje sveučilišna autonomija’
Daleko važnije tijelo, ono predviđeno člankom 35. je Sveučilišno vijeće. Novo je to nadzorno tijelo koje diktira novi Zakon o visokom obrazovanju, a koje će posebnim okom motriti na rektora i ostala sveučilišna tijela. Ispitivat će jesu li njihove odluke zakonite i troši li se novac poreznih obveznika svrhovito i planski. U slučaju teških nepravilnosti upozoravat će Senat, Hrvatski sabor, a u teškim situacijama, ako ih bude, predlagati i smjenu rektora. Znatno su to veće i ozbiljnije ovlasti od postojećeg Sveučilišnog savjeta.
Sveučilišno vijeće, kako stoji u Nacrtu, ‘nema niti mu se smiju davati ovlasti kojima se ukida, ograničava, umanjuje, obezvrjeđuje i relativizira sveučilišna autonomija’. Time je, de facto, priznato da državni nadzor i kontrola potrošnje javnih sredstava nisu, kako su neki znali prije govoriti, udar na sveučilišnu autonomiju.
Još jedno tijelo koje se regulira člankom 42. je Gospodarski savjet. U njemu će sjediti predstavnici istaknutih pravnih osoba u gospodarstvu, a birat će ih senatori na mandat od 4 godine. Svrha ovog tijela je transfer znanja i tehnologa sa Sveučilišta u gospodarstvo, a promicat će stipendiranje studenata i razvojna ulaganja.
Neujednačena procedura za sporne propise i odluke dekana faksa
Rektor zagrebačkog sveučilišta moći će osporavati propise koje donose dekani na fakultetima i akademijama. Prema članku 50., ako smatra da neki statut ili pravilnik faksa nije u skladu s propisima, o tome će za mišljenje upitati Odbor za statutarna pitanja. Nakon njihovog mišljenja, ako i dalje smatra da propis nije statutaran ili u skladu sa zakonima, može ga obustaviti od primjene.
Na sličan način rektor će obustaviti izvršenje odluke dekana, ako smatra da nije u skladu sa statutarnim ili zakonskim odredbama. Prije toga će ga upozoriti, a za mišljenje u tijeku donošenja odluke može, ali ne mora, pitati Odbor za statutarna pitanja.
Ovo je bila prilika da Sveučilište ujednači proceduru za propise i odluke na fakultetima, no to nije učinilo. Rektor tako može po svom nahođenju, ako smatra da su odluke dekana nepropisne, tom dekanu izdati upozorenje pa čak i ukinuti odluku. Nakon ukidanja odluke rektor Senatu može predložiti razrješenje dekana. U kratkim crtama, rektor se relativno lako može riješiti nepodobnih, ako to poželi, bez filtera Odbora za statutarna pitanja koji se ovdje, kao i kod propisa, mogao dodati kao korak u proceduri.
FIRME MORAJU PRIDONOSITI MISIJI SVEUČILIŠTA
U članku 58. spominje se da trgovačko društvo koje osniva ili suosniva Sveučilište u Zagrebu mora pridonositi misiji tog sveučilišta.
Student mora promicati ugled faksa, a asistent nema pravo na žalbu
Nadalje, u članku 65. zadržava se obveza studenta da promiče ugled sastavnica i Sveučilišta. Kao i ranije, radi se o dubioznoj odredbi. Je li zabranjeno svako nepromicanje ugleda ili samo povreda ugleda? Je li povreda ugleda u redu ako student za to ima dobar razlog?
Recimo, brojne studentice zagrebačkog sveučilišta progovorile su o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju koje su doživjele tijekom studiranja. Ugled nekih fakulteta time je urušen, no, mnogi će se složiti da je to sasvim opravdano. Što u takvom slučaju i tko odlučuje što student mora, kad je prekršio obvezu promicanja ugleda i koja će mu biti kazna?
Promjene za studente, doduše neznatne, dolaze u članku 79. Neznatno se povećava broj sati u obvezama studenata na diplomskom studiju, tjedno se dodaju još dva sata opterećenja. Asistente će fakultet, prema članku 98., jednom godišnje ocjenjivati. Ako ga dvije godine ocijeni negativno, asistent će automatski dobiti otkaz.
Ono što je potencijalno sporno ovdje jest da se protiv rješenja o ocjeni asistent ne može žaliti, već samo uložiti tužbu pred Upravnim sudom. Najmanje, dakle, plaćeni zaposlenici na faksu moći će se na negativnu ocjenu žaliti samo ako unajme odvjetnika da ih na sudu brani, s nikakvom garancijom da će se uspjeti izboriti ako im je učinjena nepravda. Odredbe su to koje, napomenimo, slijede iz Zakona o visokom obrazovanju.
Sada će i fakulteti imati svoje emerituse
Za one, obično starije i iskusnije, u članku 102. definira se rad izvan Sveučilišta u Zagrebu. U postojećim odredbama postoji obveza izbjegavanja sukoba interesa, sad je to pobrisano. Ako ste mislili da smo dosad imali hiperinflaciju profesora s počasnim zvanjima, strpite se.
Kako propisuje članak 108. Nacrta novog Statuta, i Sveučilišta i fakulteti će ubuduće moći emeritirati svoje profesore. Postojat će tako professor emeritus na sveučilišnoj i fakultetskoj razini, što bi moglo dovesti do značajnog porasta broja profesora s tim počasnim zvanjem. Do sada su svi emeritusi dobivali oko 2.000 kuna naknade mjesečno, ostaje za vidjeti hoće li se to mijenjati.
U člancima 118. do 125. definiraju se pojedini dijelovi programskih ugovora. Novi je to, podsjetimo, model financiranja javnih sveučilišta gdje će država imati veći nadzor, a trošenje bi sredstava trebalo postati racionalnije i odgovornije.
Dosta dubiozne odredbe o uskrati informacija
U članku 127. dodaje se odredba da se Sveučilište i fakulteti odnose prema javnosti ‘s poštovanjem i na temelju međusobnoga uvažavanja i suradnje’. Definirajući dalje javnost rada ove institucije, provlači se i još jedna dubiozna odredba. Sveučilište, stoji u Nacrtu, ‘ne prihvaća zlouporabu, šikaniranje i druga postupanja kojima se pretjerano i bezrazložno iscrpljuju njegovi resursi te kojima se ometa i sprječava redovan rad Sveučilišta’.
Nacrt novih statutarnih odredbi zamišlja uvažavanje i suradnju između javnosti i Sveučilišta, ali Sveučilište zadržava pravo odlučiti da je nešto pretjeran i bezrazložan interes, ili pak šikaniranje, pa uskratiti podatke? To je dosta široko i primjena bi mogla biti pogubna za novinare koji prate zbivanja u akademiji, posebno ako to rade kritički.
Na kraju, u članku 128. koji regulira poslovnu tajnu navodi se klauzula za ustupanje informacije. Sveučilište, tako, ‘može uskratiti informaciju o podacima koji su poslovna tajna’. Tko kaže što je poslovna tajna, kako se ona definira i što uopće može ‘upasti’ pod poslovnu tajnu – ne zna se.
Imali su i savjetnika, predaje kanonsko pravo
Nove statutarne odredbe, točnije njihov nacrt pripremalo je deseteročlano povjerenstvo koje su imenovali senatori zagrebačkog sveučilišta. Na čelu tog tijela nalazi se Ante Jukić, profesor s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Među članovima tu su Slavko Orešković, dekan Medicinskog fakulteta te Ivan Koprić kao dekan Pravnog fakulteta. Tko su ostali članovi, pogledajte ovdje.
U tom povjerenstvu sjedi i glavna sveučilišna tajnica Heli Hajdić Nikolić, a predstavnica studenata je Bruna Bandula, studentica završne godine diplomskog studija na PMF-u. Ovo tijelo ima i svojeg koordinatora, a to je Tibor Pentek, prorektor za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale.
Uz desetero članova i koordinatora, ovo povjerenstvo koje je radilo nacrt novih statutarnih odredbi, ima i svojeg savjetnika. Za savjetnika je imenovan Ivan Milotić, predsjednik Odbora za statutarna pitanja. Profesor je inače Pravnog fakulteta koji se zalagao za vraćanje kanonskog prava kao kolegija na tom faksu. Taj se kolegij vratio, a on ga, među ostalima, danas predaje.
Dokument nacrta novih statutarnih odredbi možete vidjeti u dokumentu ispod.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
