Sveučilište tvrdi da Zakon o visokom stvara ‘pravnu prazninu’: Zato imenuju privremene dekane
Nakon što nam Sveučilište u Zagrebu ne odgovara na upite o odluci Trgovačkog suda u kojoj stoji da Senat Sveučilišta u Zagrebu nije smio imenovati privremenog dekana Hrvatskih studija, o tome se raspravljalo na sjednici Senata u studenom. U objavljenom zapisniku stoji izvješće predsjednika Odbora za statutarna pitanja koji tvrdi da Zakon stvara ‘pravnu prazninu’ te je zbog toga u Statutu dana odredba da Senat može imenovati privremenog dekana sastavnice. Tako imenovanog privremenog dekana Hrvatskih studija Trgovački sud odbio je upisati kao pravnog zastupnika te institucije.
Zagrebački rektor Stjepan Lakušić | foto: srednja.hr
Trgovački sud u Zagrebu u listopadu je odbio upisati Marija Grčevića kao pravnog zastupnika Hrvatskih studija jer prema Zakonu o visokom obrazovanju dekana bira fakultetsko vijeće, a ne sveučilišni Senat koji je postavio Grčevića na prijedlog rektora Stjepana Lakušića. To je otvorilo pitanje usklađenosti novog Statuta Sveučilišta u Zagrebu sa Zakonom jer upravo taj temeljni dokument Sveučilišta dopušta takvo imenovanje, a o tome se govorilo i na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu krajem studenog.
‘U takvim se okolnostima, postojeća zakonska regulativa pokazala nedostatnom, stvarajući pravnu prazninu’
U zapisniku stoji da je Ivan Milotić, predsjednik Odbora za statutarna pitanja, izvijestio o problematici imenovanja vršitelja dužnosti dekana na Sveučilištu. Naveo je kako Zakon jasno propisuje da vršitelja dužnost dekana imenuje fakultetsko ili akademsko vijeće. Ta odredba, nastavio je, prenesena je u Statut Sveučilišta.
– Problem nastaje kada vijeće ne može izabrati dekana ili vršitelja dužnosti. U takvim se okolnostima, postojeća zakonska regulativa pokazala nedostatnom, stvarajući pravnu prazninu. Profesor Milotić navodi primjere Metalurškoga fakulteta i Fakulteta hrvatskih studija, na kojima vijeća nisu uspjela izabrati vršitelja dužnosti. Statut Sveučilišta u članku 53. stavku 6. predviđa da, ‘ako vijeće sastavnice u propisanom roku ne imenuje obnašatelja dužnosti dekana, imenovat će ga Senat na rektorov prijedlog’, pri čemu Senat koristi delegiranu zakonsku ovlast koji prema članku 12. stavku 3. Zakona ‘obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima sveučilišta’, stoji u zapisniku.
Nadalje, Milotić je na sjednici Senata rekao da je Statut zakonit i da je prošao rok za eventualne prigovore Visokom upravnom sudu. Bez ove odredbe, naglašeno je u zapisniku, ‘postojala bi ozbiljna pravna praznina koja bi ugrozila rad sastavnica Sveučilišta’. Naglasio je i da je ova intervencija neophodna kako bi se bolje razumjela situacija koja izaziva interes akademske zajednice i javnosti. Kao što smo pisali, od Sveučilišta u Zagrebu i rektora Stjepana Lakušića u više smo navrata tražili komentar na ovu situaciju. Zanimalo nas je hoće li se mijenjati Statut Sveučilišta u Zagrebu ako nije usklađen sa Zakonom i što će napraviti po ovom pitanju. Odgovore nikada nismo dobili.
Lakušić i Senat imenovali su i privremenog dekana Metalurškog fakulteta
Podsjetimo, Trgovački sud u Zagrebu odbio je upisati Grčevića kao pravnog zastupnika te institucije jer prema Zakonu o visokom obrazovanju dekana može odabrati jedino fakultetsko vijeće, a ne sveučilišni Senat. Naime, u svibnju je Senat Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog rektora Lakušića za dekana Hrvatskog studija imenovao Marija Grčevića sukladno novom Statutu Sveučilišta u Zagrebu koji, izgleda, nije usklađen s novim Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja doznali smo da su o slučaju tražili očitovanje Senata koje nisu nikada dobili i da je moguć scenarij u kojem će sve odluke Grčevića od svibnja do sada biti poništene.
No, Senat Sveučilišta u Zagrebu imenovao je i vršitelja dužnosti dekana na Metalurškom fakultetu u Sisku, Nikolu Mrvca, u rujnu ove godine. Kako stoji u zapisniku te sjednice Senata, Metalurški fakultet u više je navrata pokušao imenovati dekana, no to nisu uspjeli. Lakušić je tada istaknuo i probleme s brojem upisanih studenata na toj sastavnici koji je već godinama vrlo nizak. Za privremenog dekana je predložio Mrvca koji je, napomenuo je Lakušić, ‘ već radio na modernizaciji studijskih programa i koji dolazi iz ustanove sličnih
izazova koji su za vrijeme njegova mandata uspješno savladani’.
Naime, Mrvac je bivši dekan Grafičkog fakulteta kojeg je u rujnu 2022. godine za privremenog dekana Metalurškog fakulteta postavio bivši rektor Damir Boras uz suglasnost Senata. Tada je Boras govorio da je Mrvac rješenje za kompleksnu situaciju na Metalurškom fakultetu jer je na Grafičkom fakultetu uspio povećati interes za studiranje, a Boras je napomenuo i da je Grafički imao krizu upravljanja. Tako su Boras i Senat Mrvca postavili za privremenog dekana, a to je nastavio i Lakušić te sadašnji Senat.
Pogledajte naš video o aferama koje u posljednje vrijeme potresaju akademsku zajednicu:
