Ustavni sud protiv Borasa: ‘Država financira rad sveučilišta, njihova autonomija ne može biti apsolutna’
Ustavni sud odbio je pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o stavljanju izvan snage Pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe na javnim visokim učilištima, koji je podnijelo Sveučilište u Zagrebu. Dapače, Sud je rektoru Damiru Borasu jasno dao do znanja da, citiramo: ‘budući da država financijski podupire rad sveučilišta, njihova autonomija ne može biti apsolutna’.
foto: srednja.hr, Ustavni sud
Nova odluka Ustavnog suda zasigurno se nije svidjela rektoru zagrebačkog sveučilišta Damiru Borasu. Sud je, naime, odbio Borasov prijedlog da pokrene postupak o ustavnosti ukidanja Pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe na javnim visokim učilištima.
Naime, nakon što je, za mandata ministrice Blaženke Divjak, sa sindikatima potpisan Kolektivni ugovor za znanost i obrazovanje, država je izvan snage stavila pravilnik koji je prije regulirao financiranje visokih učilišta (kao primjerice normu sati i sl). Boras se, međutim, u tužbi požalio kako je takvo ukidanje Pravilnika protuzakonito, pozivajući se na autonomiju sveučilišta i tvrdeći da “donošenje tog Kolektivnog ugovora ne može biti isprika niti razlog za stavljanje izvan snage Pravilnika”.
Boras: Anulira se jamstvo slobode
– Pitanje financiranja visoke naobrazbe na javnim visokim učilištima presudno je pitanje za organizaciju i djelatnost visokih učilišta, ali i za osiguranje dostupnosti obrazovanja svakome pod jednakim uvjetima. Potpuno je apsurdno da unatoč Ustavom zajamčenoj autonomiji sveučilišta nisu dobila priliku niti očitovati se o donošenju pobijanog Pravilnika odnosno o stavljanju izvan snage Pravilnika o osnovama financiranja, a niti im je omogućeno bilo kakvo drugo sudjelovanje u raspravi o ovim pitanjima. Postupanjem na opisani način anulira se jamstvo slobode znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva jer bez adekvatnih propisa o financiranju takvo stvaralaštvo postaje marginalno, napisalo je Sveučilište, zastupano po odvjetniku Denisu Bajsu iz Odvjetničkog društva Mihočević&Bajs, u prigovoru Ustavnom sudu.
Međutim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svome očitovanju, koje je pisano 16. prosinca 2020., dakle za mandata aktualnog ministra Radovana Fuchsa, tvrdi da je ukidanje Pravilnika bilo samo tehničko, a ne sadržajno pitanje.
– Nedvojbeno je da su zaposlenici javnih znanstvenih i visokoobrazovanih ustanova kao zainteresirana javnost bili upoznati sa sadržajem novog uređenja nastavnih normi putem pregovora, a kasnije i kroz već sklopljen granski kolektivni ugovor. Dodatno, predmetna materija upravo i predstavlja sadržaj granskih kolektivnih ugovora već od 1998. godine pa reguliranje ovog sadržaja novim granskim kolektivnim ugovorom nije novitet, napisalo je Ministarstvo u odgovoru.
MZO i Sud: Postoje ograničenja autonomije
Štoviše, Sveučilištu je održalo lekciju tvrdeći da “postoje ograničenja autonomije sveučilišta, koja proizlaze iz činjenice da je autonomija sveučilišta u suvremenim državama u znatnoj mjeri ograničena ovlastima onih o kojima sveučilište ovisi, to jest o njegovim osnivateljima, podupirateljima i tijelima koja provode stručni nadzor nad njegovim radom”. Naglasili su i da “autonomija sveučilišta u stvarnosti neizbježno ograničena pravima i stvarnom moći osnivatelja, ali i onih koji podupiru sveučilište ili pak nad njegovim radom provode stručni nadzor”.
– S obzirom da norme rada u sebi generiraju broj izvršitelja, a koji ujedno predstavlja trošak sustava znanosti i visokog obrazovanja i gdje od ukupnog troška, Ministarstvo znanosti i obrazovanja oko 80% iznosa isplaćuje za podmirenje troškova plaća zaposlenika, nedvojbeno je da materija koja se odnosi na uređivanje radnih obveza zaposlenika (normi rada) javnih znanstvenih i visokoobrazovnih ustanova u Republici Hrvatskoj kojima se sredstva za rad osiguravaju iz državnog proračuna, suprotno tvrdnji predlagatelja, može biti predmet uređenja od strane države, odnosno takvo uređenje ne predstavlja zadiranje u autonomiju sveučilišta, već zajamčeno pravo podupiratelja, odnosno države, napisalo je Ministarstvo.
Taj stav prihvatio je i Ustavni sud koji u zaključku presude jasno kaže: “Budući da država financijski podupire rad sveučilišta, njihova autonomija ne može biti apsolutna. Štoviše, polazeći od činjenice da predmetnu materiju više ne uređuje sama država nego se ista uređuje kolektivnim ugovorima, stupanj autonomije sveučilišta takvom koncepcijskom promjenom nije ni teoretski oslabljen”.
PROUČITE RJEŠENJE USTAVNOG SUDA:
Loading...
Reload document 
Open in new tab Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu ili ga preuzmite ovdje.
