Tek diplomirani za pronalazak posla skoro pa uopće više ne koriste HZZ: Poslodavcima se javljaju sami
U istraživanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje u kojemu su proučavali zapošljivost diplomanada koji su završili studij tijekom pandemije, pokazalo se kako mnogi nisu mogli pronaći posao i do četiri mjeseca. Razlog za nezaposlenost je bila upravo pandemija, odnosno nedostatak ponude poslova u struci. Prema rezultatima istraživanja provedenog razlozi nezaposlenosti statistički se značajno razlikuju ovisno o području znanosti. Ova generacija diplomanada drugačija je po pitanju načina pronalaska posla, odnosno diplomandi su se najviše samoinicijativno javljali poslodavcima i kada nije bio u tijeku nikakav natječaj za posao.
foto: Unsplash
Oni koji su diplomirali 2020. godine, završili su svoj studij usred pandemije koronavirusa. Agencija za znanost i visoko obrazovanje provela je nacionalno istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata obuhvatilo je generaciju koja je diplomirala upravo tijekom pandemije. Rezultati su pokazali kako neki od njih zbog takvih okolnosti nisu mogli pronaći posao i do četiri mjeseca.
Neprihvatljivi uvjeti zaposlenja drugi su najčešći razlog nezaposlenosti diplomanada
Drugi dio istraživanja proučavao je razloge nezaposlenosti kao i načine pronalaska posla diplomanada. Podatci pokazuju da je za generaciju koja je diplomirala u 2020. godini nedovoljna ponuda poslova u struci bila prepoznata kao najučestaliji razlog nezaposlenosti među diplomandima koji su u vrijeme istraživanja još uvijek bili nezaposleni.
– To je razlog koji je u svakom od prethodnih istraživanja istaknulo najviše sudionika. Međutim, dok ga je u 2017. godini označilo pola sudionika, u 2020. i 2021. godini vidljiv je značajan porast percepcije nedovoljne ponude poslova u struci pa taj razlog označava oko dvije trećine nezaposlenih sudionika. Neprihvatljivi uvjeti zaposlenja izbili su na drugo mjesto, dvostruko učestaliji nego prethodne godine. Kod razloga ‘nedovoljna priprema za tržište rada u okviru visokog učilišta’ došlo je do neznatnog povećanja u odnosu na 2020., ali smanjenja u odnosu na 2017. godinu. Do razlike je došlo u blagom porastu broja diplomiranih studenata koji kao razlog nezaposlenosti navode traženje posla u inozemstvu, navodi se u istraživanju AZVO-a.
Diplomandi diplomskih ili integriranih i preddiplomskih stručnih studija smatraju da za njihovu struku nema dovoljno ponude na tržištu rada
O razlozima nezaposlenosti odgovarale su i osobe formalno prijavljene na HZZ, ali i svi ostali sudionici koji nisu bili zaposleni ni studenti, među kojima su neki izgledno bili i neaktivni na tržištu rada. To je vidljivo iz veće prisutnosti osobnih razloga, većinom zdravstvenih i obiteljskih u ovoj skupini, ali i bitno veće učestalosti traženja posla u inozemstvu.
– Kada je u pitanju glavni razlog nezaposlenosti s obzirom na razinu i vrstu studija, diplomandi diplomskih ili integriranih sveučilišnih studija, njih 72,6 posto, i preddiplomskih stručnih studija, njih 64,8 posto, značajno su zastupljeni među onima koji smatraju da za njihovu struku nema dovoljno ponude na tržištu rada, što je najmanje izraženo kod diplomanada preddiplomskih sveučilišnih studija, stoji u istraživanju.
Pao je postotak onih koji su posao tražili preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Diplomandi koji su završili studij u humanističkim i biotehničkim znanostima izražavaju najveće nezadovoljstvo ponudom poslova u struci, dok su lošom ponudom poslova u ovom smislu najmanje pogođeni diplomirani studenti tehničkih znanosti. Diplomandi tehničkih znanosti pak nešto više od ostalih sudionika ističu neprihvatljive uvjete zaposlenja, slično kao i sudionici iz društvenih znanosti.
Kad je u pitanju način pronalaska posla, ova generacija diplomanada više se samoinicijativno javljala poslodavcima i kada u tijeku nije bio nikakav natječaj nego generacije prije. S druge strane, pao je postotak onih koji su posao tražili preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U nešto manjem postotku dipomandi su pronašli posao preko korištenja osobnih kontakata, a najmanje ih se samozaposlilo.
– Zapošljavanje u struci, kao dugo željeni cilj relativno velikog broja akademski obrazovanih mladih, nije uvijek i ostvarivo. Naime, tek osmina pronađenih poslova u struci pronađena je preko osobnih kontakata, dok je taj način bitno prisutniji u nalaženju poslova izvan struke. Drugim riječima, s obzirom na ograničen doseg ovakvih mreža, većina onih koji pronađu posao preko prijatelja, poznanika i obitelji ipak ne pronađe posao u struci. U isto vrijeme, za sudionike koji su pronašli posao putem HZZ-a, stručne prakse tijekom studija ili preporuke nastavnika sa studija izglednije je da će pronaći posao u struci, odnosno ovi načini predstavljaju kanale koji pouzdanije vode zapošljavanju u struci, ističe se u istraživanju AZVO-a.
Diplomandi Sveučilišta u Splitu više se javljaju poslodavcima nego oni sa Sveučilišta u Zagrebu
Kada je riječ o samoinicijativnom javljanju poslodavcima prednjače diplomandi sa Sveučilišta u Splitu, dok su na ovaj način u najmanjoj mjeri posao pronašli sudionici sa Sveučilišta u Zadru. No, zato diplomirani studenti sa Sveučilišta u Zadru u najvećem broju posao pronalaze putem HZZ-a, dok je tek 10,7 posto diplomanada sa Sveučilišta u Zagrebu odgovorilo da je pronašlo posao na ovaj način. Sveučilište u Zagrebu pak prednjači pronalaskom posla pristupanjem poslodavca, kao i stručnom praksom tijekom studija i preporukom nastavnika sa studija. Diplomandi javnih i privatnih veleučilišta ili visokih škola u najvećoj se mjeri oslanjaju na samoinicijativni kontakt s poslodavcima te mrežu osobnih kontakata, odnosno na pronalazak posla preko obitelji, prijatelja i poznanika.
– Iako je za očekivati da će status tijekom studija, odnosno činjenica studira li osoba po redovnom programu ili izvanredno, utjecati na razlike u korištenju pojedinog kanala pronalaženja posla, to je istina tek u manjem dijelu. Naime, ove dvije podskupine diplomiranih studenata razlikuju se tek u većoj pojavnosti korištenja obiteljskih veza, prijateljstava i poznanstava kod onih koji su studij završili kao izvanredni nego kao redovni studenti, te u tome da potonjima češće pristupaju poslodavci nego izvanrednima. Rezultati također pokazuju da prosjek ocjena tijekom studija u vrlo maloj mjeri utječe na modalitet pronalaska prvog posla, navodi se u istraživanju.
Cijeli istraživanje možete pronaći u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
