Troje profesora u utrci za dekana Filozofskog: Pročitali smo im programe i izvukli ono najbitnije
Filozofski fakultet objavio je programe predloženika za novog dekana. Među kandidatima se, uz profesora Nevena Jovanovića, čiji je program na Senatu jednom već odbijen, pojavljuju i dva nova lica. Renata Geld, profesorica i predstojnica Odsjeka za anglistiku te Tomislav Galović, profesor s Odsjeka za povijest.
Filozofski fakultet u Zagrebu | foto: srednja.hr
Višemjesečna kriza upravljanja institucijom polako se počinje raspletati. Polako jer je postignut tek jedan korak ka izboru novog dekana Filozofskog fakulteta. Naime, na stranicama tog fakulteta osvanuli su programi predloženika.
Renata Geld: ‘Naš cilj mora biti stvoriti stabilnu zajednicu neslaganja i dostojanstva’
Od ukupno troje predloženika i njihovih programa, čak su dva nova lica. Izvanredna profesorica anglistike i predstojnica pripadajuećg odsjeka Renata Geld tako je jedna od predloženica za novu dekanicu Filozofskog. Na istom je fakultetu diplomirala, magistrirala te prije 11 godina i doktorirala u polju lingvistike. U svojoj je akademskoj karijeri više puta nagrađivana zbog izvrsnosti i poticanja međunarodne suradnje. U uvodnom dijelu svog programa, Geld ističe da su tri ključna izazova pred Filozofskim fakultetom. Jedan se tiče pandemije koronavirusa, drugi rezultata nadolazeće reakreditacije, a treći pak gospodarskih i društvenih okolnosti koje se često preslikavaju upravo na fakultetu.
“Filozofski fakultet zbog svoje veličine i raznovrsnosti, broja nastavnika i studenata, mišljenja i svjetonazora, često dramatično preslikava društvene prijepore. Naš cilj mora biti stvoriti stabilnu zajednicu neslaganja i dostojanstva koja će biti dobar primjer drugima”, navodi u programu.
Geld želi kontinuirano poticati usavršavanje nastavnika i jasno definirati pravila studiranja. U svrhu poticanja kompetitivnosti i internacionalizacije, ali, i kako ističe, u skladu s potrebama tržišta rada drži da je jako bitno nastaviti rad na osnivanju novih studijskih programa, koji su već u pripremi – Kognitivne znanosti, Kliničke lingvistike i fonetike te Regionalnog studija jugoistočne Europe. Na doktorskim bi studija povećavala interdisciplinarnost, a kod studenata bi, uz poticanje potpore u procesu studiranja, poticala i aspekt osobne, individualne odgovornosti. Za knjižnicu kaže da je to “čvrsta spona kvalitete studiranja i znanstvenoga rada”, a u znanstveno-istraživačkom radu, osim bolje unutarfakultetske suradnje i internacionalizacije, planira poboljšati financijsku podršku za znanstvene publikacije. Što se tiče organizacijskog aspekta, Geld navodi da će joj prioritet biti kadrovsko osnaživanje adminsitrativnih i stručnih službi, izmjena Pravilnika o studiranju, digitalizacija poslovanja s ciljem učinkovitijeg rada.
“Naš fakultet mora biti društveno prepoznat kao institucija profesionalno odgovornih zaposlenika jer jedino tako možemo obrazovati profesionalno odgovorne buduće nastavnike, istraživače, kulturno i društveno odgovorne pojedince- djelatnike u javnom i privatnom sektoru”, stoji u završnom dijelu programa koji u cijelosti možete pročitati ovdje ili u dokumentu ispod.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Neven Jovanović: ‘Novi sustav oblikovati tako da su studenti u središtu obrazovnoga procesa’
Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1994. godine, nakon rada u nekoliko osnovnih škola i gimnazija, i predaje na Odsjeku za klasičnu filologiju istog fakulteta. Na redovnim se izborima za dekana Filozofskog u prošloj akademskoj godini kandidirao, no na prijedlog rektora Senat Sveučilišta odbio je njegov program. Jedna od ‘problematičnih’ stvari bila je što se u programu obvezao da će u središtu njegova rada biti studenti. Sad je taj program djelomićno izmijenio i ponovno se kandidirao za dekana, no studenata u središtu obrazovnog procesa Jovanović se ne odriče.
Glavne ciljeve u svojem je programu Jovanović grupirao u pet područja. U prvom području nastave i studiranja cilj mu je dovršiti započetu izradu novih studijskih programa, a novi sustav čvrsto utemeljiti u kulturi kvalitete te ga oblikovati na način da su “studenti u središtu obrazovnog procesa”. Strateški je interes Filozofskog, smatra, povezani nove programe s pripremom i izradom standarda zanimanja i kvalifikacija u sklopu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Nužno je, navodi u programu, kontinuirano osiguravati kvalitetu postojećih studija na svim razinama, poboljšati kanale komuniciranja nastavnika i studenata te dodatno i sustavno ojačavati osnovne za prilagođavanje kriznim situacijama. Jovanović čvrsto drži da Filozofski mora štititi studentski standard, u smislu obračuna školarina, kao i poticati studente da se uključe u znanstvene projekte i aktivnosti.
U drugom području znanstvenog i stručnog rada Jovanoviću je cilj poticati i olakšati istraživačko povezivanje na svim razinama unutar Fakulteta, pružiti podršku prijavama na prestižne znanstvene natječaje. Smatra da treba razviti i stabilan sustav financiranja i predfinanciranja istraživanja, kao i sustav podrške iznimno uspješnim znanstvenicima i grupama. Filozofski fakultet mu je cilj pozicionirati kao međunarodno prepoznato središte drutšvenog i humanističkog promišljanja, razivti znanstvenu infrastrukturu, što uključuje i knjižnicu Fakulteta, ali i razviti znanstvenoistraživačke kompetencije na doktorskim studijima. U području odnosa s društvom kao važan istiće cilj popularizacije znanosti i obavještavanja javnosti o znanstvenim rezultatima faksa.
U području organizacije i poslovanja Jovanovićev je cilj provesti neovisnu reviziju poslovanja i financijskih izvještaja odmah po stupanja na dužnost dekana. Zadržao bi transparentan sustav napredovanja, poticao učinkovito raspolaganje kako financijama, tako i prostorom te vremenom. Cilj mu je povećati učinkovitost stručnih službi, provesti digitalizaciju i pojačati pripravnost Filozofskog na krizne situacije. Uredio bi zelene i druge površine kako bi boravak i rad na Filozofskom učinio ugodnijim.
U odnosima s matičnim sveučilištem, Jovanoviću je, ističe u programu, cilj poticati znanstvenu, nastavnu, stručnu i infrastrukturnu suradnju s drugim sastavnicama, zalagati se za suradnju s tijelima koja upravljaju Sveučilištem, gdje će se posebno nejgovati načela partnerstva i uzajamnosti. Cilj mu je naposljetku zalagati se za trasnparentnost rada sveučilišnih tijela i nalaženje odgovora na izazove koje stanje u državi i društvu postavlja pred Sveučilište. Cijeli program profesora Jovanovića s detaljnim planovima možete pregledati ovdje ili u dokumentu ispod.
Loading...
Tomislav Galović: ‘Novo vrijeme i novi trendovi moraju biti uključeni u naše horizonte’
Tomislav Galović na Filozofskom je fakultetu diplomirao čak tri studija – povijest, arhivistiku te latinski jezik i rimsku književnost. Jedna od zanimljivosti je da mu je protukandidat Jovanović na posljednjem studiju, koji je završio prije tri godine, bio mentor diplomskog rada. Galović je prije deset godina obranio doktorat znanosti u polju povijesti, a od 2003. radi na Odsjeku za povijest na istom fakultetu.
Galović drži da bi u području studija i studenata trebalo pojačati promidžbu na društvenim mrežama jer su one “dominantan način informiranja budućih studenata”, a kao jedan od poteza u tom okviru bio bi i stavljanje tribina i nekih popularnih predavanja na Youtube kanal Fakulteta. Psihološko savjetovalište za studente drži dosta bitnim tijelom na Filozofskom pa bi, ističe u programu, trebalo poticati aktivinije savjetovanje studenata. U tom kontekstu, tvrdi da je potrebno razraditi model savejtovanja po kojem bi svakom studentu bio dodijeljen mentor-savjetnik koji će mu pomoćni tijekom studija. Jedan od Galovićevih ciljeva, ako bude izabran za dekana, povećanje je iznosa financiranja studentskih projekata i poticanje studenata da se u što većem broju uključe njihovu realizaciju, ali i aktivnije podupirati studentske projekte koji se već provode. Nužno je, ističe dalje u programu, potaknuti studente u smjeru razvijanja znanstvenih, istraživačkih i umjetničkih interesa, a plan mu je i Filozofski fakultet koji je jako otvoren potrebama studenata s invaliditetom, učiniti još pristupačnijim mjestom za studiranje toj skupini studenata. Cilj mu je izraditi i stipendijski fond za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa, pri kojem će biti jasno definirani uvjeti i pravila stipendiranja, a ovisno o uspjehu i materijalnom statusu stipendiranih.
Jedan od Galovićevih ciljeva intenziivranje je aktivnosti udruge diplomiranih studenata kako bi se “omogućilo praćenje zapošljivosti studenata sa stečenom diplomom našeg Fakulteta”. Nužna je i financijska te logistička podrška, navodi dalje predloženik u svom programu, rada studentskih udruga i klubova, gdje posebno ističe mješoviti pjevački zbor Concordia discors. Galović, potaknut uspjesima online upisivanja studenata ove godine, navodi da će se s tom praksom nastaviti i u budućnosti, s unaprijeđeniam gdje budu potrebna. Zbog brojnih nedostataka, navodi dalje, potrebno je dopuniti i Pravilnik o studiranju te ga uskladiti sa Sveučilišnim pravilnikom jer su neke odredbe u suprotnosti. Aktivnije bi potaknuo djelovanje Centra za razvoj karijere, a ako bude izabran za dekana osigurat će i dodatna financijska sredstva za popunjavanje fonda knjižnice i osuvremenjavanje digitalnih usluga. Nakon reakreditacije u planu mu je izmjena studijskih progrema i donošenje novih gdje to bude potrebno.
“Naš se Fakultet mora osuvremenjivati i odgovarati izazovima vremena i potrebama koje će ga učiniti znanstveno konkurentnim, društveno relevantnim, okrenuta inovacijamai potrebama […] Prema tome, novo vrijeme i novi trendovi moraju biti uključeni u naše horizonte”, stoji u Galovićevom programu.
Plan mu je poticati stvaranje zajedničkih doktorskih studija s tematskim cjelinama, akademsku mobilnost mentora i doktoranada, sudjelovanje stranih stručnjaka kao komentora. Potrebno je, smatra, i veće ulaganje u fakultetsku infrastrukturu što se u prvom redu odnosi na nabavku servera, hardvera i softvera te online bazi podataka. Potrebno je i reorganizirati prostora, posebice skladišni, a nužno je stvoriti i interaktivnu mrežu znanstvenika. Tu mu je plan jačati i Ured za znanost i projekte.
“Započeti proces dopuna i izmjena Statuta Filozofskog fakulteta treba nastaviti, imajući pritom u vidu uvjerenje da je cilj tih promjena stvaranje učinkovitijeg okvira za transparentnije, demokratičnije i funkcionalnije upravljanje Fakultetom”, stoji u zavšrnom dijelu Galovićevog programa.
Njegov program u cijelosti možete pročitati ovdje ili u dokumentu ispod.
Loading...
