Varaždinac Ilija među najboljim studentima Cambridgea: ‘Matura je prelagana, a pragovi preniski’
Puno je redaka na našem portalu ispisano o Iliji Srpku, slobodno možemo reći, jednom od najboljih hrvatskih učenika u posljednjih nekoliko godina. Puno, ali nedovoljno, dokazuje to i najnoviji Ilijin uspjeh. Za one koji to ne znaju, Ilija je jesenas postao student prirodnih znanosti na Cambridgeu, a prvu godinu završio je s najvišom mogućom ocjenom i plasirao se u 7% najboljih studenata na smjeru. U posljednjem velikom intervjuu kojeg je dao za tjednik Varaždinske vijesti, Ilija je otkrio kako nije iznenađen lošim rezultatima ovogodišnje mature te kako je o problemu niskih pragova prolaznosti već razgovarao s ministricom Blaženkom Divjak.
Ilija Srpak u iščekivanju jednog od pet osvojenih Oskara znanja / foto: Ivan Božić|srednja.hr
U prošloj školskoj godini Ilija Srpak bio je najuspješniji hrvatski učenik na natjecanjima – dobio je čak pet Oskara znanja. Nakon dodjele te nagrade za Ilijino je ime doznala i šira hrvatska javnost, sve zbog njegova maestralnog govora u kojemu nije štedio politiku, medije, profesore i NCVVO. Natjecanja nisu jedino u čemu je ovaj čudesni Varaždinac briljirao, lani je bio i jedan od najuspješnijih maturanata, riješivši čak dva predmeta sa sto posto. Ilija je nakon toga upisao studij na Cambridgeu, a u posljednjem razgovoru koje smo vodili s njim otkrio nam je kako se ondje snašao i kako uopće izgleda studij na tom prestižnom sveučilištu.
Među najboljima na smjeru
Ovih dana tjednik Varaždinske vijesti donosi veliki intervju s Ilijom, u kojemu ovaj izvrsnik otkriva kako je prvu godinu završio s najvišom ocjenom, ‘first class’.
– Ukupno sam na cijelom smjeru završio 38. od 604 studenta, što je 94. percentil, odnosno po rezultatima sam u 7% najuspješnijih studenata. U cjelini, jako sam zadovoljan, trudio sam se cijele godine, puno sam naučio i sretan sam s time kako je sve prošlo. Dogodine mogu ciljati i biti u top 10 studenata, kazao je Ilija za Varaždinske vijesti.
Otkrio je i kako mu je najteži predmet bio Materijali jer nikada prije nije učio ništa slično. Ipak i tu se našao u 15% najuspješnijih.
– Neki odgovori su bili esejske prirode što je izazov i zbog engleskog jezika, ali i zbog toga što sam obično radio preko računanja i drugih stilova zadataka. Svaki je predmet imao teške zadatke, ali sve je na kraju bilo dobro, kazao je Ilija.
‘Problem s maturom je da je prejednostavna’
Svakako najzanimljiviji dio intervjua Ilijin je komentar na ovogodišnje rezultate državne mature, inače najlošije otkada se ovi ispiti provode. Ne iznenađuju ga, kaže, bilo bi neobično da su svi pristupnici dovoljno dobri da upišu fakultet. Otkriva i kako s niskih pragova prolaznosti dotaknuo i u razgovoru s ministricom Divjak, čiji odgovor na to posebno šokira.
– Matura u Hrvatskoj ima druge probleme. Prije svega, prelagana je i ne testira znanje dovoljno dobro jer su zadaci prejednostavni i lako je naučiti se i dobiti 4 ili 5. Preniski su bodovni pragovi. Ne postoji niti jedan imalo smisleni razlog da na tako jednostavnim testovima prag za prolaz bude 25 %. To je naprosto strašno! Na maturama prag za 2 bi trebao biti najmanje 50 %. Pogotovo na predmetima kao što su viša razina matematike i fizika. Te predmete pišu ljudi koji će studirati prirodne i tehničke znanosti. Zašto je prihvatljivo reći da je netko tko je riješio svaki četvrti zadatak dovoljno dobar da prođe takav ispit? Spomenuo sam to i ministrici Blaženki Divjak, no odgovorila mi je da bi u tom slučaju više učenika palo maturu. Rekao sam joj da je smisao da padnu učenici koji nisu dovoljno dobri, jer svrha mature jest provjera kompetencija: važno je odvojiti najkompetentnije učenike od srednje kompetentnih. Oni još lošiji ne trebaju biti “odvojeni” jer neće ni upisati fakultet, pa nije važno. Nisu i ne mogu svi biti akademski obrazovani. Problem s maturom je da je prejednostavna i da ne provjerava tu kompetentnost dovoljno dobro. Cilj mature je moći dobro razlučiti tko se može gdje upisati. Po meni je besmisleno da je za kemiju na PMF prihvatljivo imati 3 iz mature iz kemije, kazao je Ilija za Varaždinske vijesti.
Kako dodatan problem vidi to što se matura ponekada preuveličava i što se učenicima o maturi govori konstantno već od prvog razreda srednje škole pa se stječe dojam ‘da svrha srednje škole nije stjecanje znanja već priprema za maturu’.
– Učenici se već u drugom razredu boje, a u trećem ili četvrtom razredu idu na sve moguće instrukcije za ispit za koji se uči tjedan dana. Taj strah možda koči učenike. Moje je mišljenje da o maturi ne treba ni razmišljati prije četvrtog razreda, a i tada maturi treba pristupiti smireno i ustrajno. Učenici jednostavno trebaju više raditi, a profesori se više truditi. Moram reći da se opaske za profesore uglavnom ne odnose na moje. Izuzetno sam bio zadovoljan s profesorima i u osnovnoj i u srednjoj školi. Bilu su genijalni profesori, no čak ni oni nisu izbjegli to spominjanje mature nekoliko godina prije četvrtog razreda. Nisu mature teške, samo im treba pristupiti zrelo. Nisu svi za studiranje, smatra Ilija.
I dalje stoji iza svog govora na dodjeli Oskara znanja
Već smo spomenuli kako je Iliju šira javnost upoznala nakon njegova upečatljivog govora na prošlogodišnjoj dodjeli Oskara znanja. ‘Pokudio’ je tada politiku, medije, profesore, NCVVO i obrazovni sustav koji potiče tek – prosječnost. Do danas, zaključuje na kraju posljednjeg intervjua, mišljenje nije promijenio.
– Neki pamte (govor s Oskara znanja 2018., op.a.), a neki su samo dočekali da što prije zaborave. Moj brat Marko i njegov kolega iz razreda su išli na fizičku olimpijadu u Izrael i nitko od medija ih nije dočekao kad su se vratili. Znam, jer sam ih ja dočekao. I dalje mistojim iza toga i mislim da sam trebao reći sve što sam rekao. I nije mi žao. Nažalost, koliko vidim, od tada se nije mnogo toga promijenilo u Hrvatskoj, zaključuje Ilija u intervjuu za Varaždinske vijesti.
