Pretraga

Sveučilište na jugu dobilo rok od tri godine da popravi svoj rad: Evo što im se zamjera

Studijski programi i interno osiguravanje kvalitete teme su koje su tijekom reakreditacije Sveučilišta u Dubrovniku dobile minimalnu ocjenu. Zbog toga im je Ministarstvo dalo tri godine da poprave svoj rad i uklone nedostatke. Kao najveći problemi izdvajaju se neusklađenost u ishodima učenja i raspodjeli ECTS bodova, neusklađenost strateških dokumenata i manjkavost u samom sustavu provjere kvalitete.

Sveučilište u Dubrovniku

Sveučilište u Dubrovniku | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr

Reakreditacija Sveučilišta u Dubrovniku, koja se inače na svim sveučilištima i fakultetima mora provoditi svakih pet godina, pokazala je da posebno ‘štekaju’ u dva od pet ocjenjivanih područja pa im je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dalo tri godine da poprave svoj rad. Ako to ne učine, upitna im je dopusnica za rad.

‘Akreditacijski savjet je utvrdo da je oslabljena kvaliteta izvođenja studijskih programa na vrednovanom visokom učilištu’

Stručno povjerenstvo tijekom reakreditacije kao najveće nedostatke iznijelo je stalan pad broja upisanih studenata, kao i visoke stope odustajanja od nekih studija i mali broj nastavnika zaposlenih u punom radnom vremenu na nekim odjelima. Također, navelo je da interni sustav osiguravanja kvalitete nije na zadovoljavajućoj razini te da postoje neusklađenosti u ishodima učenja i raspodjeli ECTS bodova.

– Akreditacijski savjet je, na temelju cjelokupne dokumentacije, utvrdio da je oslabljena kvaliteta izvođenja studijskih programa na vrednovanom visokom učilištu. U slučaju kad je bilo koja tema ocijenjena minimalno razinom kvalitete te u slučaju kad je jedan ili više ključnih standarda ocijenjen ocjenom minimalna razina kvalitete ili niže, ishod postupka može biti izdavanje pisma očekivanja, stoji u akreditacijskoj preporuci Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Izdvojeni članak
Fakultet hrvatskih studija, hrvatski studiji

Novi, veliki problemi za Hrvatske studije: Prijeti im uskraćivanje dopusnice za rad, a nemaju ni dekana

U preporuci stoji da neka izvješća nisu javno dostupna na mrežnim stranicama, da manjka provjera sustava kvalitete

Tijekom reakreditacije ocjenjuje se pet tema. Ocjene su nezadovoljavajuća razina kvalitete, minimalna razina kvalitete, zadovoljavajuća razina kvalitete i visoka razina kvalitete. Sveučilište u Dubrovniku u dva je područja dobila minimalnu razinu kvalitete te na njima mora posebno poraditi. To su teme studijski programi te interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokog učilišta. Zadovoljavajuću razinu kvalitete dobili su na temama nastavni proces i podrška studentima te nastavnički i institucijski kapaciteti, dok su najvišu ocjenu dobili na području znanstvene djelatnosti.

U akreditacijskoj preporuci stoji da je minimalna ocjena u području internog osiguranja kvalitete i društvene uloge visokog učilišta dobivena zbog neusklađenosti strateških dokumenata koje nisu usmjerene prema zajedničkoj misiji i viziji Sveučilišta. Naglasili su i da bi izjava o misiji i viziji Sveučilišta trebala postojati u samo jednoj verziji. Zamjera im se i što za mnoge aktivnosti imaju rok provedbe ‘kontinuirano’ što nije preporučljiv način za raspored zadataka i aktivnosti u svim slučajevima, tvrde.

Povjerenstvo se zapitalo i oko funkcionalnosti i učinkovitosti operativnih planova koje Sveučilište donosi u svibnju za tekuću godinu, umjesto ranije ili na početku provedbenog razdoblja. Spominju i da izvješća o provedbi različitih strategija nisu javno dostupna na mrežnim stranicama. Istaknuli su i da iz dokumenata koji su im dostavljeni nije jasno vidljivo jesu li svi dionici, od studenata, poslodavaca do alumnija i organizacija civilnog društva, aktivno uključeni u postupak osiguravanja kvalitete. Iako postoji detaljno opisana procedura izmjena i dopuna studijskih programa, piše u preporuci, nema plana aktivnog uključivanja alumnija ili poslodavaca. Iako Sveučilište ima povjerenstvo za unutarnju provjeru, unutarnja provjera sustava osiguravanja kvalitete provedena je samo 2014. i 2015. Naveli su i da u pogledu stručnog usavršavanja zaposlenika, osim samog postupka, nisu definirani planovi stručnog usavršavanja niti se on sustavno prati.

Tko je ocjenjivao Sveučilište u Dubrovniku?

U stručnom povjerenstvu koje je ocjenjivalo Sveučilište u Dubrovniku bili su Monika Metykova s University of Sussex iz Ujedinjenog Kraljevstva, Dubravka Božić Bogović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Daniela Malnar s Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru, Marko Horvat s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Ivana Protrka, studentica Sveučilišta u Zadru. Oni su Sveučilište u Dubrovniku posjetili u studenom prošle godine.

Problemi s dodjelom ECTS bodova, Alumni klubom i revizijom studijskih programa

U temi studijskih programa povjerenstvo piše da je od iznimne važnosti da se ishodi učenja usklade s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, odnosno da svaka kvalifikacija odgovara relevantnoj razini ishoda učenja za tu kvalifikaciju. Naveli su i da opisi kolegija koji su dio studijskog programa nisu uvijek pružali ujednačene informacije o raspodjeli ECTS-a, opisa načina ocjenjivanja, ponderiranja i ocjenske ljestvice. U nekim slučajevima popisi literature i ishodi učenja nisu izgledali potpuni ili povezani s ishodima učenja na razini studijskog programa, tvrde. Kažu i da je potrebno posvetiti više pozornosti razini na kojoj su postavljeni ishodi učenja te da je često neadekvatno povezivanje ishoda učenja kolegija s ishodima učenja na razini studijskog programa.

– Usklađivanje broja ECTS bodova sa stvarnim radnim opterećenjem i način na koji se oni povezuju s ishodima učenja i načinim ocjenjivanja još je jedan dio posla kojem treba posvetiti pozornost na svim studijskim programima, stoji u akreditacijskoj preporuci.

Na Sveučilištu ne postoje definirane procedure za priznavanje informalnog i neformalnog učenja, također piše u preporuci. Iako je donesena odluka o osnivanja UNIDU Alumni kluba, stručno je povjerenstvo nakon razgovora s alumnijima steklo dojam da Alumni klub još nije zaživio i da djeluje vrlo neformalno. Navode i da postoje problemi s dodjelom ECTS bodova, da treba revidirati raspodjelu ECTS bodova na svim kolegijima i studijskim programima te uspostaviti postupak redovitog praćenja i revizije ECTS bodova.

– Što se tiče postupaka planiranja, predlaganja i prihvaćanja novih studijskih programa te revizije i ukidanja postojećih studijskih programa stručno povjerenstvo snažno preporučuje da Sveučilište nastavi s radom u ovom području kako bi se riješilo pitanje nedosljednosti u postupku, a osobito u provedbi revizija studijskih programa. Potrebno je više raditi na tome da rezultati revizija studijskih programa budu lako dostupni, a važno je i podizanje svijesti o propisima, postupcima i rezultatima među osobljem. Osim navedenog, stručno je povjerenstvo steklo dojam da alumniji i vanjski dionici nisu bili značajnije uključeni u postupke izmjena i/ili dopuna pojedinih studijskih programa, piše u preporuci.

Izdvojeni članak
novi rektor sveučilišta u dubrovniku nebojša stojčić

Izabran novi rektor Sveučilišta u Dubrovniku: Član je važnog tijela, obećaje sveučilišnu knjižnicu

Kao prednosti navedene istraživačka kultura, internacionalizacija, izvrsna infrastruktura

Bolje ocjene Sveučilište je dobilo u području nastavnog procesa i podrške studentima gdje se ocjenjuje vertikalna mobilnost, u području nastavničkih kapaciteta u kojem su važni prostor i oprema za izvođenje studijskih program te u temi znanstvene djelatnosti u kojoj se gleda kvaliteta i kvantiteta znanstvenog istraživanja. Stručno povjerenstvo kao prednosti Sveučilišta navelo je istraživačku kulturu koju snažno podupiru i koja je rezultirala impresivnim unapređenjima rezultata i istraživačkih projekata. Također, pohvaljuju i internacionalizaciju te izvođenje združenih diplomskih studija sa Sveučilištem u Palermu.

– Izvrsni prostori i infrastruktura za izvođenje studijskih programa i provođenje znanstvenih istraživanja. Funkcionalan sustav obvezne i dobrovoljne studentske prakse, još su neke od prednosti nabrojane u izvješću stručnog povjerenstva.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dalo je Sveučilištu u Dubrovniku rok uklanjanja nedostataka od tri godine za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u pismu očekivanja krajem svibnja. Sveučilište u roku od šest mjeseci mora donijeti akcijski plan u cilju uklanjanja nedostatka, a o provedbi tog plana mora izvještavati Agenciju za znanost i visoko obrazovanje svake godine. Istaknuli su i da je visoko učilište moglo uložiti prigovor na mišljenje Akreditacijskog savjeta, no to nisu učinili. Sve to čeka novog rektora Nebojšu Stojčića koji dužnost preuzima u listopadu, a trenutno je na dubrovačkom sveučilištu prorektor za poslovanje. Zamijenit će Nikšu Buruma koji je rektor bio proteklih osam godina u dva mandata.

Akreditacijsku preporuku, očitovanje Sveučilišta u Dubrovniku i pismo očekivanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih možete vidjeti u dokumentima ispod. Napomena: ako vam dokumenti nisu vidljivi, osvježite stranicu.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab
Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab
Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab