Veliki broj studenata produžava vrijeme studija na sedam ili osam godina
Tijekom 2012. godine na visokim učilištima u našoj državi diplomiralo je oko 37 tisuća sudenta, čime je uvelike premašena brojka od godine ranije. Posve razumljivo je da je najviše studenata završilo sveučilišni fakultet, zatim veleučilišni i stručni studij. No iznenađujući je podatak da ih je čak 13 diplomiralo prema predbolonjskom procesu iako je bolonja uvedena akademske godine 2005./2006.
Visoka učilišta u Hrvatskoj prošle su godine ‘proizvela’ 36 964 diplomanata, drugim riječima 476 studenata je završilo studij prema predbolonjskom ili bolonjskom programu više nego što je to bio slučaj prethodne 2011. godine.
Čak 75 diplomanata imali redoviti status
Podaci kojima raspolaže Državni zavod za statistiku obuhvatili su stručni i sveučilišni dodiplomski studij po starom programu te prema bolonjskom stručni i specijalistički diplomski stručni studij, preddiplomski, diplomski kao i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.
Veliki broj diplomanata iz predbolonjskog programa
Od ukupne brojke od skoro 37 tisuća diplomanata koji su završili studij 2012. godine, najviše je onih s diplomama sveučilišnih, zatim veleučiličnih i stručnih studija. Nakon toga slijede privatne visoke škole te na kraju najmanji postotak zauzimaju diplomanti umjetničkih akademija. Navedeni podaci ne kriju ništa iznenađujuće, jer je omjer prema vrstama visokih učilišta iz godine u godinu približno jednak.
Međutim, neočekivani je podatak taj da čak 13 posto diplomanata iz 2012. godine zauzimaju oni koji su završili studij prema predbolonjskom programu koji se ne provodi od 2005./2006. akademske godine. Iz spomenutoga je vidljiva činjenica da je još uvijek velik postotak onih koji su svoju visoku naobrazbu produžili na sedam ili osam godina.
Postotak diplomiranih studenata po vrsti visoke škole 2012.
Najviše prvostupnika pa diplomanata sa stručnih studija
Prema bolonjskom programu koji se uvukao u hrvatski visokoobrazovni sustav, najviše studenata je diplomiralo na sveučilišnom preddiplomskom studiju, točnije 33,5 posto.
Ti podaci se opet mogu povezati s činjenicom da su kvote na diplomskim studijima nerijetko manje od preddiplomskih, da se dio prvostupnika zaposli ili nema financijskih sredstava za nastavak studija. Zbog navedenog je na sveučilišnom diplomskom studiju broj diplomanata u prošloj godini iznosio 27 posto.
Slijede diplomanti sa stručnih studija (25,6 posto), integriranih preddiplomskih i diplomskih studija (7,8 posto) te sa specijalističkog diplomskog stručnog studija (6,3 posto).
– Čak 98 i pol posto studenata nakon tri godine upisuje diplomski studij, a ostatak čini neznatni broj koji se ili zaposli ili prijeđe na druge fakultete. Vjerojatno postoji bojazan poslodavaca kakvi će biti kadrovi koji su završili prvostupničku razinu, mišljenje je dekana FER-a Nedjeljka Perića obrazlažući zašto je na njegovom fakultetu broj studenata na preddiplomskom i diplomskom studiju gotovo podjednak za razliku od stanja na državnoj razini.
Postotak diplomiranih studenata po starosti
Među 26,5 posto dipomanata sa stručnih studija našla se i bivša studentica Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, Ivana Vukadin. – Diplomirala sam na ZVU nakon tri godine i nisam nastavila školovanje zato što u Zagrebu ne postoji diplomski za moj smjer medicinske laboratorijske dijagnostike. Jedina opcija je bila upisati još dvije godine u Sarajevu, ali to nije dolazilo u obzir prvenstveno zbog previsoke školarine, ali i činjenice da nisam htjela napustiti ovaj grad, izjavila je 23-godišnja stažistica laboratorijske dijagnostike.
Večino fakultete završavaju u dobi od 22 do 24 godine
S obzirom na godine života, najveći je broj studenata koji visoko obrazovanje privedu kraju u razdoblju od 22 do 24 godine. U toj skupini 2012. godine našlo se 44 posto diplomanata, dok ih slijede oni između 25 i 27 godina s 18,4 posto.
Na trećem mjestu našli su se mlađi od 21 godinu, a zatim slijedi broj diplomanata obrnuto proporcionalan s godinama istih.
