Treba li studentske poslove stavljati u životopis? Evo što o tome kažu stručnjaci
Nakon što je grad Rovinj uveo vježbeništvo kako bi mladi stekli radno iskustvo pod opaskom da ‘poslodavci ne priznaju studentski rad’ kao iskustvo, odlučili smo provjeriti treba li onda uopće stavljati iskustvo na studentskim poslovima u životopis. Razgovarali smo s Glasom poduzetnika i s Hrvatskom udrugom poslodavaca koji su nam otkrili je li to dobar potez i je li istina da poslodavcima to često ne znači ništa.
Foto: Unsplash
‘Po vlastitom iskustvu znamo da poslodavci pri zapošljavanju mladih traže stečeno radno iskustvo te pritom priznaju isključivo poslove upisane u radnu knjižicu, dok se poslovi obavljeni preko Student servisa ne ubrajaju u taj kriterij’, izjava je Valentina Orbanić, predsjednica Savjeta mladih Grada Rovinja-Rovigno prošlog mjeseca na potpisivanju sporazuma o uvođenju vježbeništva koje bi trebalo mladima omogućiti da steknu radno iskustvo.
‘Potrebno je poraditi na uvođenju obvezne prakse u visokom obrazovanju’
Ako ste ikada radili kao student, posebice ako ste radili posao u struci za koju se školujete na fakultetu, a ne samo neke nasumične studentske poslove, zasigurno ste to iskustvo stavili i u svoj životopis. Potaknuti izjavom predsjednice Savjeta mladih odlučili smo sa stručnjacima, odnosno s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Glasom poduzetnika, provjeriti je li ta tvrdnja točna i treba li stavljati studentske poslove u životopis.
– Živimo i radimo u vrijeme četvrte industrijske revolucije obilježene digitalnom i zelenom tranzicijom i brzim promjenama i svaki poduzetnik i poslodavac da bi bio ili ostao konkurentan mora prvenstveno voditi računa o zaposlenicima i kompetencijama koje oni moraju imati. Na kojim su ustanovama, državnim ili privatnim, studirali nekako im je manje važno u odnosu na praktična znanja i vještine koje ti zaposlenici imaju jer, kako znamo, relativno je malo studentske prakse pa u je tom smislu potrebno značajnije poraditi na uvođenju obvezne prakse u visokom obrazovanju, započela je Jasminka Martinović iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Preporuka svima da u životopis stave studentske poslove, volontiranje, rad na projektima…
Dodaje kako onaj student, odnosno mladi čovjek koji tek ulazi na tržište rada i koji u životopisu ima barem neki element drugačiji od drugih, kao što je na primjer sudjelovanje na projektima ili rad za vrijeme studija, jako odskače.
– Stoga je preporuka svima koji za vrijeme školovanja volontiraju, rade, sudjeluju na različitim projektima ili su odradili praksu kod poslodavca, obavezno sve to navedite u svojim životopisima i prijavama za posao. Kreativnost i inovativnost danas su najtraženije vještine na tržištu rada, znanje stranih jezika, digitalne vještine, komunikacijske vještine, timski rad, agilnost i osobni razvoj su zapravo ono što poduzetnici i poslodavci najčešće ističu kao prioritete kod zapošljavanja, a to su možemo reći i bezvremenske vještine koje ni u budućnosti neće izgubiti na važnosti, navodi Martinović.
‘Oni koji rade za vrijeme studiranja svakako su u prednosti pred svojim kolegama koji takvo što ne mogu upisati u svoj životopis’
Valja napomenuti i kako su ljudi u prošlosti stjecali znanja i vještine u ranoj životnoj dobi i one su im služile cijeli život jer su gotovo cijeli radni vijek radili isti posao koji se nije puno mijenjao. Danas ljudi tijekom karijere češće mijenjaju posao i vrlo često rade poslove za koje se nisu školovali te se od pojedinca traži da tijekom karijere bude znatno aktivniji i poduzetniji i da neprekidno uči i usvaja nova znanja.
– Mladi ljudi koji su za vrijeme svog školovanja radili, volontirali, sudjelovali na različitim studentskim projektima, projektima s poduzetnicima i poslodavcima, takve vještine i iskustvo stječu već za vrijeme školovanja i svakako su u prednosti pred svojim kolegama koji takvo što ne mogu upisati u svoj životopis. Kroz svoj rad ili volontiranje tijekom školovanja mladi zaposlenici pokazuju i svoju sposobnost prilagođavanja i snalaženja u svijetu rada, pokazuju kako su poduzetni, a upravo je i poduzetnost jedna od bitnih kategorija u svijetu rada. Vještina aktiviranja osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan, odgovoran i inovativan način u svrhu prilagodbe u raznim područjima života i društvenim ulogama, smatra Martinović.
‘Sveučilišni studiji u svijetu sve više nastoje biti povezani s gospodarstvom i davati primjenjiva znanja’
Tvrdi i da pored toga poslovni sektor ističe i kako su praktična nastava i stručna praksa izuzetno bitne za sposobnost učenika i studenata za obavljanje poslova u zanimanju za koje se obrazovao.
– Kroz praktičnu nastavu mladi se ljudi bolje povezuju s tržištem rada i svojim budućim radnim mjestom. Suradnja na stručnim praksama postoji najvećim dijelom kod strukovnih srednjih škola i kod dijela kvalitetnijih stručnih studija, ali nažalost, osim u rijetkim slučajevima, ne i kod sveučilišnih studija. Vjerujem da će se i ovo promijeniti jer sveučilišni studiji u svijetu sve više nastoje biti povezani s gospodarstvom i davati primjenjiva znanja, što će se vjerujem i u Hrvatskoj dogoditi u narednim godinama, govori Martinović.
Poslodavci su više usmjereni na opstanak na tržištu, a rijetko na pružanje podrške obrazovnom sustavu što se organiziranja prakse tiče
Iako je to itekako potrebno hrvatskom sustavu obrazovanja, Martinović kaže da su poduzetnici i poslodavci prvenstveno usmjereni vlastitim poslovnim izazovima i borbom za opstanak na tržištu, tako da rijetko imaju interesa ili mogućnosti podržati obrazovni sustav, primjerice u dijelu stručnih praksi ili razvoja obrazovnih programa.
– S druge strane, upravo nedostatak konkretnog znanja i vještina koja se stječu praksom su jedan od ključnih problema kod zapošljavanja pripravnika kako na razini srednjeg tako i na razini visokog obrazovanja. Mogući model koji smo u okviru HUP-a svojedobno predlagali vezan je uz profesionalizaciju i uvođenje više razine kvalitete u mentorski sustav tako da se dio radnog vremena mentora koji unutar kompanije sudjeluje u realizaciji stručne prakse sufinancira tvrtkama iz budžeta sustava obrazovanja, ali da se u isto vrijeme traži zadovoljenje propisanih kriterija kvalitete, te da se po završetku prakse mjere izlazne kompetencije učenika odnosno studenata. Sličan model kvalitetnog mentorstva prisutan je primjerice u Nizozemskoj i daje dobre rezultate, objašnjava Martinović.
HUP je prije šest godina pokrenuo Inicijativu privatnog sektora za mlade
Dodala je i kako je HUP 2016. pokrenuo i Inicijativa privatnog sektora za mlade u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj te da je ostvarila konkretne rezultate.
– Od završenih oko 250 praksi do zapošljavanja studenata kod poslodavca kod kojeg su odradili praksu, što i je bio jedan od glavnih ciljeva projekta. Projekt planiramo nastaviti pa smo za sve uključene dionike, poslodavce, studente i osobe zadužene za karijerno vođenje studenata na fakultetima doradili i priručnike kojima želimo doprinijeti standardizaciji studentske prakse u Hrvatskoj. Vjerujemo kako ćemo tako potaknuti sve dionike u sustavu na konkretniju suradnju na ovom području, poručila je Martinović.
‘Iz popisa studentskih poslova vidi se afinitet studenta prema nekoj vrsti posla i koje je sve vještine stekao tijekom studentskih poslova’
Da studentski posao treba staviti u životopis s Hrvatskom udrugom poslodavaca slaže se i Glas poduzetnika.
– Smatramo da je svako radno iskustvo poželjno, naročito u studentsko doba, kada se osobe grade i stječu radne navike i odgovornost kako prema obrazovanju tako i prema poslu. Takvo iskustvo puno govori o osobi koja se prijavljuje na neko radno mjesto, jer poduzetnik odmah može vidjeti koliko je osoba organizirana, ambiciozna, željna učenja i savladavanja novih vještina. Iz popisa studentskih poslova vidi se afinitet studenta prema nekoj vrsti posla i koje je sve vještine stekao tijekom studentskih poslova, kao i koliko je pouzdan s obzirom na to koliko je dugo radio određeni posao, ali i usavršavao neke vještine, rekao nam je predsjednik udruge Glas poduzetnika, Hrvoje Bujas.
Poželjno je da studenti na završetku studija stave iskustvo studentskih poslova u životopis
Ističe da bi studenti koji tijekom studija traže posao i koji su ‘friško’ diplomirali mogu i trebaju staviti iskustvo sa studentskih poslova u životopis, ali kako njihova karijera u poslovnom smislu napreduje, studentski poslovi nisu više toliko relevantni kao što su bili u trenutku kada je osoba diplomirala i tražila prvi posao.
– Smatramo da je poželjno da studenti uz obveze na fakultetu rade i organiziraju svoje vrijeme za osobni i poslovni razvoj, kako bi kada završe fakultet mogli što prije naći prvi posao i započeti svoju karijeru, poručili su iz Glasa poduzetnika.
