Upisati jedno- ili dvopredmetni studij? Pričali smo sa studentima i profesorima, evo što misle
Na mnogim fakultetima morat ćete donijeti odluku: upisati jednopredmetni ili dvopredmetni studij? U suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Osijeku istražili smo prednosti i mane obje mogućnosti. Razgovarajući s dvije profesorice i nekoliko studenata doznali smo kako se ove vrste studija razlikuju po načinu studiranja, obvezama, mogućnostima zapošljavanja…
Razmišljate li o tome upisati jedno- ili dvopredmetni studij, doznali smo što o tome misle studenti i profesori FFOS-a | Foto: Unsplash
Jednopredmetni studij znači da studirate samo jedan studijski program, primjerice, povijest. Studirati dvopredmetno, logično, znači studirati dva studijska programa, a birate s popisa dvopredmetnih studija određenog fakulteta. Tako možete studirati, primjerice, sociologiju i filozofiju. Često se kaže da studenti koji odaberu jednopredmetni studij mogu steći više znanja u svom području, što je jedan od razloga zašto se mnogi studenti odluče za tu opciju.
Docentica Manuela Karlak, doc. dr. sc., voditeljica Katedre za primijenjenu lingvistiku te zamjenica voditeljice Odsjeka za njemački jezik i književnost Filozofskog fakulteta Osijek (FFOS), predaje i jedno- i dvopredmetnim studentima. Objasnila nam je kako ta pretpostavka nije nužno točna. Ne primjećuje da studenti dvopredmetnih studija imaju manje znanja, ali oni koji odaberu studirati jednopredmetno imaju veći fokus i samim time mogu ući „dublje“ u temu studija.
– Njihova je motivacija i želja za znanjem njemačkog time u startu vrlo vjerojatno veća, mogu ući dublje u materiju svog studija kojem posvećuju svo svoje vrijeme i pažnju. No, isto tako imamo i mnogo izvrsnih dvopredmetnih studenata kojima drugi predmet koji studiraju otvara neke nove vidike, čime oni ujedno obogaćuju i sam nastavni proces, tako da je zaista lijepo raditi s takvim mladim ljudima, objasnila je docentica Karlak.
S jednopredmetnim studijem manje grupe
Prednost jednopredmetnog studija Njemačkog jezika i književnosti je u tome što su studijske grupe male, objasnila nam je docentica. To znači da se profesori mogu posvetiti svakom studentu i njihovim potrebama. Komunikacija u takvim grupama je otvorena što je posebno korisno na vježbama i seminarima kojih je znatno više nego klasičnih predavanja.
– Naši su studenti naši partneri čija mišljenja slušamo i uvažavamo. Otvorenost u komunikaciji sa studentima nam omogućuje da se međusobno svi bolje upoznamo i cijenimo, a što rezultira ugodnim i opuštenim radnim ozračjem, istaknula je.
Manje studijske grupe znače veću povezanost studenata i profesora | Foto: Unsplash
Profesorica i voditeljica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, izv. prof. dr. sc. Dubravka Brunčić, također je istaknula prednost manjih grupa jednopredmetnih studija i motivaciju njihovih studenata. Studij Hrvatskog jezika i književnosti (jedno- ili dvopredmetni) u pravilu biraju oni koji su svjesni važnosti proučavanja jezika, svjesni su važnosti nastavničkog poziva i žele razviti svoje kreativne vještine.
– Studenti imaju mogućnost surađivati sa svojim profesorima na različitim projektima, izlagati na znanstvenim i stručnim skupovima, objavljivati zajedničke radove, ispričala je profesorica Brunčić.
Željet ćete takvo okruženje, budući da ćete na fakultetu provoditi dosta vremena. Studenti koji se opredijele za dvopredmetni studij mogu očekivati nešto više vremena provedenog na fakultetu. Naime, i u slučaju jednopredmetnog, kao i u slučaju dvopredmetnog studija ćete na kraju studija morati skupiti jednak broj ECTS bodova koje „zarađujete“ polaganjem ispita.
To znači da je bodovno opterećenje podjednako između ove dvije vrste studija, ali slaganje rasporeda na dvopredmetnom studiju bit će nešto teže. S ovim oblikom studiranja za očekivati je više kolizija između predmeta (ako imate koliziju između obveznih predmeta, moći ćete slušati samo polovicu predavanja jednog i drugog), kao i češće rupe u rasporedu.
Koliko obveza imaju jedno- i dvopredmetni studenti?
Kako se ova dva oblika studija razlikuju u praksi, doznali smo od studenata FFOS-a. Irena Iličević je studentica 2. godine diplomskog studija Engleskog i njemačkog jezika i književnosti, prevoditeljski smjer. Iako kao dvopredmetna studentica ima nešto više kolegija, satnica je gotovo ista, ali prisjetila se kako su poneki dani na preddiplomskom studiju znali biti dugački.
– Rupe u rasporedu olakšaju stvar pa odlazak do menze na ručak ili neka kava s ekipom zapravo uljepša takve dane. Te rupe između predavanja zapravo budu najbolja druženja u najdražem kafiću, ispričala nam je.
Doznali smo kako studenti doživljavaju jedno- i dvopredmetne studije | Foto: Unsplash
Luka Franjić, student 2. godine diplomskog studija Hrvatskog jezika i književnosti koji studira jednopredmetno, vrlo je zadovoljan dobrom strukturom rasporeda koji nema rupa. Više slobodnog vremena znači mogućnost da se posvetite studiju, izvannastavnim aktivnostima ili druženju s prijateljima, što je velika prednost mnogim studentima. Iznimno je sretan svojim studijem i preporuča ga svima koji, kao i on, osjećaju veliku ljubav prema našem jeziku, književnosti i čitanju.
– Raspored mi pruža poprilično dosta slobodnog vremena, stoga budite uvjereni da studiranje jednopredmetnog studija nećete pamtiti po dugim predavanjima i ostajanjima na fakultetu, ispričao je Luka.
Josip Čičak je na 2. godini jednopredmetnog studija Njemačkog jezika i književnosti, nastavnički smjer, a za njega se odlučio jer se na taj jezik htio fokusirati i postati stručnjak. Svojom odlukom je stvarno zadovoljan, rekao nam je.
– Što se tiče obveza… uvijek ih je bilo. No nikad nisam imao osjećaj da je pritisak prevelik i da će me progutati obveze. Profesori na našem faksu su uvijek bili uljudni i puni razumijevanja, tako da smo zajedničkim naporima redovno dolazili do zacrtanih ciljeva, što mislim da nije uobičajeno na svakom fakultetu danas, istaknuo je Josip.
S dvopredmetnim lakše do posla: istina ili mit?
Na kraju dvopredmetnog studija dobit ćete dvije diplome (što znači i dvije titule), odnosno jednu ako ste studirali jednopredmetno. Mnogi se odlučuju studirati dvopredmetno iako ih zapravo zanima samo jedan studij upravo zbog percepcije da se s dvije titule lakše nađe posao. Sličnu situaciju imala je i naša sljedeća sugovornica. Studentica Katarina Kolaković je sada 2. godina diplomskog studija Hrvatskog jezika i književnosti na FFOS-u. Upisujući studij, shvatila je da ne želi studirati još jedan predmet samo zato što su joj ljudi govorili da će s „dvije diplome“ imati veću šansu pronaći posao.
– Sada kada s odmakom od pet godina gledam na srednjoškolku Katarinu koja je odlučno rekla da ne želi dvopredmetni studij jer se ne vidi u ostalim predmetima, mogu samo reći da sam zahvalna toj Katarini koja je donijela odluku da će pohađati jednopredmetni studij i truditi se biti najbolja verzija sebe u onome što ju zanima i što doista želi studirati, ispričala nam je.
Studenti jednopredmetnih studija odlično konkuriraju na tržištu rada zahvaljujući brojnim faktorima, objasnile su nam profesorice s FFOS-a | Foto: Unsplash
Različiti izborni predmeti šire mogućnosti jednopredmetnih studija
Profesorica Brunčić istaknula je kako studenti jednopredmetnog Hrvatskog jezika i književnosti kroz studij stječu kvalifikacije s kojima odlično konkuriraju i zapošljavaju se u školama, na lektoratima inozemnih sveučilišta, poslovima lektora i korektora u medijima i nakladničkim kućama. Rade i na očuvanju kulturne baštine, u znanstvenim i kulturnim ustanovama, u javnoj upravi, medijima, PR-u… Fakultet im nudi mogućnost upisivanja brojnih izbornih predmeta što također pozitivno utječe na njihovu zapošljivost.
Docentica Karlak dodala je kako je diploma s FFOS-a međunarodno priznata, a iskustvo i povezanost fakulteta s ustanovama i tvrtkama znači da njihovi studenti imaju dobru zapošljivost u Hrvatskoj i u svijetu. Pored obrazovnih ustanova, studenti Njemačkog jezika i književnosti zapošljavaju se u privatnom sektoru, primjerice kao prevoditelji, državnoj upravi, institucijama Europske Unije, kao diplomati, u medijima… Pored toga, njihov fakultet ima najveću mobilnost studenata na osječkom Sveučilištu.
Odlučite što vam je najvažnije!
Naposlijetku, odluku o tome hoćete li studirati jedno- ili dvopredmetno morat ćete donijeti sami. Razmotrite svoje interese, kao i prednosti i nedostatke oba načina studiranja. Najveća prednost dvopredmetnih studija, istaknula je studentica Irena, je način na koji se nadopunjuju. Njena kombinacija engleskog i njemačkog je sjajan primjer toga.
– S dvopredmetnim studijem nećete imati „rupe“ u znanju, a ono što naučite se lako može primijeniti i na drugi jezik i vice versa, što je meni bilo užasno korisno. Bilo je situacija kad na predavanju iz nekog kolegija na anglistici shvatiš da si ovo već spominjao na germanistici pa si već upoznat s nekim pojmovima, što automatski olakšava usvajanje gradiva i samo učenje, rekla je Irena.
S druge strane, najveća prednost jednopredmetnog studija, rekao nam je student Josip, je mogućnost usavršavanja u jednom području. Kolegiji kreirani posebno za njegov smjer, koje ne mogu slušati dvopredmetni kolege, pogurali su njegovo znanje prema naprijed.
– Svi koji imaju viziju i žele upravo u tom jeziku biti stručni ili nešto pokrenuti, dobro će se snaći za vrijeme studija, ali i nakon njega, poručio je Josip.
Više o FFOS-u i studijskim programima koje nude doznajte na njihovoj web stranici. Zainteresirani za studij Hrvatskog jezika i književnosti informacije mogu potražiti ovdje, a oni koje zanima studij Njemačkog jezika i književnosti ovdje.
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Filozofskog fakulteta Osijek
