Sveučilište u Zagrebu ima novi Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju: Ovo su obveze fakulteta
Senat zagrebačkog sveučilišta izglasao je novi Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju. Takvi programi mogu biti s ECTS bodovima ili bez njih, a mogu ih izvoditi fakulteti ili samo Sveučilište. U javnom savjetovanju dekan Medicinskog fakulteta ukazao je na administrativna opterećenja, a fakulteti sada imaju šest mjeseci da formiraju tijelo za cjeloživotno obrazovanja ako ga nemaju i usklade svoje pravilnike.
Sveučilište u Zagrebu | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Prvi sveučilišni Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju izglasan je na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu početkom srpnja. Riječ je o programima, stoji u uvodu Pravilnika, koji se organiziraju radi stjecanja znanja, vještina i kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe te potrebe tržišta rada.
Program može izvoditi Sveučilište ili fakultet samostalno, ali i s vanjskim partnerima poput znanstvenih instituta, državnih tijela, strukovnih organizacija i organizacijama civilnog društva. Nadalje, programi mogu sadržavati kolegije, predavanje, seminare ili tečajeve, a mogu se izvoditi s ili bez stjecanja ECTS bodova. U javnom savjetovanju Pravilnika stiglo je 57 komentara, od čega je prihvaćeno njih 19, a djelomično njih sedam.
Dekan Medicinskog u javnom savjetovanju ukazao na administrativna opterećenja
Tako je, za razliku od nacrta Pravilnika, dodano da program cjeloživotnog obrazovanja mora imati voditelja programa koji je odgovoran za planiranje i organizaciju programa. Prihvaćen je i komentar da programe s ECTS bodovima mogu održavati nastavnici s inozemnih sveučilišta. S Povjerenstva za cjeloživotno obrazovanje Filozofskog fakulteta istaknuli su da Pravilnik uspostavlja odličan okvir unutar kojega sastavnice imaju dobar orijentir i mogućnost fokusiranja na svoje specifičnosti. Dekan Medicinskog fakulteta Slavko Orešković napisao je da bi struktura Nacrta pravilnika o cjeloživotnom obrazovanju mogla dovesti do prekomjernog administrativnog opterećenja za programe koji su namijenjeni brzom prenošenju aktualnih znanja i vještina.
– Predlaže se uvođenje fleksibilnosti u načinu vrednovanja i izvedbe tih programa, kako bi se Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice mogle prilagoditi dinamičnom obrazovnom i tržišnom okruženju. Uvođenje ovih promjena moglo bi značajno pridonijeti efikasnosti i privlačnosti programa cjeloživotnog obrazovanja Sveučilišta u Zagrebu, smanjujući nepotrebne administrativne prepreke i potičući brže uvođenje novih tečajeva i radionica koje tržište traži, komentar je Oreškovića u javnom savjetovanju.
Taj komentar Sveučilište nije prihvatilo. Odgovorili su da se slažu da je fleksibilnost i brzina u razvoju novih programa od ključne važnosti te je stoga Pravilnikom definirano da se vrednovanje provodi na razini sastavnice, osim za one programe kojima se stječe djelomična kvalifikacija ili programe koji se upisuju u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
– Zahtjev za vrednovanjem programa na razini Sveučilišta u navedene dvije iznimke proizlazi iz Uputa MZO-a o za izradu, usklađivanje i odobravanje obrazovnih programa visokih učilišta na razini visokog obrazovanja za potrebe financiranja putem vaučera sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. od 24. kolovoza 2022. godine, odgovor je Sveučilišta.
Fakulteti sada imaju šest mjeseci da formiraju tijelo za cjeloživotno obrazovanje i usklade svoje pravilnike
Podsjetimo, programi cjeloživotnog obrazovanja s ECTS bodovima mogu biti razlikovni programi za potrebe upisa studija, promjene studija ili dovršetka ranije započetog studija, zatim programi kojim se stječe djelomična kvalifikacija ili programi za postizanje skupova ishoda učenja (mikrokvalifikacija). Razlikovni programi, objašnjeno je, oni su čijim završetkom polaznici stječu pravo prijave na natječaj za upis sveučilišnih i stručnih diplomskih studija ili sveučilišnih poslijediplomskih specijalističkih studija. Služe i za potrebe promjene studija ili dovršetka ranije započetoga studija, a kojima se stječu uvjeti za upis na studij. Oni imaju najmanje 15, a najviše 60 ECTS bodova.
Najmanje 50 posto sati nastave u programima s ECTS bodovima moraju izvoditi zaposlenici fakulteta ili Sveučilišta. Tu mogućnost imaju i profesori emeritusi. Druga sveučilišta, pisali smo, profesore emerituse ne spominju u svojim pravilnicima. Programi bez ECTS bodova uključuju obrazovanje odraslih, obrazovanje za treću životnu dob i drugo, a mogu se organizirati u obliku predavanja, seminara, tečajeva, radionica, panela, ljetnih škola ili drugih oblika obrazovnih aktivnosti.
Pravilnik stupa na snagu 18. srpnja. Sastavnice imaju rok od šest mjeseci od stupanja na snagu da usklade svoje pravilnike o cjeloživotnom obrazovanju i ustroje tijela nadležna za cjeloživotno obrazovanje. Sveučilište u roku od šest mjeseci mora izraditi Bazu programa cjeloživotnog obrazovanja dostupnu na svojim internetskim stranicama. Novi Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju Sveučilišta u Zagrebu, kao i komentare iz javne rasprave, možete vidjeti ispod. Napomena: ako vam dokumenti nisu vidljivi, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab
Loading...
