U kategoriji STEM stipendija praktički svi dobitnici su s jednog faksa, evo što kaže Ministarstvo
U kategoriji viših godina integriranih studija za državnu STEM stipendiju gotovo svi dobitnici su s Medicinskog fakulteta u Zagrebu – njih 84 od 89. Na to su nam ukazali studenti s drugih fakulteta, poput PMF-a, Veterine i ostalih medicinskih fakulteta u državi, koji su se prijavili i ostali bez stipendije. Iz Ministarstva za srednja.hr pojašnjavaju kako prosjeke studija unose imenovani STEM koordinatori te da svi fakulteti posjeduju potvrde o standardima kvalitete.
Stipendija | foto: srednja.hr
Više studenata koji su konkurirali za državnu STEM stipendiju u kategoriji viših godina integriranih studija javilo nam se posljednjih dana nakon objave rezultata. Primijetili su kako su praktički svi dobitnici stipendije u toj kategoriji studenti s Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Konkretno, od 89 dobitnika njih 84 je sa zagrebačke medicine. Ostalih pet dolazi s riječke medicine i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Usporedbe radi, i lani je najveći broj dobitnika ove STEM stipendije bio sa zagrebačke medicine, ali je ipak na nju pravo ostvarilo 24 studenata drugih fakulteta – među kojima su Veterinarski fakultet, Medicinski fakultet u Splitu, Medicinski fakultet u Osijeku, zagrebački PMF, HKS.
Iz Ministarstva kažu da svi fakulteti posjeduju potvrde o standardima kvalitete
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za srednja.hr rekli su da je u ovu kategoriju stiglo 1.011 prijava. Za sada je stipendiju ostvarilo 89 studenata, tvrde, a broj stipendija u prvom krugu smanjen je za deset posto zbog eventualnih prigovora. Nastavli su da se trenutačna formula za izračun bodova temelji na pojedinačnom uspjehu studenta u omjeru na uspjeh ostalih studenata na istom studiju. Cilj toga je, napominju, omogućavanje jednakog pristupa dodjele stipendija studentima svih visokih učilišta.
– S obzirom na to da se formula za izračun bodova temelji na navedenim kriterijima, većina dobitnika s predmetne rang-liste su studenti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čiji je prosjek studija 3,253, a njihovi težinski prosjeci većinom su iznad 4,5. Dakle, uspješnost studenta prati se tijekom svake godine studiranja (težinski ili aritmetički prosjek studenta, težinski prosjek studijskog programa), a državna matura uzima se u obzir (više godine studija) prilikom određivanja prvenstva na rang-listi. Napominjemo da su sva visoka učilišta i studiji vrednovani istim postupcima te sva posjeduju potvrde ispunjavanja uvjeta za nastavak obavljanja djelatnosti i/ili izvođenje studijskih programa visokih učilišta u skladu sa standardima kvalitete, stoji u odgovoru koji smo zaprimili.
Formula za izračun bodova | foto: MZOM
Prosjeke upisuju STEM koordinatori na svakom fakultetu
Ministarstvo smo pitali i odakle preuzimaju podatak o prosjeku studija. Pojašnjavaju da je na svakom visokom učilištu imenovan STEM koordinator čija je dužnost informirati studente o aktivnostima za stipendiju te studenti kod njega mogu provjeriti unesene prosjeke studija, odnosno svoje težinske prosjeke.
– Prosjek studija unosili su imenovani koordinatori, a isti je jednak prosjeku težinskog prosjeka ocjena studenata koji su upisani u redovitom statusu u tekuću akademsku godinu – uključujući i status ponavljanja godine podijeljen s brojem studenata. Svim visokim učilištima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dostavilo je iste obavijesti i upute za unos podataka. Ministarstvo nije ovlašteno unositi niti ispravljati podatke o studentima i studijima u informacijskim sustavima te je isključiva odgovornost visokih učilišta ispravnim vođenjem evidencija osigurati studentima pristup pravima za koja ispunjavaju propisane uvjete. Također, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nema uvid u podatke o prosjecima studija niti studenata, osim podataka koje u ISSP sustav, odnosno STEM aplikaciju unose visoka učilišta, odgovorili su nam iz Ministarstva te dodali da rok za prigovore traje do 4. prosinca u podne.
