Sveučilište nedvosmisleno oko novog zakona: Studenti trebaju imati pravo glasa
Podržavaju programsko financiranje i veću odgovornost sveučilišta, no ne slažu se dokidanjem prava glasa studentskih predstavnika. Mišljenje je to senatora riječkog sveučilišta, prvog javnog sveučilišta koje je pozvalo ministra Radovana Fuchsa pa nakon predstavljanja novog zakonskog nacrta i rasprave donijelo konsolidirane prijedloge i primjedbe.
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
Riječko sveučilište prvo je od domaćih devet javnih sveučilišta održalo tematsku Sjednicu senata na koju su pozvali resornog ministra Radovana Fuchsa pa zajedno raspravili o Nacrtu novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nakon održane sjednice na koju je s ministrom došao i državni tajnik Ivica Šušak, riječko je sveučilište na svojim web stranicama objavilo je izvještaj.
Podržali programsko financiranje
Rektorica riječkog sveučilišta Snježana Prijić Samaržija nakon uvodnog je izlaganja ministra predstavila poziciju rektorata, u prvom redu spominjući pozitivan odnos prema intenciji Fuchsove administracije da dodatno uredi resor znanosti i visokog obrazovanja. Konkretno, izrazila je zadovoljstvo rektorata uvođenjem cjelovitih programskih ugovora, jednostavnijeg izbora na radna mjesta, jačanje instrumenata odgovornosti institucija u sustavu, kao i rješavanje statusa stručnih studija.
No, kako piše na stranicama, u želji da riječko sveučilišta zaista doprinese kvaliteti rješenja u zakonskom nacrtu, posebno su istaknuli dvije teme. Kažu tako da su neka od predviđenih rješenja ‘u suprotnosti s proklamiranim strateškim određenjima prema jačoj integraciji znanstvenih i visokoškolskih kapaciteta’, a osim toga, navode, poželjno je da zakonski nacrt stvori ‘jasniji i snažniji razvojni okvir’. Na koncu, Senat riječkog sveučilišta u raspravi je izdvojio i konkretne preporuke za resornog ministra.
Iznijeli niz konkretnih prijedloga
Te preporuke donose, kako stoji, u cilju jačanja autonomije unutarnjeg ustroja sveučilišta, ali i osnaženja integracijskih procesa te javne odgovornosti sveučilišta. Zato preporučuju da se otvori mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti, kao i da se za sve sastavnice bez pravnog statusa urede kriteriji njihovog osnivanja i ustroja. Prijedloge i ugovaranje programskih ugovora predlažu zadržati na razini sveučilište, a željeli bi i da se definira osnovica za izračun osnovne komponente.
Akademsku samoupravu i autonomiju, predlažu Ministarstvu, treba osigurati u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i predmetnim zakonom, što se posebno odnosi na elemente upravljanja sustavom od strane znanstvenika. To bi htjeli postići na način da se osigura da većina članova sveučilišnih vijeća imenuje senat sveučilišta; da se definiraju kriteriji za članstvo u sveučilišnim vijećima; da se jača uloga Nacionalno vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj; te, na koncu, da se osigura položaj javnih sveučilišta unutar Rektorskog zbora.
Povezano s ovim, Senat riječkog sveučilišta smatra da bi trebali poboljšati strukturirani pristup kadrovskim politikama te snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija, gdje posebno ističu internacionalizaciju. U skladu s najboljim praksama, dalje navode, a nasuprot medijski eksponiranim slučajevima koji ‘zbog nedovoljno razvijenih institucijskih politika i struktura u dvojbu dovode javno pouzdanje u znanost i znanstvenike’, traže da se osigura jačanje nacionalnog sustava znanstvenog i akademskog integriteta i čestitosti.
‘Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio zajednice’
Jedna od novosti zakonskog nacrta koja je gromoglasno odjeknula upravo studentskim krugovima je da će studentski predstavnici, unatoč tome što će i dalje činiti 15 posto svih važnih tijela – poput senata i fakultetskih vijeća – neće sudjelovati u izborima za dekana, rektora, kao ni biranju profesora u zvanja i na radna mjesta. Senat riječkog sveučilišta s time, očekivano, ima problem. Studenti su, ističu, ‘punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata’. Iz tog razloga, dodaju, ‘studenti trebaju zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta te je potrebno dodatno urediti neka njihova prava’.
Na koncu, riječki senatori smatraju i da eksplicitno treba dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, kao i normativno urediti i sustav cjeloživotnog obrazovanja. U završnom dijelu sjednice senatori su, kako stoji na web stranicama rektorata, održali širu raspravu te iznijeli cijeli dijapazon svojih prijedloga i komentara. Gore navedeni dio konsolidiran je upravo među senatorima i upravom riječkog sveučilišta.
Rektorica komentirala promjene mandata
Rektorica riječkog sveučilišta Snježana Prijić Samaržija za srednja.hr osobno je komentirala i promjenu rektorskog mandata u novom zakonskom nacrtu; konkretno, činjenicu da su rektori do sada birani na četiri godine, i to su mogli biti u najviše dva mandata, a da će sada biti birani na maksimalno jedan mandat u trajanju od šest godina.
– Sveučilišta su veliki i vrlo autonomni sustavi gdje za konsenzus i promjene treba i više vremena. Period od 6 godina je kraći nego što su dva četverogodišnja mandata koja su moguća po sadašnjem Zakonu, ali je to period koji nije presječen izborima zbog kojeg su razvojni ciklusi zapravo bili dimenzionirani na četiri godine, a obično i kraće zbog izbornih perioda. Druga prednost je mogućnost da se uprava fokusira na strateške ciljeve i razvoj, a ne na reizbore, što daje više prostora i šansi za postizanje ciljeva. Oba ova razloga, po mojem mišljenju, osiguravaju koncentraciju na programom zadani razvoj institucije i daju okvir u kojem se rezultati moraju vidjeti pa će biti moguće i objektivnije ocijeniti je li mandat rektora/rektorice bio uspješan ili nije, pojasnila je Prijić Samaržija.
U tom je prijedlogu, iako ga smatra uglavnom pozitivnim, detektirala i potencijalnu prijetnju, o čemu više možete pročitati ovdje.
Više tekstova o reformi visokog obrazovanja pročitajte ovdje:
Rektori bi po novome imali samo jedan mandat od 6 godina: Pitali smo ih što misle o tome
Ako se donese novi Zakon, visokih škola više neće biti: Dekanica otkrila što to znači za studente
Bivša ministrica komentirala je novi zakonski nacrt: ‘Studenti ne glasaju, to je primjereno’
Novi zakon donosi promjenu za 50.000 studenata, neki od njih iščekuju je već godinama
Da zaboli glava: Imamo dokument iz MZO-a, popisali su sve probleme na našim fakultetima
