Sveučilište u Zagrebu danas ima 350. rođendan, ali slavit će ga tek u studenom. Znate li zašto?
Ponedjeljak, 23. rujna 2019., nije običan dan na Sveučilištu u Zagrebu. Naše najstarije sveučilište s kontinuiranim radom danas slavi svoj 350. rođendan. Iako je obilježava danas, jubilarnu obljetnicu obilježit će 3. studenoga. Saznali smo zašto.
foto: Srednja.hr
Sveučilište u Zagrebu osnovano je prije točno 350 godina. Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti i ugarsko hrvatski kralj na taj je dan 1669. zagrebačkoj Isusovačkoj akademiji izdao diplomu kojom joj je dao status i povlastice sveučilišta.
Ah, ta birokracija…
Ipak, Sveučilište će 350. rođendan proslaviti tek 3. studenog, na dan koji slavi kao Dan Sveučilišta. Zašto? E pa na taj je dan Sabor Hrvatskoga kraljevstva prihvatio Leopoldovu odluku. Ali to nije bilo 3. studenog 1669., nego 1671., dakle dvije godine nakon što je Leopold izdao diplomu. Da, trebale su im dvije godine da potvrde odluku Njegova Veličanstva. (Pa nek neko kaže da je današnja saborska procedura spora i da zastupnici ništa ne rade).
Sveučilište zato 3. studenog uzima kao svoj dan. Stoga će i velika proslava 350. rođendana biti tek za mjesec i pol. Slavlje će se održati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
U nazočnosti visokih gostiju iz zemlje i inozemstva, koji će se pridružiti rektoru prof. dr. sc. Damiru Borasu, prorektorima, dekanima i prodekanima, profesorima i studentima, obilježit će se 350 godina duga povijest Sveučilišta u Zagrebu te značaj najstarije visokoobrazovne institucije s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj, najavili su sa Sveučilišta.
No, vratimo se malo povijesti.
Filozofski studij u Zagrebu, osnovan je 1662., a od careve odluke djeluje i formalno-pravno kao javnopravna visokoškolska ustanova pod imenom Neoacademia Zagrabiensis.
Neke stvari kratko traju, al’ ovo se stvarno oduljilo
Zakonska osnova o sveučilištu u današnjem smislu te riječi došla je dosta godina kasnije. Hrvatski sabor tek je 1861., na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu. Nju je trebao potpisati car Franjo Josip, ali procedura je i tada dugo trajala. Car je u Zagreb došao 1869. te tada potpisao zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu. Pet godina kasnije, kako stoji danas na stranicama sveučilišta, izrađen je novi zakonski članak koji je zaslugom bana Ivana Mažuranića dobio vladarevu sankciju 5. siječnja 1874.
U znak zahvale sveučilište je uzelo kraljevo ime. Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. te je godine izabralo i prvog rektora, povjesničara Matiju Mesića.
Rođendanski tramvaj
Sveučilište je u to vrijeme imalo samo tri fakulteta: Bogoslovni (Teološki), Pravoslovni (Pravni) i Mudroslovni (Filozofski). Većina drugih fakulteta otvorena je tek nakon Prvog svjetskog rata.
Inače, najstarije sveučilište u Hrvatskoj je bilo osnovano u Zadru 1495., no ukinuto je 1807. Budući da je današnje Sveučilište u Zadru osnovano 2002., ono nema poveznice s nekadašnjim pa se Sveučilište u Zagrebu smatra najstarijim sveučilištem s kontinuiranim radom.
Velika proslava u Lisinskom trebala bi biti tek vrhunac obilježavanja 350. obljetnice, koja se obilježavala, kako kažu sa Sveučilišta, tijekom cijele protekle akademske godine. Nadamo se da ste vidjeli druge manifestacije, a ne samo tramvaj s reklamom “350 godina”.
