Times objavio novu listu najboljih sveučilišta: Tri su naša na njoj, evo na kojem mjestu
Izašla je Times Higher Education lista najboljih svjetskih sveučilišta, a ove su se godine među 1.799 rangiranih našla i tri hrvatska – Sveučilište u Splitu, Zagrebu i Rijeci – rangirani točno tim redom. Ovo je, numerički i nominalno, najgori plasman naših sveučilišta na toj ljestvici, a mi objašnjavamo što to znači.
Foto: Unsplash
Times Higher Education (THE) rangirao je 1.799 sveučilišta iz 104 zemlje svijeta. Na ljestvici se, baš kao i prošle godine, uz Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu nalazi i Sveučilište u Rijeci.
Naša sveučilišta i dalje na listi
Sveučilište u Splitu rangiralo se najbolje od spomenuta tri pa je zauzelo zbirnu poziciju od 1.001. do 1.200. mjesta, dok se Sveučilište u Zagrebu, naša najveća i prema mnogima vodeća znanstveno-nastavna institucija, nalazi između 1.201. do 1500. pozicije. Treće od domaćih institucija koje se nalaze na listi je Sveučilište u Rijeci; ono je pak zauzelo poziciju 1.501+.
Podsjetimo, lani su sveučilišta u Zagrebu i Splitu zauzela zbirnu poziciju od 1.001. do 1.200. mjesta, dok se Sveučilište u Rijeci našlo na poziciji 1.200+. Drugim riječima, naša su sveučilišta, premda rangirana na ovoj poznatoj ljestvici najboljih, sada pala za nekoliko stotina mjesta. Jedino je Sveučilište u Splitu zadržalo svoju poziciju od lani, plasiravši se ove godine kao najbolje rangirano hrvatsko sveučilište na Times Higher Education ljestvici.
Najbolji je, opet, Oxford
Prilikom rangiranja ocjenjuju se performanse u četiri područja: podučavanju, istraživanju, internacionalizaciji te prijenosu znanja. Najviše utjecaja na rang ima citiranost, odnosno 30 posto, značajan udio sačinjava i akademska reputacija u poučavanju, 15 posto, i istraživanju, na što otpada 20 posto.
Ocjenjuje se i omjer nastavnika i studenata, doktorske studije, prihodi institucije te u njima udio prihoda od istraživanja. U stavku internacionalizacije ulazi udio internacionalnog osoblja i internacionalnih studenata te internacionalna suradnja u istraživanjima.
Ove godine na prvom mjestu Timesove ljestvice nalazi se Sveučilište u Oxfordu, drugo Sveučilište u Harvardu, treće mjesto dijele Sveučilište u Cambridgeu i Sveučilište u Stanfordu, a na petom je mjestu MIT (Massachusetts Institute of Technology).
Sveučilište ima najgori plasman ikad, ali…
Zagrebačko se sveučilište na Timesovoj ljestvici nalazi od 2017. godine; splitsko od 2018., a riječko od prošle, 2022. godine. Ovogodišnji rezultati, numerički i nominalno, predstavljaju najgore rezultate naših sveučilišta otkako se nalaze na listama.
No, potrebno je ipak napomenuti nekoliko stvari. Te 2017. godine kada je Sveučilišta u Zagrebu zauzimalo znatno bolju poziciju, Times Higher Education lista rangirala je ukupno 980 najboljih svjetskih sveučilišta. Ove godine, ponovimo, na rang listi se nalazi njih 1.799; gotovo duplo više.
Neki su to od razloga koje treba uzeti u obzir prilikom ocjenjivanja plasmana naših sveučilišta na ovoj listi. Svaki od tih razloga, uz ine druge, mogao je utjecati na redni broj naših sveučilišta, bilo zagrebačkog, riječkog ili splitskog.
‘Svaka ljestvica pati od nekoliko problema’
Osim toga, valja napomenuti da rangiranja poput ovog i nisu nužno obuhvatni referentni okviri za kvalitetu i relevanciju pojedinog sveučilišta. Kako nam je onomad pojasnila sociologinja i stručnjakinja za metodologiju društvenih istraživanja Marija Brajdić Vuković, komentirajući CWUR i Šangajsku rang listu, rangiranja češće motiviraju politički i ekonomski razlozi, a tek rjeđe znanstveni.
Štoviše, svaka ljestvica, objasnila nam je tada Brajdić Vuković, boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.
– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.
Kada bi izdvajala neku ljestvicu, naglašava, kao poticaj za unaprjeđenje unutarnje kvalitete sveučilišta, onda bi jedina takva bila CWTS Leiden. Više o tome možete pročitati u ovom tekstu.
