Svi počasni doktori Sveučilišta u Zagrebu: Među njima je oskarovac, 8 nobelovaca i tek 4 žene

A- A+

26. ožujka 2019.

Faks

Ivan Božić

A- A+

Veliku buru u javnosti podigao je prijedlog da se akutalnom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću dodijeli počasni doktorat. Predložila je to podsjetimo Muzička akademija, a nimalno iznenađujuće Senat Sveučilišta u Zagrebu, odlučio je o pokretanju postupka dodjele počasnog doktorata Milanu Bandiću. Ovo će izgledno biti četvrti počasni doktorat za mandata rektora Borasa.

Flickr

Od njih četiri (Kelemen, Čović, Hagège, Bandić?), u slučaju dvojice je riječ o političarima koji su na vlasti. U vrijeme dodjele počasnog doktorata Draganu Čoviću, on je još uvijek bio član predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda te kandidat u utrci za reizbor na tu funkciju. K tomu još, Dragan Čović je i predsjednik HDZ-a BiH, odnosno sestrinske stranke onoj koja je u Hrvatskoj na vlasti.

Bandić je pak ‘vječni gradonačelnik’ grada Zagreba pa tako ne sumnjamo da će to biti i u trenutku dodjele ove laskave titule.

18 teologa dobilo počasne doktorate, a samo četiri žene

Premda Sveučilište u Zagrebu postoji od 1669. godine, prvi počasni doktorat dodijelilo je tek 1913. godine.

Izdvojeni članak

U zadnje 4 godine Muzičkoj akademiji ekstra 5 milijuna kuna samo da plati režije za zgradu

Dobio ga je Tadija Smičiklas, povjesničaru, zaslužnom javnom djelatniku, redovitom profesoru, dekanu, rektoru, predsjedniku Matice hrvatske i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Tijekom prvog Svjetskog rata dodijeljena su tri, od kojih su dva pripala vojnim oficirima Eugenu Habsburškom te Svetozaru Boroeviću, a jedan kanoniku Matiji Stepincu.

Osim Stepinca, još je ukupno 17 crkvenih vjerodostojnika dobilo počasni doktorat, a među njima su i kardinali Franjo Kuharić te Josip Bozanić.

No, ono što bode u oči na listi dobitnika su počasne doktorice. Samo četiri od njih sto su dobile ovo priznanje.

Riječ je o Doroty Crowfood Hodkin (1969.), Marija s. Agnezije Pantelić (1988.), Margaret Thatcher (1998.) i Kathleen Vaughan Wilkes (2001.).

Među počasnim doktorima osam Nobelovaca i jedan Oscarovac

Da su prilikom dodjele počasnih doktorata i prije bile uključene političke igrice, svjedoči još nekolicina počasnih doktorata aktualnim političarima. Primjerice bilo bi interesantno pročitati obrazloženje počasnog doktorata Josipu Brozu Titu (1969.) ili Süleyman Demirelu (1997.).

Izdvojeni članak

36 tema na kojima je Bandić stvarno mogao doktorirati da je htio

Kao svojevrsna kompenzacija zvuči podatak da je nepunih dvije godine od dodjele počasnog doktorata Demirelu, isto laskavo priznanje od Sveučilišta u Ankari dobio Franjo Tuđman!

Osam počasnih doktora Sveučilišta u Zagrebu završilo je u rukama Nobelovaca: Lavoslav Ružička (1940.), Vladimir Prelog (1952.), Niels Bohr (1958.), Robert Robinson (1960.), Werner Heiselberg (1969.), Doroty Crowfood Hodkin (1969.), Jean Dausset (1986.), Linus Pauling (1988.) i Albert Fert (2008.).

U 350 godina postojanja Sveučilišta, samo je jedan počasni doktorat dodijeljen u umjetničkom području. Za to su mu trebala čak dva Oscara. Zavrijedio ih je Branko Lustig kao najbolji producent filmova Schindlerova lista te Gladijator. Za iste je filmove dobio i dva Zlatna globusa.

Popis počasnih dobitnika

Tadija SMIČIKLAS, 1913.
Eugen HABSBURŠKI, 1916.
Svetozar BOROEVIĆ, 1916.
Matija STEPINAC, 1918.
R. W. SEATON WATSON, 1920.
Milan ROJC, 1920.
Tomáš G. MASARYK, 1921.
Frano BULIĆ, 1921.
Vladimir MAŽURANIĆ, 1925.
Nikola TESLA, 1926.
Antun AKŠAMOVIĆ, 1926.
Dragutin GORJANOVIĆ KRAMBERGER, 1927.
Slobodan JOVANOVIĆ, 1927.
Đuro ARNOLD, 1930. (zlatni doktorat)
Milan JOVANOVIĆ BATUT, 1931.
Slavko ZIMMERMAN, 1934.
Nikola JAGIĆ, 1936.
Lavoslav RUŽIČKA, 1940.
Vladimir NAZOR, 1946.
Vladimir PRELOG, 1952.
Stjepan P. TIMOŠENKO, 1956.
Niels Henrik David BOHR, 1958.
Robert ROBINSON, 1960.
Mislav DEMEREC, 1960.
Alfons KAUDERS, 1960.
*Božo MILANOVIĆ, 1962.
*Pavao BUTORAC, 1964.
Sarvepalli RADHAKRISHNAN , 1965.
Julije BUDISAVLJEVIĆ, 1968.
Fran KOGOJ, 1968.
Josip BROZ TITO, 1969.
Lev ANDREJEVIČ ARCIMOVIČ, 1969.
Ernest BLOCH, 1969.
David CUTHBERTSON, 1969.
Giacomo DEVOTO, 1969.
Werner Karl HEISENBERG, 1969.
Dorothy CROWFOOT HODGKIN, 1969.
Roman JACOBSON, 1969.
Győrgy LUKÁCS, 1969.
Nikolaus PEVSNER, 1969.
André VAILLANT, 1969
*Franjo KUHARIĆ, 1970.
*Franz KÖNIG, 1970.
*Karlo BALIĆ, 1970.
*Vilim KEILBACH, 1970.
*Ivan OSTOJIĆ, 1970.
*Mijo ŠKVORC, 1970.
*Antun ZANINOVIĆ, 1970.
Đorđe MANO-ZISI, 1970.
Anton SLODNJAK, 1970.
Vjekoslav ŠTEFANIĆ, 1970.
Fran BOŠNJAKOVIĆ, 1970.
Stanko ŠILOVIĆ, 1970.
Anton DOLENC, 1970.
Josip LONČAR, 1970.
Željko KOVAČEVIĆ, 1970.
Vinko MANDEKIĆ, 1970.
Albert OGRIZEK, 1970.
Alois TAVČAR, 1970.
Charles Herbert BEST, 1976.
Karol BORSUK, 1976.
Heinz ELLENBERG, 1976.
Henri LEFEBVRE, 1976.
Vladimir BAKARIĆ, 1977.
Jean-Marie PÉRES, 1978.
Helmut WOLF, 1981.
Jakov BLAŽEVIĆ, 1981.
*Branko FUČIĆ, 1985.
Jean DAUSSET, 1985.
Victor PAPANEK, 1985.
Ermin TEPLY, 1987.
Primo NEBIOLO, 1987.
Cornelis C. A. VOSKUIL, 1987.
*Stefan LÁSZLÓ, 1987.
*Marija A. PANTELIĆ, 1988.
Rudolf Karl ZAHN, 1988.
Linus PAULING, 1988.
*Ćiril KOS, 1989.
*Živan BEZIĆ, 1989.
Herman Northrop FRYE, 1990.
Alois MOCK, 1993.
Johann G. REISSMÜLLER, 1995.
Paško RAKIĆ, 1997.
Süleyman DEMIREL, 1997.
Egon MATIJEVIĆ, 1998.
William J. PERRY, 1998.
Margaret THATCHER, 1998.
Kathleen VAUGHAN WILKES, 2001.
Robert BADINTER, 2003.
Jacques FRIEDEL, 2008.
Albert FERT, 2008.
Branko LUSTIG, 2009.
Zdenko RENGEL, 2010.
Mladen VRANIĆ, 2011.
Josip BOZANIĆ, 2012.
Mirjan DAMAŠKA, 2012.
Milko KELEMEN, 2014.
Stanko LASIĆ, 2015.
Dragan ČOVIĆ, 2018.
Daniel HAGÈGE, 2018.

* Zvjezdicom su označeni počasni doktori koji su promovirani na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u razdoblju kad taj fakultet nije bio u sastavu Sveučilišta. Ugovorom između Sveučilišta i KBF-a od 11. ožujka 1996. priznate su sve diplome KBF-a kao sveučilišne.

__________________________________