Upoznajte Luku, dečka koji je najbolje riješio prijemni ispit na Medicini u Zagrebu
Danas donosimo priču o još jednom sjajnom dečku. Zove se Luka, dolazi iz Zagreba i ove je godine od svih pristupnika upravo on najbolje riješio prijemni ispit na Medicinskom fakultetu. Bio je svjestan da se jako dobro pripremio, no priznaje nam, nije mu bilo ni na kraj pameti da će upravo on biti najbolji. Glavni mu je motiv u učenju želja da jednoga dana postane dobar kirurg.
Luka Mitar, maturant koji je najbolje riješio prijemni na Medicini Foto: Privatna arhiva Luke Mitara
Prijemni ispit na Medicinskom fakultetu u Zagrebu glasi za jedan od najtežih uopće. To ne čudi uzmemo li u obzir činjenicu da se ispituje gradivo iz čak tri predmeta – fizike, kemije i biologije. Osim sadržajne, tu je i psihološka komponenta koja leži u činjenici da za upis na zagrebačku medicinu najviše bodova iznosi upravo prijemni ispit – čak 56%. No, i najteže je moguće savršeno savladati. Dokazuje to Luka Mitar, maturant Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, kojemu je ovih dana pošlo za rukom da najbolje riješi prijemni ispit zagrebačke Medicine.
‘Nije mi bilo ni na kraj pameti da ću biti najbolji’
S Lukom smo porazgovarali o prijemnom ispitu, a on nam je otkrio svoje dojmove nakon što je saznao za rezultate. Kako nam kaže, nije mogao vjerovati.
– Nisam očekivao ovakav rezultat. Bio sam svjestan da sam se dobro pripremio i da ću vrlo vjerojatno upisati MEFZG, ali prvo mjesto mi nije bilo ni na kraju pameti. Sve što sam želio je upisati medicinski fakultet makar bio zadnji na ljestvici, priča nam Luka.
Upitan o tome je li mu ispit bio težak i koji dio ispita najviše, kaže da je to nezahvalno pitanje za odgovoriti.
– Težina je subjektivna stvar. Meni osobno je ispit bio lakši nego prijašnjih godina, ali opet napominjem da je to samo moja procjena. Čuo sam komentare svojih prijatelja koji su ispit ocijenili kao dosta težak, pogotovo biologiju, rekao nam je.
Pripremati se počeo na vrijeme, još u studenom prošle godine kada je upisao paket priprema iz biologije, fizike i kemije. Najrevnije je krenuo s fizikom budući da mu je, priznaje, to bila najslabija točka, dok je kemiju i biologiju počeo ozbiljnije učiti tek koncem godine. U srednjoj je školi sudjelovao u brojnim natjecanjima, ali kaže da je to više bilo ‘turistički’. Ipak, iz dva je predmeta dospio na županijsku, odnosno državnu razinu.
– Moram izdvojiti županijsko natjecanje iz biologije u 3. razredu i državno natjecanje iz kemije u 4. razredu. Ona su mi jako pomogla za prijemni i mature it tih dvaju predmeta, ističe Luka.
Profesorica mu rekla da nije materijal za medicinu
Priča nam i kako nema neki ustaljeni raspored učenja. Ako se osjeća dobro, može učiti i četiri do pet sati dnevno, a ako mu se ne da – onda ne uči. Čini se, pak, da mu se više da, nego što mu se ne da, a motivaciju za trud pronašao je u poslu iz snova, ali i iz inata jednoj svojoj profesorici koja mu je rekla da nije materijal za studij medicine.
– Moj glavni motiv je to da jednoga dana želim postati dobar kirurg, a prvi korak ka tome snu je upis na medicinski fakultet. Dodatnu motivaciju mi je dala profesorica koja mi je rekla da ja nisam materijal za medicinski fakultet. Zbog nje sam učio još više jer sam želio da proguta vlastite riječi, kaže nam.
Ima vremena za hobije pa kada ne uči slobodno vrijeme koristi za odlazak u teretanu, druženje s prijateljima i gledanje NBA utakmica. Ipak, kao spoiler svima onima koji žele upisati, a i završiti medicinski fakultet, ističe da je zasigurno puno više onih dana kada treba sjesti i učiti, nego onih slobodnih.
Četiri ispita državne mature riješio s preko 90%
O Lukinom uspjehu ne govori samo najbolji rezultat na prijemnom ispitu, već i činjenica da je na četirima ispitima državne mature dobio ocjenu odličan s preko 90% riješenosti. Konkretno, radi se o ispitima A razine Engleskog jezika, Kemije, Biologije i Fizike. Pitali smo ga kako se pripremao za maturi i koje bi savjete mogao dati budućim maturantima.
– Priprema mature nije sprint nego maraton. Glupo je učiti kao manijak tjedan dana prije jer tako vrlo vjerojatno nećete postići željene rezultate. Uz pravilan tempo treba koristiti i prave alate. Smatram da su udžbenici i video uratci s YouTubea jako podcijenjeni alati za pripremu mature. Smatram ih daleko superiornijim bilo kojoj skripti i oni su činili moj glavni izvor informacija, priča nam Luka.
Ukratko smo ga upitali što misli o prijemnim ispitima uopće, posebice uzevši u obzir činjenicu da postoje indikacije kako će neki fakulteti, poput Filozofskog u Zagrebu, od iduće godine ukinuti prijemne. Mišljenja je da je ‘stari sustav’ upisa fakulteta bio bolji.
– Mislim da bi se trebali vratiti na stari sustav u kojemu se pišu samo prijemni za fakultet na koji želimo pohađati. Tako bi se učenici mogli fokusirati na predmete i vještine potrebne za daljini studij, a ne trošiti vrijeme na stvari kojima se nećemo baviti. Primjerice, ne vidim razlog zašto bi budući student FER-a morao trošiti vrijeme na pripremu mature iz Hrvatskoga kad je to vrijeme mogao iskoristiti za pripremu mature iz matematike koja će mu nedvojbeno više trebati u daljnjem studiju od hrvatskoga pjesništva, tvrdi Luka.
‘Naš je obrazovni sustav krut prema učenicima’
Upitali smo ga i da nam, iz perspektive pristupnika, prokomentira ovogodišnje rekordno najlošije rezultate na ispitima državne mature. Mišljenja da brojevi i statistika ne daju punu sliku. Tu za primjer spominje i ‘esejsko pravilo’ na ispitima iz Hrvatskog i Engleskog prema kojem se esej promatra odvojeno od testa znanja.
– Moja generacija je imala veliki broj padova, ali iz brojeva se ne vidi da smo mi kao i prethodna generacija imali ‘esejsko pravilo’ koje odvojeno promatra esej i ispit iz znanja iz Hrvatskoga i Engleskoga. Što otežava prolaz. To pravilo ministarstvo kani ukinuti sljedećoj generaciji pristupnika, što će rezultirati puno boljom statistikom prolaznosti, ali ne jer su generacije pametnije već zato što su kriteriji niži, smatra Luka.
Na kraju, ukratko je s nama podijelio i svoje dojmove o hrvatskom obrazovnom sustavu nazvavši ga krutim prema učenicima.
– Kroz srednjoškolsko obrazovanje imao sam priliku sudjelovati u razmjeni učenika s nizozemskom partnerskom školom. Tamo sam spoznao koliko je naš sustav zapravo krut prema učenicima kao pojedincima. Ako zlatnoj ribici zadate da se popne na drvo smatrat ćete da je glupa, dok će se medvjed bez problema popeti. Jednako vrijedi za školstvo. Dokle god krojitelji našeg obrazovnog sustava ne spoznaju da učenici nisu jednaki, i da treba usvojiti zapadni model u kojemu učenici mogu sami kreirati svoj raspored, nećemo se uopće pomaknuti, zaključuje naš sugovornik.
