Važno priznanje za rad: Docent s PMF-a ušao u prvi sastav prestižnog matematičkog društva
Docent s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Matko Ljulj, izabran je nedavno za člana prvog sastava prestižne matematičke organizacije, European Mathematical Society Young Academy (EMYA). Uspjeh je tim veći jer je u prvi sastav izabrano tek 30 europskih mladih matematičara iz 18 zemalja. U matematici je briljirao još u školskim danima, a danas se bavi nižedimenzionalnim modelima u teoriji elastičnosti.
Matko Ljulj | foto: PMF/Unsplash
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu nedavno je objavio jako lijepu vijest – u nedavno osnovanu matematičku organizaciju European Mathematical Society Young Academy (EMYA) izabran je docent s tog fakulteta Matko Ljulj.
U prvom sastavu 30 mladih europskih matematičara
U prvi sastav ovog EMYA, za period od 2023. do 2026. izabrano je tek 30 europskih mladih matematičara iz čak 18 zemalja u ranim fazama svojih karijera.
– Počašćen sam što sam postao članom prvog saziva EMYA, na to gledam kao priznanje za moj znanstveni rad na međunarodnoj razini, kao i za Prirodoslovno-matematički fakultet na kojem radim, kaže za srednja.hr Ljulj.
Glavna funkcija ovog matematičkog društva jačanje je uloge mlade generacije matematičara u Europi. Kako opisuje Ljulj, cilj je da ih se podrži u njihovom matematičkom razvoju karijere, a također ih treba bolje integrirati u razvoj Europskog matematičkog društva (EMS) i procese donošenja odluka.
– Uz bolje poznavanje potreba mlade generacije i smjernica razvoja u matematici, mladi su ti koji trebaju dati nove poticaje za razvoj EMS-a i općenito matematike u Europi u svim oblicima, navodi Ljulj.
Za izbor u članstvo EMYA predložilo ga je Hrvatsko matematičko društvo, na čemu je, ističe zahvalan. Još uvijek, kaže nam, nije jasno koja će biti njegova uloga jer se detalji i aktivnosti kojima će se EMYA baviti trenutno i dalje razrađuju.
Bavi se nižedimenzionalnim modelima u teoriji elastičnosti
Ljulj je, kao što smo u uvodu spomenuli, trenutno docent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Radi na Zavodu za primijenjenu matematiku. U znanstvenom radu bavi se nižedimenzionalnim modelima u teoriji elastičnosti, a pojašnjava i što to točno znači.
– Ukratko, iako postoje jednadžbe elastičnosti koje se u teoriji mogu primijeniti u svim slučajevima iz prirode, pokazuje se da se za tijela koja su tanka u jednoj ili dvije dimenzije (recimo tanke ploče ili štapovi) numerički izračuni skupi i dugotrajni, pa se u tom slučaju razvijaju se drugačiji (nižedimenzionalni) modeli. Moj dosadašnji rad vezan je uz razvoj i matematičko opravdanje takvih modela te primjenu, u zadnje vrijeme najzanimljiviju u određivanju optimalnog oblika kardiovaskularnog stenta, pojašnjava Ljulj.
Još kao školarac sudjelovao je na natjecanjima
Diplomirao je zapravo relativno nedavno – 2016. godine, a doktorirao prije tri godine. One koji ga poznaju od rane dobi vjerojatno nije iznenadilo to da se odlučio baviti matematikom na ovaj način, kao ni informacija da je izabran za člana EMYA.
– Još od školskih dana, matematika mi se sviđala i išla mi je bolje od mojih vršnjaka, sudjelovao sam i na raznim natjecanjima, pa sam dosta rano sam znao da se želim baviti matematikom u životu. Rekao bih za to najviše trebam zahvaliti svojim učiteljima i profesorima, navodi Matko Ljulj.
Upravo je kronično nedostatak učitelja i profesora matematike, koje spominje ovaj docent s PMF-a, jedan od većih problema s kojima se suočava naš obrazovni sustav na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini. Ljulja pitamo što on misli o tome i što bi se po njemu trebalo mijenjati da bi se situacija poboljšala.
– Rekao bih da sam premalo uključen u sustav obrazovanja da bih mogao bolje odgovoriti na ovo pitanje. Sigurno je jedan od razloga status nastavnika u društvu, drugi je i veliki nesrazmjer plaća nastavnika matematike u odnosu na mnoga druga zanimanja kojima se matematičari danas mogu baviti u industriji. Čini mi se da to nije problem koji se može riješiti bez sustavnih promjena na razini države, ističe Ljulj.
Od se i dalje u budućnosti, kroz idućih desetak godina vidi na PMF-u, gdje se planira razvijati kao znanstvenik i predavač na fakultetu, kaže nam za kraj.
