Svoje diplomske radove izrađuju u najboljim tvrtkama i kod cijenjenih znanstvenika
Apsolventi kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu često izrađuju svoje diplomske radove van matičnog fakulteta. Mogućnost vanjske suradnje, kako kažu s PMF-a, studenti koriste već dulji niz godina. Tako za izradu svojih diplomskih radova biraju i znanstvene centre izvrsnosti, vodeće tvrtke u industriji ili po brojnim projektima poznate institute. Kako navode neki od studenata s kojima smo razgovarali, takav oblik suradnje pruža im uvid u budućnost i posao koji ih očekuje, a istovremeno nudi kvalitetno iskustvo.
PMF foto: Ivan Klindić|www.ivanklindic.info
Prema podacima koje smo dobili od pročelnika Kemijskog odsjeka PMF-a, prof. dr. sc. Vladislava Tomišića, u zadnje dvije akademske godine 54 njihovih studenata obranilo je svoje diplomske radove. Od ukupnog broja, čak 16 diplomskih radova izrađeno je van Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, odnosno u suradnji s nekom od tvrtki, instituta ili država u inozemstvu. Diplomske radove pobrojane prema institucijama ili državama, možete pogledati u tablici ispod.
Broj diplomskih radova izrađenih od 1.10.2015. do 3.3.2017.
Stvarni broj diplomskih radova izrađenih putem vanjske suradnje PMF-a i industrije ipak nešto veći
– Treba napomenuti da je broj diplomskih radova kojima je tema vezana uz suradnju Kemijskog odsjeka PMF-a i industrije znatno veći od navedenog, no u mnogim je slučajevima mentor djelatnik PMF-a te se vecina, ne nužno sva, diplomandova istraživanja obavljaju u toj instituciji, navodi pročelnik Tomišić.
Dodatno pojašnjava kako su diplomski radovi apsolvenata kemije gotovo redovito istraživačkog tipa, a budući da na Odsjeku imaju kadar koji pokriva većinu moderne kemijske problematike, ipak jedan veliki dio odrađuje diplomski pri PMF-u.
– Mišljenja sam da je potencijalna prednost izrade diplomskog rada izvan PMF-a to što student tijekom rada upoznaje novu sredinu koja mu nerijetko postaje radno mjesto nakon diplomiranja. Pored toga, studenti imaju mogućnost proširiti vidike radeći na zanimljivim problematikama te koristiti instrumente koji im nisu dostupni na maticnom fakultetu, sto neupitno proširuje njihove kompetencije, zaključno kaže Tomišić.
Izrada diplomskog rada putem vanjske suradnje otvara studentima brojna vrata
Jedna od naših sugovornica, Ani Knežević, svoj je diplomski izradila u PLIVA Hrvatska d.o.o. pod mentorstvom dr. sc. Mislava Runje, a iskustvo takvog rada smatra izuzetno pozitivnim i poučnim.
– Iskustvo rada je odlično, svakako bih ponovila i svima preporučila da iskoriste mogućnost vanjske suradnje. Uz odlično iskustvo, naravno, ide i atmosfera, koja je jako poticajna, no opuštena, rekla nam je Ani.
Da joj je izrada diplomskog van Fakulteta otvorila nova vrata govori i činjenica da je u PLIVA-i dobila posao prije diplomiranja i to, kako navodi, u odjelu Analitika.
– Svakome bi preporučila vanjsku suradnju jer mislim da je to odličan način da se uistinu upoznamo s radom i poslom koji nas zapravo očekuje, a uz to dobijemo radnu praksu, zaključuje Ani.
Diplomski rad izradila pod mentorstvom dobitnice tzv. ‘znanstvenog Oscara’
Osim zbog odličnog iskustva i uvida u buduću karijeru, studenti odabiru mentore svojih radova i prema njihovim znanstvenim dostignućima i izvrsnosti. Tako je Barbara Kuzmić diplomski rad izradila u Laboratoriju za biofiziku stanice Instituta Ruđer Bošković i to pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Tolić.
Iva Tolić je 2015. za projekt ‘Nova klasa mikrotubula u diobenom vretenu koji proizvode silu na kinetohore’ dobila financiranje Europskog znanstvenog vijeća (ERC) u iznosu od nešto više od 2 milijuna eura. Budući da ERC financira samo najbolje od najboljih, u znanstvenim krugovima ta se ‘nagrada’ popularno naziva i ‘znanstveni Oscar’.
– U svom diplomskom promatrala sam nastajanje i samoorganizaciju diobenog vretena, kompleksne stanične strukture odgovorne za pravilnu podjelu genetičkog materijala stanice na dvije stanice kćeri. Ovaj proces praćen je u živim ljudskim tumorskim stanicama. Pojedine komponente diobenog vretena označene su fluorescentnim proteinima te je na taj način omogućena vizualizacija fluorescencijskom mikroskopijom. Ovakva temeljna istraživanja dovode do novih saznanja koja nam omogućuju bolje shvaćanje diobe stanica, u razgovoru nam je istaknula Barbara.
Dodatno je utvrdila kako je dobra stvar što Kemijsko odsjek dozvoljava vanjsku suradnju pri izradi diplomskog rada jer tako omogućava studentima dosta slobodniji odabir teme.
– Tijekom preddiplomskog i diplomskog studija velik dio nastave posvećen je upravo praktičnom radu u laboratorijima na fakultetu. Zato smatram kako je odlično još za vrijeme studija, prilikom izrade diplomskog rada, ta stečena znanja primijeniti u nekom laboratoriju izvan Kemijskog odsjeka, zaključuje Barbara.
Nakon diplomiranja, Barbara se zaposlila u Laboratoriju za biofiziku stanice na Zavodu za molekularnu biologiju, a istovremeno pohađa doktorski studij kemije na PMF-u.
Neki od mentora voditelji su istraživačkih jedinica pri znanstvenim centrima izvrsnosti
U Hrvatskoj je u razdoblju od 2014. – 2015. ukupno uspostavljeno 13 znanstvenih centara izvrnosti. Unutar ZCI za personaliziranu brigu o zdravlju nalazi se istraživačka jedinica ‘Istraživanje u glikoznanosti’ čiji je voditelj prof. dr. sc. Gordan Lauc, a upravo on bio je mentorom diplomskog rada našeg sljedećeg sugovornika Ante Bubića.
– Diplomski sam izradio u Laboratoriju za glikobiologiju tvrtke Genos, a mentor mi je bio prof. dr. sc. Gordan Lauc. Za Genos i profesora Lauca saznao sam još na prvoj godini faksa i oduvijek sam imao želju tamo izraditi diplomski rad, kaže nam Ante.
Istaknuo je i kako je izrazito zadovoljan atmosferom koja je vladala prilikom njegovog boravka u Genosu, a također i količinom znanja koja mu je ponuđena. Nakon diplome planira nastaviti karijeru u znanosti, a potencijalno planira i odlazak u inozemstvo.
– Svoju budućnost vidim u znanstveno-istraživačkoj karijeri. Trenutno planiram upisati doktorski studij, po mogućnosti u inozemstvu, a posebno tražim pozicije za doktorske studente na projektima, zaključio je Ante.
