Sveučilište uvijeno u crno: Nakon jake upale pluća preminuo profesor Hrvatskih studija
Mijo Korade, professor emeritus s Fakulteta hrvatskih studija, preminuo je nakon jake upale pluća. Imao je 73 godine, a na Studijima je zaposlen još od 1997. Predavao je kolegije iz povijesti, a u svojoj dugogodišnjoj karijeri objavio je, samostalno i u koaturostvu, 14 knjiga i preko sto znanstvenih i stručnih radova.
Foto: Pixabay | Youtube screenshot; Časopic Obnova – Renewal Magazine
Profesor Korade bitku s teškom upalom pluća nije uspio izdržati. Preminuo je sinoć oko 19 sati u zagrebačkom KB Dubrava. Imao je 73 godine. “Svojim je studentima bio ne samo brižan učitelj i mentor nego i istinski prijatelj. Nastavnicima je bio pouzdan suradnik i kolega koji je uvijek bio spreman nesebično podijeliti svoje znanje i iskustvo. Pamtit ćemo ga kao čovjeka po njegovu optimizmu, dobrohotnoj ljudskoj širini, čestitosti i humanosti”, ističu na svojim stranicama s Fakulteta hrvatskih studija.
I ove godine držao nastavu
Kako stoji u obavijesti o smrti na stranicama Hrvatskih studija, koju potpisuje Stjepan Ćosić, profesor Korade i ove je godine sudjelovao u nastavi. Prema rasporedu koji smo pronašli na stranicama Fakulteta, srijedom je držao predavanja iz kolegija Redovništvo u hrvatskoj kulturi na preddiplomskom studiju povijesti.
Na Hrvatskim je studijima zaposlen davne 1997. godine gdje je, prvo kao stručni suradnik držao kolegij Hrvatska latinistička historiografija. Kasnije je na sebe preuzeo i niz drugih kolegija pri studiju povijesti, a osam godina kasnije počinje predavati i na doktorskom studiju. Trajno se zapošljava na istom fakultetu 2007. godine i tu radi do svog umirovljenja 2017.
Senat Sveučilišta u Zagrebu u srpnju prošle godine jednoglasno mu dodjeljuje počasnu titulu professor emeritus pa je tako i ove godine imao prilike sudjelovati u nastavu na Fakultetu hrvatskih studija.
Živio u Beču, Rimu, Zagrebu
Korade je rođen 1947. u Delkovcu, a svoj prvi, dodiplomski studij filozofije i teologije završio je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Kratko je predavao kao vjeroučitelj, nakon čega odlazi na Papinskoga sveučilište Gregoriana u Rimu gdje prvo magistrira, a potom 1988. i doktorira s temom La ‘Missione illirico-dalmata’ dei gesuiti (1852-1900) – Svolgimento, metodo e risultati.
Naredne dvije godine predaje povijest u gimnaziji Nadbiskupskoga dječačkoga sjemeništa u Zagrebu, a u dva intervala tijekom osamdesetih radi i kao profesor crkvene povijesti na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. U Povijesnom zavodu Družbe Isusove u Rimu tri je godine bio urednik i autor članaka enciklopedijskoga djela Diccionario de Historia de la Compañia de Jésus. Bio je suosnivač i prvi pročelnik Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču.
Od 1996. bio je zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest kao voditelj projekta Hrvatska latinistička historiografija, od 2002. kao voditelj projekta Historiografija hrvatskoga redovništva u XVII. i XVIII. stoljeću te od 2005. kao voditelj projekta „Civilna Hrvatska ranoga novovjekovlja – politički, društveni i kulturni aspekti.
Živio je u pet gradova u trima državama – u Delkovcu, Zagrebu, Osijeku, Rimu, Beču i Samoboru. Samostalno ili u suradnji Mijo Korade napisao je i objavio 14 knjiga i više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka.
