Tara je studentica i pilotkinja: ‘Na prvom solo letu sam se potpuno preznojila’

Tara je studentica i buduća pilotkinja koja je nedavno dobila svoju pilotsku dozvolu. Otkrila nam je kako izgleda upis na studij Aeronautika (možete se upisati čak i s dioptrijom!), kakav je osjećaj prvi puta letjeti i to već na prvoj godini studija te kako vježbaju rješavati krizne situacije tijekom leta. Uz to, prodekan za nastavu i studente izvanredni profesor Ivan Grgurević i izvanredni profesor Luka Novačko ispričali su nam o novim studijskim smjerovima koje uvodi Fakultet prometnih znanosti, jer karijera pilota nije jedini uzbudljivi izbor kojeg imate s ovim faksom.

Tara, studentica FPZ-a i pilotkinja | Foto: srednja.hr

Koji je vaš posao iz snova? Ako se pita većinu ljudi na planeti Zemlji, odgovor je – pilot. Upravo je to pokazalo nedavno istraživanje platforme za traženje posla, Jobseeker.

Sudeći prema broju prijava na sveučilišni prijediplomski studij Aeronautika, i mnogi mladi u Hrvatskoj se slažu s tim. Čak se 206 kandidata upravo bori za 20 mjesta na smjeru Pilot, usmjerenje Civilni pilot, pokazali su zadnji podaci koje je objavio Središnji prijavni ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Taj se studij izvodi na Fakultetu prometnih znanosti (FPZ) Sveučilišta u Zagrebu. Studij je specifičan jer su u njega implementirani programi stručnog osposobljavanja za pilote i kontrolu zračnog prometa.

To znači da završetkom studija studenti stječu diplomu prvostupnika inženjera aeronautike i svjedodžbu o usvojenom dijelu kompetencija za stjecanje dozvole civilnog pilota ili kontrole zračnog prometa, objašnjava nam prodekan Grgurević. Baš su ga od ove akademske godine modernizirali u skladu sa zahtjevima tržišta rada i partnerskih institucija te uveli nove metode poučavanja i dodatne inženjerske i stručne kompetencije.

Tara Maljković Žemva je nekoć bila jedna od njih, ali danas je studentica prve godine sveučilišnog diplomskog studija Aeronautika koja je uspjela izboriti svoje mjesto na studiju za Civilnog pilota. Kako nam je objasnila buduća pilotkinja, nije bila jedna od onih koji su od malih nogu znali da žele postati piloti. Odluku je donijela pred kraj srednje škole.

– Nemam romantičnu priču iz djetinjstva, odlučila sam se na to iz praktičnih razloga. Bilo mi je bitno da ne sjedim u uredu od 8 do 16, da radim posao koji mi neće dosaditi, da mogu napredovati i okej živjeti. Tata mi je pilot, pa sam kroz njega upoznala zakulisni svijet, odnosno što se događa doma kad je netko u obitelji pilot i shvatila sam da mi je to skroz okej, ispričala je Tara.

Hangar s avionima na HZNS-u u Lučkom | Foto: srednja.hr

Kako postati pilotkinja ili pilot?

Da upišete studij Aeronautika, smjer Pilot, usmjerenje Civilni pilot ili Vojni pilot, na maturi morate položiti A razinu Matematike, B razinu Engleskog jezika i ispit iz Hrvatskog jezika, a kao izborni predmet možete imati Fiziku. Iste uvjete morate zadovoljiti upisujete li smjer Upravljanje zračnim prometom s kojim birate između dva usmjerenja – Kontrola zračnog prometa ili Vojna kontrola zračnog prometa.

Usmjerenje Vojna kontrola zračnog prometa nov je i provodi se od ove akademske godine. Svi koji uspiju upisati to, kao i usmjerenje Vojni pilot, ujedno su i kadeti Ministarstva obrane RH. Zbog toga su rokovi prijave za ova dva smjera nešto drugačiji, a za ovaj upisni rok već su završili, no rezultati se za usmjerenje Vojni pilot objavljuje se tek s jesenskim upisnim rokom, kad završe svi selekcijski postupci.

Uz sve to, želite li upisati neki od usmjerenja studija Aeronautika, nećete pristupati prijemnom ispitu, ali morate proći dodatnu usmenu provjeru znanja engleskog jezika. Tara nam je ispričala kako to izgleda.

– To nije ništa strašno. Traje deset do petnaest minuta, profesorice i profesori s faksa te pitaju o tebi, zašto želiš upisati baš taj faks, čime se baviš, što voliš, što ne voliš. Svrha je zapravo da se stekne dojam o tvojim govornim vještinama, poručila je naša sugovornica.

Tara nam je ispričala kako izgleda liječnički za pilote

Želite li jednog dana upravljati avionom, a pretpostavljamo da želite, morat ćete proći i liječnički pregled. On je preduvjet za upis, objasnila je Tara te ga treba obaviti što prije da provjerite jeste li sposobni za civilnog pilota.

– Liječnički moramo ponavljati svake godine, ali inicijalni je stroži nego ostali. Gledaju sve, od glave do pete – sluh, vid, EKG, spirometrija, sve živo. Moj je trajao dva dana, navela je Tara.

Ako su vam kao djeci govorili da ne možete postati pilot ili pilotkinja jer nosite naočale, lagali su vam ili, barem, nisu bili posve u pravu. Imate li dioptriju veću od -6, točno je da ćete pasti na liječničkom pregledu i ne možete postati civilni pilot. No, sve ispod toga je prolazno.

– Ja imam dioptriju -4, sad već -4.25, tako da sam mirna još neko vrijeme. U liječničkom nalazu piše ograničenje zbog dioptrije i moram sa sobom uvijek imati dva para naočala, ali može se upisati studij. Dosta ljudi kasnije i ‘skine’ dioptriju, mislim da je i meni to neminovno u nekom trenutku, objasnila je studentica.

Tara, studentica FPZ-a i pilotkinja | Foto: srednja.hr

Obavezan dio liječničkog je i psihologijsko testiranje. Uz razgovor sa psihologom, svi kandidati prolaze psihomotoričke testove i testove inteligencije. Kako nam je ispričala Tara, u tim razgovorima kandidate malo isprovociraju kako bi vidjeli njihovu reakciju.

– Nakon dva, tri dana muke i razvlačenja po bolnici, sjednem na zadnji razgovor sa psihologinjom. Tad mi je rekla da na nekom segmentu ispita nisam bila baš uspješna i pitala me jesam li razmišljala o drugoj karijeri, da uvijek mogu biti inženjer ili aviomehaničar. Odgovorila sam joj da imam druge opcije, ali ova mi je primarna. Mislim da se cura koja je paralelno sa mnom rješavala rasplakala i poslali su je doma. Hoće zafrkavat, zato samo hrabro i mirno, savjetovala je Tara.

Prvi puta se leti u ljeto nakon prve godine studija

Nakon što, kao naša sugovornica, prođete sve prepreke do upisa i pronađete svoje ime na listi 20 brucoša usmjerenja Civilni pilot, možda mislite da vas sad čeka nekoliko godina učenja teorije i vježbanja letenja u simulatorima, prije nego sjednete u svoj prvi avion. I tu ste u krivu!

– Postoje uvjeti koje trebamo zadovoljiti prije letenja, odnosno moramo položiti određeni broj stručnih predmeta. Ako zadovoljiš uvjete, možeš krenuti već u ljeto nakon prve godine. Letački dio obuke se provodi u ‘pilotskoj školi’ Fakulteta, Hrvatskom zrakoplovnom nastavnom središtu na Aerodromu Lučko. Ja sam krenula u sedmom mjesecu, cijelo ljeto sam provela na Lučkom, od 7 ujutro do 4 popodne. Mislim da su mi jedini tan lines bili od sata na ruci, rekla je sa smiješkom studentica.

Na prvoj godini studenti imaju isključivo teorijsku nastavu (predavanja, vježbe i seminare), a kasnije u njihov tjedni raspored ulazi i letenje. Na višim godinama studenti imaju tri dana nastavu na faksu, a ostatak vremena lete. Budući da svu satnicu odrađuju u tri dana, puno vremena provode na faksu, doznali smo od Tare.

Vrijeme im je podijeljeno na faks, učenje, vježbe u simulatorima, pripreme za letenje i samo letenje, tako da ne preostaje puno vremena za išta drugo, poput studentskih poslova. I dok se drugi studenti bore s ispitima i kolegijima, budući piloti uz te ‘standardne’ izazove imaju i učenje upravljanja avionom, kao i svu odgovornost koja s tim dolazi.

Vježba u simulatoru | Foto: srednja.hr

Nemaju praznike, već dva tjedna godišnjeg od faksa

Još jedna specifičnost njenog studija je i u tome što nema praznika nakon što nastava i ispiti završe. Ljeto je uglavnom rezervirano za letenje, jer su tad za to najbolji vremenski uvjeti. Umjesto praznika, svaki student ima pravo na dva tjedna godišnjeg odmora koje mora rezervirati unaprijed. Dakle, tempo rada je intenzivan, ali sve se isplati kad sjedneš u kokpit, rekla nam je Tara.

U početku se leti uz pomoć instruktora. Isprva joj je osjećaj bio čudan. Svi smo naviknuti na vožnju biciklom, autom, tramvajem – na vožnju u dvije dimenzije. Za kretanje u tri dimenzije potrebno je navikavanje. Prva vožnja bila joj je napeta, ali i zabavna, prisjetila se Tara.

– Nakon 12 sati i 20 minuta obavljenih letova, dakle triput manje nego u autoškoli, dolazi prvi solo let. Solo dio je trajao 20 minuta, napravila sam tri kruga. Potpuno sam se preznojila. Kratak je let, puno toga se događa i uhvatila me neka pozitivna trema, ali sve nakon toga ide lakše, ispričala je Tara uz smijeh.

Na simulatorima kojima je FPZ opremljen dodatno se osposobljavaju za tzv. postupke Sprječavanja i vađenja iz nepravilnog položaja. Instruktori ih tu dovode u nepravilne položaje zrakoplova da bi vježbali kako se nosi s izazovima koji se mogu dogoditi tijekom leta i kako rješavaju krizne situacije. Takve se situacije najprije uvježbavaju na simulatorima, a potom i tijekom leta.

– Recimo, vježbamo situaciju kada avion ostaje bez uzgona u raznim konfiguracijama, kako se iz toga izvući. Vježbamo što mogu napraviti nekoordinirani zaokreti ili dezorijentacija, ako se nađemo u neobičnom položaju, kako mirno reagirati i vratiti avion u ravnotežu. To zna biti fora, mislim da je većini to najdraži dio, jer su to zapravo ‘bacakanja’, spirale, koviti. Takve stvari se rade s instruktorom, objasnila je Tara.

Ono što je jako bitno za znati prije upisa jest da, iako je sam studij besplatan, studenti sami plaćaju satove letenja. Zanima li vas više o studiju Civilni pilot, pogledajte web stranicu Fakulteta prometnih znanosti.

Prostor FPZ-a na kampusu Borongaj | Foto: srednja.hr

FPZ uskoro uvodi nove studije

Studij Aeronautika nije jedini kojeg možete upisati na FPZ-u. Zato smo se nakon razgovora s Tarom na Hrvatskom zrakoplovnom nastavnom središtu (HZNS) na Lučkom uputili na kampus Borongaj, gdje su smještene nastavne jedinice studija Fakulteta prometnih znanosti. Željeli smo doznati više o novitetima koje uvode u svoje studije Prometa i Logistike.

Prodekan za nastavu i studente Ivan Grgurević naglašava kako su novi studiji Prometa i Logistike dio velike reforme i modernizacije nastave na Fakultetu. Novi studijski programi bit će puno atraktivniji i moderniji u sadržaju i u načinu izvođenja nastave.

Studenti će puno više učiti o najsuvremenijim temama u prometu poput autonomne vožnje, elektromobilnosti, inteligentne prometne infrastrukture, robotiziranih skladišta ili kvantne komunikacije, a na nastavi će rješavati konkretne prometne probleme i sudjelovati u raznim projektima. Ova modernizacija omogućit će studentima da nakon diplome budu potpuno spremni za najizazovnije i najatraktivnije poslove koje budućnost prometa donosi.

Kako nam je objasnio predstojnik Zavoda za cestovni promet i izvanredni profesor Luka Novačko, od kad su zadnji put mijenjali studijske programe, na tržištu se puno toga promijenilo, a bitno im je da njihovi programi prate tržište rada.

– Nismo željeli samo promijeniti nazive ili dodati nove kolegije, nego nam je cilj bio promijeniti način izvođenja kolegija. Željeli smo nastavu više orijentiranu projektima, laboratorijima, terenskoj nastavi – što manje ex kathedra. Znatno smo povećali broj izbornih kolegija da se studenti mogu više fokusirati na smjer koji ih zanima. Uz to, studenti su nam se žalili da cijele prve godine čuju minimalno o prometu, pa smo uveli puno više prometnih kolegija, da odmah u početku osjete što ih čeka u narednim godinama, objasnio je profesor Novačko.

izv. prof. dr. sc. tech. Luka Novačko s FPZ-a | Foto: srednja.hr

Kako bi znali što treba mijenjati, anketirali su studente o njihovom iskustvu na kolegijima, dodao je prodekan Grgurević. Zanimalo ih je koji kolegiji imaju veći broj ECTS-a, a manje opterećenje i obrnuto, kako bi ujednačili zahtjeve kolegija.

Uz to, anketirali su i svoje alumnije, bivše studente, koji sada već imaju iskustva na tržištu rada pa mogu dati vrijedne uvide oko kvalitete studijskih programa, kao i poslodavce koji su im rekli točno kakva znanja trebaju od svojih budućih zaposlenika.

Novi studij Prometa

Novi sveučilišni prijediplomski studij Promet zamijenit će istoimeni postojeći. Uz već postojeće smjerove Cestovni, Željeznički, Zračni i Informacijsko-komunikacijski promet koje su reorganizirali, uveli su novi – Održivi multimodalni i urbani promet te priključili smjer Inteligentni transportni sustavi. Kod smjera Održivi multimodalni i urbani promet riječ je o modernom smjeru kakve izvode drugi fakulteti u Europskoj uniji. Moderno tržište rada, objasnio nam je profesor Novačko, treba stručnjake koji će se obrazovati na tom smjeru.

Ovaj smjer je specifičan jer podučava studente horizontalnoj povezanosti prometnih grana, odnosno primjeni multimodalnih, intermodalnih i integriranih prometnih sustava. Posebice je naglasak na održivom i zelenom prometu, naveo je profesor Novačko.

Na sve smjerove su uvodili i nove kolegije. Primjerice, na smjeru Cestovni promet su uveli kolegij Autonomna vozila, Prometna psihologija, niz ekonomskih predmeta poput Analize troškova i koristi. Uveli su i kolegij koji će se zvati Projekt, u sklopu kojeg će studenti u timovima raditi na rješavanju zadanog prometnog problema. U tome će ih mentorirati profesori s fakulteta, ali i stručnjaci s tržišta rada.

Uveli su i kolegije vezane za simulacije u prometu, zahvaljujući tome što su modernizirali laboratorije novim softverima, opremom, dronovima, detektorima za brojanje problema i dr.

– Cilj nam je, dakle, da kroz laboratorije studenti stvarno nešto mogu napraviti, zaključio je profesor Novačko.

Novi studij Logistike

Novi sveučilišni prijediplomski studij Logistika zamijenit će dosadašnji studij Inteligentni transportni sustavi i logistika. Smjer Inteligentni transportni sustavi odvojio se i postat će smjer na studiju Promet, a Logistika je postala jednosmjerski studijski program.

– Uveli smo niz novih kolegija u koje su uključena nova znanja i tehnologije, sve što je potrebno ne samo u transportnoj logistici, nego i puno šire. Tu su i skladišta i distribucija, planiranje i simulacija logističkih i lanaca i procesa, kao i modeliranje. Stručni predmeti kreću već od prve godine, a uveli smo i niz izbornih kolegija koje do sada nismo imali. Studente ćemo s tržištem rada povezati i kroz praksu, objasnio je prodekan Grgurević.

izv. prof. dr. sc. tech. Ivan Grgurević s FPZ-a | Foto: srednja.hr

Studenti će učiti o umjetnoj inteligenciji, poslovnoj inteligenciji i operacijskim istraživanjima, što će im sve jednog dana trebati na tržištu rada, dodao je prodekan. U usporedbi s dosadašnjim studijskim programom, ovaj program predstavlja suvremeni pristup u izvođenju nastave s naglaskom na inovativne metode, posebice kroz vježbe u potpuno opremljenim laboratorijima za simulacije u logistici te laboratorijima u tzv. stvarnom okruženju engl. living lab.

Novi sveučilišni prijediplomski studij Logistika i studij Promet trenutno su u postupku akreditacije pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Dopusnice se očekuju sredinom srpnja, a u tom slučaju bi se novi studiji mogli upisati već pri upisu ak. god. 2024./2025., rekao je prodekan Grgurević. Zanima li vas karijera u području prometa, logistike i aeronautike, sve informacije o studijima koje izvodi FPZ pronađite na njihovoj web stranici.

Tekst je nastao u suradnji native studija portala srednja.hr i Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu