Tea Karla dobila je Rektorovu nagradu za rad o prizivu savjesti: ‘I sama sam se mučila naći ispravan odgovor’
Tea Karla Coronelli dobila je Rektorovu nagradu za rad naslova “Odnos religioznosti i stavova o prizivu savjesti kod studenata medicine u Republici Hrvatskoj’. Rezultati su je dosta iznenadili, a bilo je dosta teško pronaći literaturu, kazala je, jer baš i nije bilo studija koje su ispitivale vezu između religioznosti i stavova o prizivu savjesti.
Tea Karla Coronelli, studentica završne godine sociologije i filozofije na Fakultetu hrvatskih studija i dobitnica ovogodišnje Rektorove nagrade
Foto: srednja.hr | privatna arhiva
Rektorovu nagradu na zagrebačkom sveučilištu u akademskoj godini 2020./2021. koju smo jučer i službeno ispratili ususret novoj, dobilo je ukupno 186 radova u ukupno pet kategorija. U kategoriji individualnih znanstvenih radova pažnju nam je privukao članak koji je napisala Tea Karla Coronelli, studentica završne godine diplomskog studija sociologije i filozofije na Fakultetu hrvatskih studija.
Iznenadili su je rezultati istraživanja
Tea Karla za pisala je o ‘Odnosu religioznosti i stavova o prizivu savjesti kod studenata medicine u Republici Hrvatskoj’. Zanimalo ju je kako naši studenti medicine rezoniraju o prigovoru savjesti, o kojem se često priča u kontekstu pobačaja, s obzirom na njihova religijska uvjerenja, a posebnu je pažnju usmjerila na to kako rezultati njenog istraživanja stoje nasuprot već sličnih objavljenih studija u međunarodnom kontekstu. Za rezultate istraživanja kaže da su joj osobno bili dosta iznenađujući.
– Njima se pokazalo da su trenutni studenti medicine u većini izjava, odnosno pitanja bili dosta podijeljeni, a ne uniformni. S jedne strane, pokazalo se da većina ispitanika uvažava važnost očuvanja prava na priziv savjesti, no ne u apsolutnoj mjeri, aludirajući na činjenicu da je to ipak ograničeno pravo te da se ono svakako ne smije zloupotrebljavati. Priziv savjesti, dakle, mora biti iskren i stvoren na temeljnim moralnim uvjerenjima, a budući bi se liječnik trebao odlučiti za granu medicine u kojoj neće činiti postupke koji su suprotni njegovoj savjesti – odnosno dovoditi se u takve situacije. Ispitanici su većinom složili s time da liječnici ulaskom u određenu granu medicine imaju određene obveze prema pacijentima, a da također nije primjereno iskorištavanje autoriteta u svrhu provedbe vlastitih religijskih ili etičkih uvjerenja. Time rečeno, većina ispitanika smatra da se u određenim slučajevima (ugroze pacijentovog života) liječnik treba ponašati suprotno vlastitim uvjerenjima. Ukratko, u samom dijelu o prizivu savjeti pokazala se jaka kontekstualna i situacijska ovisnost o shvaćanju fenomena.
Kroz online anketu ispitala je ukupno 229 studenata medicine s četiri medicinska fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Upitnik se sastojao od 44 pitanja, odnosno varijable, a pitanja koja su se odnosila na priziv savjesti konstruirala je u suradnji s komentorom. Pitanja vezana za religioznost preuzela je, pojašnjava iz već postojećih skala za mjerenje religioznosti.
Većina misli da se može postići kompromis
Isto tako, navodi naša sugovornica, unatoč fragmentiranosti u mišljenima pokazalo se da većina ispitanika smatra da je moguće postići kompromis između interesa i potreba pacijenata te integriteta liječnika.
– Kada se u jednadžbu uvede i religioznost pokazalo se da religiozniji pojedinci imaju pozitivniji stav o prizivu savjeti, dok manje religiozni pojedinci imaju negativni stav o prizivu savjesti. Time rečeno, religija uvjerenja utječu na poimanje samog prava na priziv savjesti. Dosadašnja spomenuta istraživanja ove tematike provedena u svijetu sugeriraju na znatan utjecaj religije ili duhovnosti na liječnikov odnos prema pacijentima, osobnu motivaciju i altruizam, ali i na njihovo medicinsko djelovanje, odnosno češće pozivanje na priziv savjesti. Iznenađujuće je da provedeno istraživanje ne upućuje na iste rezultate kao i svjetska istraživanja na tu temu. Također, kada je riječ o socio-demografskim karakteristikama, poput spola, godine studija i broja stanovnika u mjestu prebivališta, nije se pokazala statistički značajna razlika, što je također bilo iznenađujuće, prezentira nam rezultate Tea Karla.
Pretpostavka je bila, navodi, da bi studentice mogle imati drugačiji stav prema prizivu savjesti od svojih muških kolega, posebice uzevši u obzir da se taj fenomen često raspravlja u pitanjima koja se tiču žena; primjerice, kod pitanja pobačaja ili potpomognute oplodnje. Isto tako, pretpostavka je bila da će studenti na nižim godinama studija imati emocionalniji pristup prizivu savjesti. No, te se pretpostavke, kaže nam, nisu potvrdile ovim istraživanjem.
Osobno se, kaže, ‘mučila’ s nalaženjem ispravnog odgovora
Pitali smo je i kako je došla na ideju uopće baviti se ovim pitanjem u svojem radu. Osobno je, priča nam, vrlo zainteresirana za moral i etiku, kao i spajanje filozofije i sociologije u istraživanjima. Sama se, priznaje nam, ‘mučila’ s pronalaskom ispravnog stava prema prizivu savjesti.
– Uz to, moja mama je po struci anesteziolog što me dodatno potaknulo na ispitivanje tematike jer sam imala primjere i iskustva iz ‘prve ruke’. Moram priznati da sam dosta vremena posvetila traženju što različitije literature na tu temu, što je bilo dosta izazovno s obzirom na nepostojanje istraživanja povezanosti između priziva savjesti i religioznosti. Cilj mi je bio da budem što objektivnija i vrijednosno neutralnija pa sam pokušala sagledati sve moguće strane, i onu religiozniju, i onu nereligioznu, kaže nam Tea Karla.
Naša sugovornica napominje kako su joj za cjelokupnu izradu rada i istraživanja trebala neka 4 mjeseca.
– Mislim da je istraživanje povezanosti priziva savjesti i religioznosti dosta važno s obzirom na interes javnosti i na vrlo izražena mišljenja koja se tiču te teme, te na često davanje jednostavno “ispravnog” ili jednostavno “neispravnog” odgovora. No, na žalost tematika prava na priziv savjesti pokazala se puno kompleksnijom nego što se na prvu da zaključiti, što zahtijeva uključivanje mnogobrojnih struka i znanstvenika kako bi se došlo do nekakvog konsenzusa, zaključuje.
