Svi pišu da je ukinuto radijsko novinarstvo na FPZG-u: Evo što se stvarno tamo događa
Fakultet političkih znanosti ukinuo je dva izborna kolegija i time smjer Radijsko novinarstvo koji su studenti birali na trećoj godini. Studenti su tom odlukom krajnje nezadovoljni, no dekan Andrija Henjak za srednja.hr pojašnjava kako je u pozadini ove odluke težnja da se osigura kvaliteta nastave. Dva izborna kolegija na radijskom smjeru vodio je u stopostotnom opterećenju vanjski suradnik, kazao je, a nastava i ispiti provodili su se na neadekvatan način. Na radijskom smjeru inače postoji samo jedna stalno zaposlena profesorica, Marina Mučalo, a vanjski suradnici drže većinu nastave. Nema govora, kaže, da će studenti izgubiti priliku učiti o i brusiti vještine radijskog novinarstva. Na drugoj godini imaju dva obvezna kolegija o radiju, usto mogu raditi na Radio Studentu, a od ove godine tu je i praksa za koju mogu dobiti dodatne ECTS bodove.
Andrija Henjak, dekan FPZG-a
Foto: FPZG | srednja.hr
Medijima je ovih dana prohujala informacija da se na studiju novinarstva pri Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu ukida smjer Radijsko novinarstvo. Dva izborna kolegija – Radijska redakcija i Oblici radijskog izražavanja – koje je do sada u stopostotnom obimu pokrivao vanjski suradnik, zamrznuta su i neće upisivati studente. Radi se o, napomenimo, izbornom usmjerenju koje studenti biraju na trećoj godini studija.
Nije ukinut radio, postoje obvezni kolegiji, Radio Student i praksa
Andrija Henjak, dekan FPZG-a, kaže nam da nema govora kako studenti više neće imati prilike učiti o i brusiti vještine radijskog novinarstva. Na drugoj godini profesorica Marina Mučalo drži dva obvezna kolegija iz radija – Osnove radija i Radijsko novinarstvo. Osim toga, studenti i dalje mogu raditi na Radio Studentu i dobiti praksu na radiju, za koji će, od ove godine, ostvariti i dodatne ECTS-e.
Ono što se dogodilo jest da su na trećoj godini ukinuli modul od dva izborna kolegija jer je u njihovom izvođenju bilo, kaže, značajnih problema.
– Na tim je kolegijima bilo problema u načinu na koji su postavljeni. Kao što znate, prema ECTS sustavu mora postojati određena usklađenost ishoda učenja i sadržaja kolegija. Ta se dva kolegija nisu izvodila adekvatno. Za primjer, kolokvij kao jedini element provjere znanja, sastojao se od toga da su studenti morali čitati portale tjedan dana i onda odgovarati na pitanja. Taj se kolegij izvodio i na način da nije bilo poveznice s Radio Studentom. To je neprimjereno, kako za sveučilišni studij, tako i za specifično kolegij o radiju. Ovu smo odluku donijeli jer nam se nije činilo primjerenim da javnim novcem plaćamo vanjskog suradnika koji ne radi na adekvatan način, kaže nam Henjak.
Problem koji postoji već dugi niz godina
Ova situacija baca svjetlo na veću, dugogodišnju problematiku, a to je da u području radijskog novinarstva FPZG ima zaposlenu samo jednu stalnu sveučilišnu profesoricu, upravo Marinu Mučalo koja drži obvezne kolegija na drugoj godini studija. Sve ostalo su vanjski suradnici koji su izvodili 70 posto nastave, što se u budućnosti ne može održati jer ne bi bilo u skladu s propisima.
FPZG je ovim potezom, dakle, izgubio jedan izborni smjer na trećoj godini. Kako ističe Henjak, studente će usmjeriti da upišu jedan od dva etablirana smjera – Televiziju ili Tisak. Smjerovi su to na kojima ima dovoljno kadrova i ne pati kvaliteta nastave. Osim toga, u obvezne kolegije nastavnici, obzirom na opterećenje nastave, mogu dodati i poneki sadržaj iz zamrznutih izbornih radijskih kolegija.
FPZG radi na reformi studija
Dekan Henjak kaže nam kako na FPZG-u nisu još provodili natječaj da zaposle još nekoga tko bi se bavio radijskim novinarstvom. U ovome trenutku, kaže, ne može ni procjenjivati koliko ima stručnjaka u tom području koji bi pritom bili zainteresirani raditi na faksu. No, u razgovoru nam dekan navodi kako Fakultet ima planove reorganizirati i modernizirati studij.
Trenutno je u procesu obnova zgrade FPZG-a u Lepušićevoj, a paralelno se radi i na sadržajnoj reformi studija. Logika stvari, prepričava nam Henjak, uložiti je u stvari koje su im u nastavi i struci ‘forte’. To su, bez sumnje, i Tisak i Televizija. To ne znači da bi se radio ugasio, pojašnjava, već da bi se uklopio u moderniju, audiovizualnu koncepciju studija.
– U prizemlju zgrade u Lepušićevoj postojat će multimedijalni centar s integriranom redakcijom. Tu ćemo imati i radijski podcast, on bi se izvodio kao dodatni sadržaj na tom smjeru, priča nam Henjak.
Sve je to dio reorganizacije koja predstoji FPZG-u u koju će biti uklopljeno i radijsko novinarstvo. Ono se sigurno, kazao je, neće izgubiti, no ova dva zamrznuta izborna kolegija s početka priče, ne mogu se više izvoditi na način na koji su se dosad izvodila.
SPORTSKO NOVINARSTVO
Andrija Henjak, dekan FPZG-a pojasnio nam je i kako je došlo do zamrzavanja izbornog kolegija Sportsko novinarstvo. Taj je kolegij izvodio viši asistent kojemu je 1. travnja istekao ugovor o radu. On nije imao uvjete za napredovanje na više radno mjesto, pojasnio nam je Henjak, a budući da je Sportsko novinarstvo izborni kolegij i nije ga imao tko izvoditi, trenutno neće upisivati studente.
Studenti su nezadovoljni, prozivaju dekana
Da su studenti konsternirani ukidanjem izbornih kolegija i smjera Radijsko novinarstvo nije uopće vijest. Čim se ta informacija proširila, u internoj komunikaciji putem Teams kanala brojni su studenti poslali svoje primjedbe. Jedan od njih tako ističe kako će za par godina vjerojatno ukinuti i tiskovni smjer jer ‘tko još čita novine’, a onda i televiziju jer ‘to gledaju samo penzići’. Neki su ustanovili da bi se mogli prebaciti na privatna sveučilišta koja imaju dobro pokrivenu nastavu iz radijskih kolegija.
– Zar u dvije godine, odnosno otkako ste shvatili da smjer ne funkcionira niste uspjeli pronaći osobu koja bi, ako ništa, uputila studente na praksu, objasnila im koja je važnost radija kao medija u današnjem svijetu te što ih točno čeka u radijskim redakcijama? Niste li Vi kao dekan, uz pomoć uprave fakulteta zaduženi pronaći osobu koja bi mogla adekvatno voditi određeni kolegij, a u ovom slučaju smjer na fakultetu? Nažalost, nezadovoljni kolege i ja nismo upućeni u rad uprave fakulteta i način na koji ista funkcionira, no minimum koji ste mogli napraviti je pronaći osobu koju smatrate dovoljno kompetentnom da predaje o jednom izuzetno bitnom mediju, napisao je jedan student.
Dekan Henjak im je odgovorio da razumije njihovo neslaganje i da ne očekuje da će se svi složiti s odlukom da se spomenuta dva izborna kolegija, zbog neadekvatnog izvođenja, zamrznu.
– Ono što vam mogu reći je da nemam nikakvu sumnju da je ovo bila dobra odluka. Predmeti će se izvoditi jedino ako se može osigurati da se izvode na primjerenoj razini kvalitete a na fakultetu će raditi nastavnici jedino ako rade svoj posao s primjerenom razinom kvalitete, naglasio je Henjak u prepisci.
‘Naš studij mora biti malo širi, studenti slušaju ekonomiju, sociologiju, povijest’
Henjak za srednja.hr ponavlja tezu o važnosti kvalitete studija pa kaže da ne zna koliko nezadovoljstvo studenata ima veze sa simboličkom stranom stvari, a koliko stvarno s dvama radijskim kolegijima, obzirom da su se izvodili na neadekvatan način i da je već ranije bilo pritužba studenata zbog toga.
– Naš studij novinarstva je sveučilišni studij, a ne stručni, što znači da mora biti malo širi. Oslanja se na politologiju, a studenti slušaju i kolegije iz ekonomije, sociologije, povijesti, psihologije, političke znanosti. To je 30 do 40 posto studija i na taj je način on specifičan. Mislim da je važno da budući novinari imaju šira znanja o društvu u kojem žive i djeluju, napomenuo je Henjak.
Dodaje kako razumije da su studenti zbog toga djelomično nezadovoljni, već godinama sluša primjedbe, no zaključuje kako je to jednostavno karakteristika studija i institucije.
