Upisujete faks i dvoumite se: Redovni ili izvanredni studij?
U praksi, ima dosta redovitih studenata koji praktički rade full-time, bilo na studentski ugovor, bilo na ugovor o radu, isto kao izvanredni koji su nezaposleni i imaju predavanja svako jutro. Budući da ćete vi studirati u stvarnom svijetu, a ne u pravilniku ili teoriji, bitno je znati stvarne razlike između redovnih i izvanrednih studija. Dobiti heads up što izbjegavati i na što obratiti posebnu pozornost. Ipak, i jedno i drugo sa sobom nose nekakve posljedice koje, ukoliko s njima ne budete upoznati, mogu stvoriti problem u tri do pet godina studiranja.
Foto: Unsplash
Maturu ste napisali, još koja dva tjedna do rezultata i slijedi upis na faks. Jedni znaju da ga neće upisati. Drugi znaju da hoće, ali se još dvoume oko smjera. Treći znaju gdje će i amen. Poanta je, ako postoje dileme, ako se o nečemu diskutira, to su obično različiti fakulteti, područja, smjerovi, karijere. No, prije nego što upišete faks nitko vas ne nauči, primjerice, u čemu se razlikuju – redovni studij i izvanredni studij.
Teorija i praksa
Same te riječi ne govore puno. Redovno studiranje može biti, vjerujte mi na riječ, poprilično neredovno i neuredno. Izvanredno, pak, može biti jako posloženo. Iz ovih naziva ne možete zaključiti što se točno tu događa. Ne možete, da budemo iskreni, ni iz pravne definicije tih pojmova puno zaključiti.
Recimo točno je da je redoviti student onaj koji studira u opterećenju ‘punog radnog vremena’ i ima sva studentska prava iz proračuna, od menze, plaćene školarine pa do smještaja. Točno je i da izvanredni student nema studentska prava i, pravno, ne studira u opterećenju ‘punog radnog vremena’. No, u praksi, ima dosta redovitih studenata koji praktički rade full-time, bilo na studentski ugovor, bilo na ugovor o radu, isto kao izvanredni koji su nezaposleni i imaju predavanja svako jutro.
Budući da ćete vi studirati u stvarnom svijetu, a ne u pravilniku ili teoriji, bitno je znati stvarne razlike između redovnih i izvanrednih studija. Dobiti heads up što izbjegavati i na što obratiti posebnu pozornost. Ipak, i jedno i drugo sa sobom nose nekakve posljedice koje, ukoliko s njima ne budete upoznati, mogu stvoriti problem u tri do pet godina studiranja.
Na što paziti kod redovnog studija?
Redovni studij je klasični studij. Većina maturanata kada završi srednju školu, položi maturu i eventualne prijemne, želi otići studirati i raditi, više manje, samo to. Ok, neki dodatni poslić uz studij nije naodmet, ali prvenstveno se žele fokusirati na faks i studentski život. Ako ostvarite dovoljno bodova i upadnete na faks, gdje ćeš bolje od redovnog studija. Imat ćeš sva prava – subvencioniranu hranu u menzi, mogućnost stanovanja u studentskom domu, jeftiniji mjesečni pokaz, besplatno zdravstveno osiguranje.
Međutim, ako studiraš na konkurentnom studiju i osim studentskog posla planiraš ući u radni odnos, tu se stvari mogu malo zakomplicirati. Prema sada važećim zakonima još uvijek možeš sklopiti ugovor o radu, a da se skoro ništa ne promijeni, osim što ti zdravstveno osiguranje krene plaćati poslodavac, a ne država. Zakoni se možda budu mijenjali po ovom pitanju, no zasad, studenti na zadnjim godinama studija, što znamo iz slučajeva u praksi, imaju stalna zaposlenja i redovno studiraju.
Ono što će ti u praksi, posebice ako usred studija počneš raditi full-time, sigurno stvarati probleme jesu – predavanja. Predavanja su obvezna na gotovo svim redovnim studijima i profesore uglavnom ne zanima što radite u vrijeme njihova predavanja. Oni zahtijevaju da se pojavite. Izostati možete svega nekoliko puta, a nakon toga gubite pravo na potpis. Drugim riječima, ne možete izaći na ispit, predmet prenosite u iduću godinu i za njega potencijalno morate platiti dio školarine.
Na što paziti kod izvanrednog studija?
Izvanredni studij je neklasični studij u pravilu namijenjen ljudima koji rade ili iz drugih razloga ne mogu većinu dana posvetiti studiranju. Zbog toga izvanredni studenti ne uživaju sva prava kao redovni, a školarinu im ne plaća država, već je moraju financirati sami. Prva stvar koju morate znati u vezi izvanrednih studija da ih je, u odnosu na redovne, puno manje. Ne možete svaki smjer na svakom faksu studirati izvanredno tako da, ako planirate nešto specifično, bolje odmah provjerite postoji li uopće mogućnost.
Izvanredni studij može koštati, u pravilu, i do više tisuća eura tako da odmah se pripremite. Ako ćete studirati tri do pet godina, neki dio novca za platiti školarinu već biste trebali imati. Uzmite u obzir da tijekom tih par godina nema jeftine hrane iz menze, da si sami plaćate dopunsko osiguranje i, zbog svega, uglavnom morate raditi neki full-time posao. Tu dolazim do treće stvari koju treba imati na umu.
Bez obzira što su u pravilu namijenjeni ljudima koji rade ili se ne mogu skroz posvetiti studiranju, izvjestan dio izvanrednih studija ima obvezna predavanja, usred dana, i ni po čemu se, osim studentskih prava i plaćanja školarine, ne razlikuje od redovnog studija. Ukoliko se želite usavršiti, planirate raditi osam sati dnevno i pohađati faks, bolje provjerite je li izvanredni studij koji želite upisati ima predavanja navečer ili po danu, jesu li obvezna i kolika je šansa da se, s obzirom na to da plaćate faks, dogovorite za neke bolje uvjete.
Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Edward Bernays University College, Zagrebačka škola ekonomije i managementa te Privredna banka Zagreb. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje. U sklopu projekta ćemo objaviti i opsežne vodiče za brucoše, a do tada pogledajte video konferencije Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju.
