Umro je jedan od najcjenjenijih povjesničara: Studenti su ga obožavali, dvorane su uvijek bile pune
Hrvatska je ostala bez jednog od najistaknutijih povjesničara – profesor emeritus Miroslav Bertoša preminuo je u 86. godini života. Bio je cijenjen kao znanstvenik, diplomat i enciklopedist, a kao sveučilišni nastavnik bio je omiljen i među studentima. Oni su hrlili na njegove kolegije, a dvorane su uvijek bile prepune, navode kolege koji su surađivali Bertošom.
Miroslav Bertoša|foto. Fakultet hrvatskih studija
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Fakultet hrvatskih studija izvijestili su da je preminuo Miroslav Bertoša, jedan od najcjenjenijih hrvatskih povjesničara, znanstvenika, sveučilišnih nastavnika i diplomata.
Radio je na više fakulteta
Kako navode iz HAZU-a, čiji je Bertoša bio član suradnik. Od 1963. do 1969. radio je kao asistent na Pedagoškoj akademiji u Puli pa do 1995. u tadašnjem Sjevernojadranskom institutu JAZU, sada Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-a. U HAZU-u je obnašao i druge važne funkcije, bio je prvo upravitelj spomenutog zavoda, a potom i u posljednje četiri godine života voditelj tog zavoda. Kao član predsjedništva Hrvatskog odbora za povijesne znanosti radio je na organiziranju Prvoga kongresa hrvatskih povjesničara.
Pedagoška akademija u Puli nije jedina visokoškolska ustanova na kojoj je Bertoša radio. Do umirovljenja je bio zaposlen na Filozofskom fakultetu u Puli.
– Akademska zajednica izgubila je professora emeritusa koji je tijekom života nizao uspjehe i svojim znanjem kontinuirano doprinosio akademskoj zajednici, ali i zajednici općenito. Kao jedan od najcjenjenijih hrvatskih povjesničara, iza sebe je ostavio mnoštvo knjiga i radova. Jedan od mnogih njegovih uspjeha svakako je i doprinos prilikom otvaranja studija povijesti u Puli, budući da se isti otvorio upravo na njegov poticaj. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli obitelji izražava iskrenu sućut, navode s pulskog Filozofskog fakulteta.
Kako stoji u njegovoj biografiji na stranicama Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu, predavao je i kao vanjski suradnik na Odjelu za informatologiju Sveučilišta u Zadru, Filozofskomu fakultetu u Rijeci, na poslijediplomskim studijima u Dubrovniku i Splitu te na (tada) Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
‘Zainteresiranost studenata za njegove predmeta bila je velika, a dvorane uvijek pune’
Valja istaknuti i da je kao član radne skupine Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje sudjelovao u osnivanju Hrvatskih studija.
– Na našemu fakultetu bio je jedan od najomiljenijih profesora povijesti. Zainteresiranost studenata za upis njegovih predmeta bila je velika, a dvorane su bile uvijek pune. Profesorov je istovremeno osebujan i iznimno motivirajući način predavanja pun vrijednih naputaka za, kako je volio reći, naš povijesni zanat, obogatio znanje svakoga studenta i dodatno ga nadahnuo za bavljenje prošlošću. Za sebe je volio reći da nije samo profesor nego i lector ludens, što najbolje opisuje njegovu posebnost. Dragi profesore, u ime svih studenata, nastavnika i zaposlenika Fakulteta hrvatskih studija, hvala na svemu. Neka Vam je laka hrvatska gruda, stoji u nekrologu Fakulteta hrvatskih studija koji potpisuje profesor Vlatko Smiljanić.
U biografiji profesora Bertoše stoji i da je nositelj brojnih nagrada, među kojima su možda najpoznatije i ona za znanstveni rad ‘Bartol Kašić’, a odlukom predsjednika RH odlikovan je i ‘Redom hrvatskog trolista’ te ‘Spomenicom Domovinske zahvalnosti’.
