Turčin na studiju u Hrvatskoj: Hrvati su pretromi da mijenjaju ono što im smeta
Seyfettin Dincturk na Trakijskom je sveučilištu upisao
novopokrenuti kolegih hrvatskog jezika i književnosti i bio
jedini na smjeru. Profesorica iz Osijeka predložila mu je da
dođe studirati u Hrvatsku, a savjet je student i poslušao.
Prvo je studirao u Slavoniji, a sada se nalazi u Zadru.
Objasnio je kako je doživio Hrvatsku, čemu se divi, a čemu
čudi te kako tretiraju Turčina u ovim sasvim drugačijim
krajevima Hrvatske.
www.facebook.hr
Na Trakijskom sveučilištu u Turskoj Seyfettin Dincturk jedini
je student koji je upisao novootvoreni kolegij hrvatskog
jezika i književnosti, zbog čega je relativno lako dobio
priliku doći studirati u Hrvatsku. Neko je vrijeme proveo u
Slavoniji, a trenutno se nalazi u Zadru te tvrdi – te dvije
regije ne mogu biti drugačije.
‘Slavonija je Balkan, a Dalmacija Mediteran
Godinu i pol proveo je u Slavoniji, te kaže Slavonija je
Balkan, a Dalmacija Mediteran, otkrio je Seyfettin za
tportal.
– Slavonija me oduševila. Posjećivao bih sva ta mala sela,
imao sam osjećaj da sam u nekom balkanskom filmu, ljudi su me
ugošćivali i častili… predivno! Za razliku od Dalmacije,
koja nema ništa od tog balkanskog duha u sebi, više je neka
mješavina Mediterana i slavenske kulture. Te dvije regije ne
mogu biti drugačije. Dok su Slavonci otvoreni, znatiželjni i
gostoljubivi, u Zadru su zatvoreniji i stranci im nisu
najmiliji. U Slavoniji sam se družio isključivo s Hrvatima, u
Zadru sam primijetio da su mi većina prijatelja stranci,
studenti na razmjeni. Zadrani će eventualno popiti s tobom
kavu ili pojesti nešto u menzi, ali to je to. Uvijek će reći
da idu doma. Poznanstva ne idu dalje od toga, rekao je
student.
Turci i Hrvati nisu pretjerano različiti
Sayfettin kojeg ovdje od milja zovu Sejfo, tvrdi kako vjeruje
da su Turci i Hrvati prilično slični, pa i u negativnom
smislu.
– Dovesti kući bračnog partnera iz inozemstva neće
proći bez problema, rekao je.
Čudi se raspelima u školama
Također je zaključio kako su Hrvati jako strastveni oko svoje
nacionalnosti, ali i da mnogi ljudi i dan danas žive u
devedesetima, kao da je rat jučer završio. Čudio se prije
nekoliko godina kako mnoštvo Hrvata nije znalo da je Turska
konstitucionalno sekulanra država i da su zabranjeni svi
vjerski simboli u državnim institucijama, a iznenadio se
ujedno kada je shvatio koliko je Hrvatska katolička zemlja.
Da je religija Hrvatima vrlo bitna, shvatio je kada je učio
raspela u slavonskim školama.
Ipak, da ima tu mogućnost, u Hrvatskoj bi promijenio tek
stavku o zabrani homoseksualnih brakova.
Razočaran stavom Hrvata o gej brakovima
– Nikada nisam mislio da bi neka zemlja Europske unije bila
toliko protiv homoseksualnih brakova. Kada bih komentirao
referendum s nekim društvom, bio bih razočaran. Turci su,
moram reći, puno otvoreni po tom pitanju, objasnio je
Seyfettin te dodao kako je Hrvatska po njemu ipak još uvijek
zemlja koja nudi više sloboda no što ih nudi Turska.
– To je ono po čemu ja procjenjujem neku sredinu. A ne
ekonomija. U Turskoj u ovom trenutku ima puno para, grade se
ceste, nove zgrade… U nekim provincijama osjećaš se
naprednije od Europe, no u drugima je srednji vijek. Ovdje
vidim da ljude nije previše briga što netko vjeruje i to je
dobra stvar, kazao je student.
Hrvati pretromi da promijene stvari zbog kojih se žale
Hrvatsku je opisao u tri riječi – predivan jezik, more i
čistoća.
– Ljudi su ovdje nekako čisti, baš kao i priroda. Puno mladih
ovdje sanja o tome da završe faks, nađu stalan posao,
vjenčaju se i imaju djecu. Poštujem to, iako meni osobno
zvuči dosadno. Želim putovati po svijetu, susretati ljude.
Život je tu prilično polagan i monoton, rekao je Seyfettin te
primijetio da su Hrvati prilično predvidljivi kad se radi o
životnim ciljevima i ambicijama.
U akademskom smilu, ovaj student također vidi čistoću.
– Ako mi je nešto ovdje promijenilo život, to su profesori.
Doživio sam enormnu podršku s njihove strane. Profesorica iz
Osijeka bi me posjećivala kada sam bio bolestan, stalno bi me
pitala treba li mi što… Bila mi je poput majke. Onda u
Zadru… Profesori pomaknu datum ispita ako postoji potreba
ili, na primjer, dekan će mi pomoći organizirati moju izložbu
fotografija, sa zadovoljstvom je rekao student te dodao kako
mu je žao što su ljudi u Hrvatskoj pretromi da bi promijenili
svari koje ne štimaju. Ne može shvatiti psihu Hrvata koji se
konstantno na nešto žale, no čine ništa kako bi promijenili
stanje stvari.
