Veliki intervju s novim ravnateljem Srca: Uskoro nas očekuje digitalizacija diploma
Sveučilišni računski centar Srce od početka travnja ima novog ravnatelja. Na čelu središnje infrastrukturne ustanove cjelokupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj našao se njezin tridesetogodišnji zaposlenik Ivan Marić. Povodom njegova izbora, ali i povodom 50. rođendana Srca, s Marićem smo pričali o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti mrežnih i digitalnih tehnologija. Osim što je otkrio kako nas uskoro očekuje digitalizacija diploma te uvođenje virtualne studentske iskaznice, ovaj specijalist za mreže ispričao nam je kako vidi budućnost interneta, ali i dao savjete mladima koji se žele baviti IT-om.
Sjedište Srca i ravnatelj te institucije Ivan marić | foto: Srce
Iza Ivana Marića stoji bogat životopis. Zahvaljujući njemu, primjerice, sve naše stranice završavaju na “.hr”. Jer, upravo je Marić davne 1992. aktivirao i operacionalizirao funkcioniranje nacionalne vršne Internet domene – “.hr”. Ovaj specijalist za mreže nakon 30 godina rada u Sveučilišnom računskom centru, zasjeo je na čelo te ustanove i to upravo u godini kad Srce slavi svoj 50. rođendan.
Temeljna uloga Srca je “da svojom djelatnošću osigura stabilnu, pouzdanu, kvalitetnu i naprednu e-infrastrukturu, povezanu s europskom, za potrebe svekolike akademske i istraživačke zajednice u Hrvatskoj”. Kako to izgleda u stvarnosti, s čime se sve morao nositi u tri desetljeća dugoj karijeri te što donosi budućnost, pitali smo Marića povodom njegova izbora za ravnatelja Srca, ali i povodom 50 godina rada te značajne institucije.
Za početak, kako su Vam prošli prvi dani na mjestu ravnatelja Srca?
Prvi dani su mi prošli radno intenzivno, čestitarski i relativno opušteno ☺ .
Naime, pored uobičajenih aktivnosti zamjenika ravnatelja i tehničkog direktora (funkcija na kojoj sam se nalazio do 31. ožujka o.g.), kao voditelj strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), projektni tim i ja smo posvećeni ključnim projektnim aktivnostima koje se u zadnjih nekoliko mjeseci intenziviraju i odvijaju paralelno.
Od stupanja na dužnost primio sam veliki broj čestitki, posebno me obvezuje dio u kojima čestitari ističu dužnost ravnatelja institucije koja je kontinuirano stvarala i definirala prostor e-infrastrukture čime se visoko pozicionirala kao središnja nacionalna infrastrukturna ustanova. Takve poruke dodatno me čine ponosnim, ali i stvaraju obavezu. Smatram to pozitivnim pritiskom.
Uz uobičajenu i uvijek dobrodošlu tremu, mogu reći da se osjećam relativno opušteno te s veseljem ulazim u susret novim izazovima.
U Srcu ste otkako ste završili fakultet. Koliko se Srce mijenjalo kroz sve te godine? Koliko se posao koji ste radili tada razlikuje od ovoga koji radite sada?
Da, u Srcu, kao prvom i vjerojatno jedinom poslodavcu, sam već 30 godina i 7 mjeseci. Zvuči nestvarno mnogima, a posebno današnjoj generaciji mobilnih digitalnih nomada. Već nakon par mjeseci započeo je projekt uspostave nacionalne akademske mreže na internetskim tehnologijama.
Spoj na internet preko Beča 17. studenoga 1992. godine i aktiviranje vršne domene „.hr“ 27. ožujka 1993. godine bile su naše pobjede. U tim prvim godinama inženjeri u Srcu istovremeno su bili i mrežari i sistemski inženjeri i programeri te edukatori prvih naraštaja internetskih inženjera po fakultetima.
Projektom uspostave akademske mreže na internetskim tehnologijama započela je transformacija Srca u internetsku ustanovu, gradeći i prilagođavajući portfelj svojih usluga novoj tehnologiji, ali i profil zaposlenika. Srce je bilo i prvi pružatelj internetskih usluga u Hrvatskoj. Naime, u prvim godinama, do pojave prvog komercijalnog ISP-a tamo negdje 1995. godine preko dial-up modemskih ulaza, Srce je pružalo pojedincima, ali i komercijalnim tvrtkama spoj na internet.
Informacijske i komunikacijske tehnologije i povezane digitalne usluge određuju primarno tehnološko okruženje Srca, te promjene koje je tehnologija doživjela u zadnjih 30 godina određuju u velikoj mjeri i promjene kroz koje je prolazilo Srce. Tehnološke promjene slijedile su poslovne, organizacijske i kadrovske prilagodbe. Danas u Srcu radi 160 zaposlenika različitih profila koji brinu o preko 40 digitalnih usluga.
Kako ćete proslaviti 50 godina vaše ustanove?
Iako obljetnica pada u, zbog pandemije, izazovno vrijeme, s veseljem obilježavamo svojih 50 godina. Odlučili smo proslavu svog 50. rođendana obilježavati brojnim aktivnostima tijekom cijele 2021. godine. Nabrojat ću samo neke. Uspostavili smo prigodni web na kojem uz objavljene trenutke iz naše prošlosti, arhivske dokumente i publikacije Srca, galeriju fotografija, donosimo i našu sadašnjost predstavljanjem odabranih usluga Srca na mjesečnoj razini tijekom cijele godine. Tako smo u siječnju prikazali Centar za e-učenje, u veljači Obrazovne usluge Srca, u ožujku AAI@EduHr te Napredno računanje u travnju.
Istaknuo bih i aktivnost „Od srca znanje na dar“ vezanu uz naše obrazovne aktivnosti kojom se provode dvije akcije. Prva je „edu4IT za 50 godina Srca“ namijenjena IT stručnjacima na visokim učilištima i javnim institutima u sklopu koje 50 polaznika ima priliku besplatno pohađati obrazovne sadržaje razine Sistemski administrator 1 koji su dio specijalističkog obrazovnog programa edu4IT. Druga akcija „50 tečajeva za studente za 50 godina Srca“ namijenjena je studentima visokih učilišta u RH koja predviđa održavanje ukupno 50 tečajeva od svibnja 2021. do travnja 2022., a omogućava svakom studentu pohađanje bez naknade jednog od odabranih pet naslova. Obje akcije su izazvale veliko zanimanje što potvrđuje da radimo sadržaje koji su aktualni i koji su kvalitetni.
Ovaj mjesec izlazi i poseban broj biltena Srce Novosti koji je posvećen obilježavanju 50 godina Srca, dok smo u ostalim ovogodišnjim brojevima obavezno bar jedan dio rezervirali za svoju obljetnicu. Uz to, u okviru naše konferencije Srce DEI 2021 29. travnja, na Dan Srca, pored zanimljivih stručnih tema, održat ćemo i okrugli stol na temu „Digitalnom transformacijom do izvrsnosti i inovativnosti u znanosti i visokom obrazovanju“. Posebno nas veseli da Hrvatska pošta izdaje prigodnu poštansku marku Srca pa ćemo taj dan u suradnji s Hrvatskom poštom organizirati njezino predstavljanje. To su samo neke od aktivnosti. Na jesen, ako prilike dopuste, organizirat ćemo i aktivnosti u prostorima Srca, no o tome drugom prilikom.
Što je, po Vama, glavni uspjeh vašeg centra u proteklih pet desetljeća?
S ponosom ističemo da Srce već 50 godina svojim korisnicima (nastavnicima, znanstvenicima, istraživačima, studentima i drugima) uspješno pruža kontinuiranu podršku u učinkovitoj upotrebi informacijsko-komunikacijskih tehnologija, ali i odgovarajuću, pouzdanu i dostupnu e-infrastrukturu te digitalne usluge koje spremno odgovaraju na sve njihove potrebe.
Događaj, koji je vjerojatno najviše obilježio Srce u zadnjih 50 godina, projekt je uspostave akademske mreže i izgradnja prvih usluga na internetskom protokolu tih ranih 90-ih godina. To je predstavljalo prekretnicu koja je uvelike odredila Srce kao jedinstvenu ustanovu u sustavu znanosti i visokog obrazovanju, a promjena se odrazila na društvo u cjelini.
No svi ti uspjesi ne bi bili mogući bez timova stručnjaka Srca koji su gradili i koji nastavljaju graditi i održavati komponente e-infrastrukture, ali i bez timova koji osiguravaju obrazovanje, osposobljavanje i potporu korisnicima pri uporabi komponenata i usluga e-infrastrukture. Ključ uspjeha Srca bili su i ostali upravo ti motivirani i stručni zaposlenici koji stoje iza svih naših aktivnosti.
Svjedoci smo brzog tehnološkog napretka. Kako vidite Srce za 50 godina? Kakva će biti uloga jedne takve ustanove?
Danas svjedočimo intenzivnoj digitalizaciji, ali i digitalnoj transformaciji znanosti i visokog obrazovanja te društva u cjelini. U digitalno doba svijet je postao instrumentiran, međusobno povezan i inteligentan. Instrumentiran znači da se digitalne informacije sada prikupljaju svugdje na planetu. Međusobno povezan opisuje činjenicu da digitalne informacije proizvedene bilo gdje na planetu mogu biti dostupne bilo gdje drugdje. Inteligentan podrazumijeva da ljudi i strojevi mogu obrađivati ove informacije u korist društva u cjelini.
U svijetu koji je instrumentiran, međusobno povezan i inteligentan, ljudske aktivnosti mogu se poboljšati otkrivanjem, pronalaženjem, analiziranjem, sastavljanjem i računanjem informacija kako bi se izdvojilo znanje potrebno za rješavanje izazova na svim razinama.
U takvom, podatkovno intenzivnom, okruženju Srce pruža važnu potporu te predstavlja glavnu polugu digitalne transformacije znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. U fokusu djelovanja Srca u budućnosti bit će aktivnosti vezane za e-infrastrukturu i digitalne usluge koje su nužne i važne za moderno obrazovanje i znanost. U bitnome, riječ je o nastavku višegodišnjeg kontinuiteta aktivnosti i pružanja usluga na razinama svih slojeva e-infrastrukture, izgradnji kataloga usluga Srca prilagođenog okruženju i zahtjevima sustava znanosti i visokog obrazovanja.
Ovom prilikom ističem projekt HR-ZOO, čijim će se završetkom 2022. godine značajno osnažiti postojeći portfelj usluga Srca te dugoročno osigurati održivost računalne, spremišne i mrežne infrastrukture u nadležnosti Srca. Ujedno će se i svim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja osigurati fleksibilnost u planiranju i ostvarivanju njihovih informacijskih potreba.
Imajući u vidu da živimo u podatkovno intenzivnom okruženju, Srce će svoju ulogu nezaobilaznog partnera u digitalnoj transformaciji sustava, u budućem razdoblju nadopuniti daljnjim razvojem alata i platformi iz područja analize podataka, s ciljem omogućavanja analitičkih izvještaja – kao nužnog preduvjeta donošenja odluka temeljenih na podacima svim dionicima sustava znanosti i visokog obrazovanja.
Zaključno, uspješnost realizacije plana rada i razvitka Srca u budućem razdoblju mjerit će se sposobnošću Srca da se uklopi u strateške okvire nacionalnih i međunarodnih politika, da agilno prilagođava portfelj svojih usluga zahtjevima zajednice, ali i da sve postojeće i nove usluge usklađuje s brzim tehnološkim promjenama.
U svom dosadašnjem radu puno ste se bavili računalnim mrežama? Kada očekujete potpunu implementaciju na 5G tehnologije? I, mislite li da ćemo ikada prestati biti ovisni o „žici“, primjerice internetskim kablovima koji ispod oceana povezuju Ameriku i Europu?
Moj stručni početak, koji je odredio moj daljnji stručni i upravljački razvoj, vezan je za mrežne tehnologije, dizajn i izgradnju računalnih mreža. Imao sam priliku sudjelovati s timom iz Srca, a potom i zajedničkim timovima Srca i CARNET-a u dizajnu i izgradnji svih tehnoloških generacija akademske mreže pa tako i trenutnog projekta HR-ZOO kojim će se kapacitet dignuti na 100 Gbit/s, što iznosi povećanje od 10 milijuna puta u odnosu na kapacitete akademske mreže iz ranih 90-ih.
Internet je splet mreža, sličnih mreži CARNET, koje su arhitekturno građene u nekoliko slojeva. Okosnicu svake mreže čine linkovi najveće propusnosti. U primjeru izgradnje nove okosnice akademske mreže projektom HR-ZOO, grade se 100 Gbit/s međugradske i gradske veze koje su u fizičkom sloju ostvarene putem optike. Na okosnicu se putem tehnologija izgrađenih također na optičkim vezama spajaju fakulteti, znanstveni instituti, škole, muzeji itd. U tom dijelu i dalje će se mreža oslanjati na žičane (optičke) spojeve jer je taj dizajn uvjetovan topološkom statikom mreže.
Dodatno, prijenosni kapaciteti koje nude optičke tehnologije veći su od bežičnih te sa sigurnošću možemo reći da će okosnicu interneta činiti optika. I to optika unutar zgrade, kampusa, naselja, kao i međugradska, međunarodna i međukontinentalna optika.
Dolazeći na sloj lokalnih mreža, dakle na mrežu preko koje krajnji korisnici pristupaju internetu, žičano bazirane mreže se nadopunjuju bežičnim mrežama. Ove potonje u biti postaju dominantna mrežna tehnologija po fakultetima, studentskim domovima ili otvorenom prostoru iz jednostavnog razloga jer omogućuju mobilnosti korisnika i spoj sa svakog mjesta. Ovdje bih posebno istaknuo eduroam, uslugu Srca koja osigurava jednostavan i siguran pristup internetu putem bežičnih mreža u Hrvatskoj i svijetu.
5G tehnologija je tu, i ona će omogućiti i osigurati među ostalim i veće pristupne kapacitete, prvenstveno individualnim korisnicima. Ta će tehnologija, upotpuniti gore opisani hibridni tehnološki model interneta u budućem razdoblju, uz opasku da i 5G treba gledati u perspektivi kontinuiranih tehnoloških promjena.
Koji su glavni, primjerice sigurnosni, izazovi danas?
Današnji sustav znanosti i obrazovanja oslanja se na prikupljanje, obradu i uporabu velikih količina podataka, na pouzdano čuvanje podataka i dostupnost tih podataka i povezanih usluga, karakterizira ga sve veća fleksibilnost rada i suradnja na daljinu, kako između pojedinaca i ustanova tako i na međunarodnoj razini. Da bi uspješno djelovali u takvom okruženju, nastavnici, znanstvenici, istraživači, studenti i drugi korisnici trebaju kontinuiranu podršku za učinkovitu upotrebu informacijsko komunikacijskih tehnologija, ali i odgovarajuću, pouzdanu i dostupnu e-infrastrukturu i digitalne usluge koje će spremno odgovoriti na sve njihove potrebe. To su ujedno i glavni izazovi pred Srcem danas i u doglednoj budućnosti.
Što se tiče sigurnosti, Srce u području IT sigurnosti prati sve sigurnosne trendove i implementira ih s trenutno najvećim fokusom na prilagođavanje novim sigurnosnim modelima u cloudu i beskonačno ponavljanje ciklusa prevencija – nadzor u stvarnom vremenu. Izazovi, koji se pritom mogu istaknuti, odnose se na što finije povezivanje korisnika i IT-a kako bi IT odgovarao uobičajenim, svakodnevnim potrebama ljudi, da slijedi njihove postupke, potrebe i želje bez prevelike prilagodbe tehnologiji.
Iako ste sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, vaše usluge koriste sve visokoobrazovne institucije. Je li vam to “isplativo”? Kakav je odnos Srca s Ministarstvom, a kakav sa Sveučilištem?
Užu zajednicu, s kojom Srce aktivno surađuje, čini akademska i istraživačka zajednica, tj. ustanove – sveučilišta i njihove sastavnice, visoka učilišta i javni znanstveni instituti, ali i pojedinci – nastavnici, znanstvenici, istraživači i studenti iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. U tome istaknuto mjesto zauzima Sveučilište u Zagrebu, čije je Srce sastavnica. Treba imati na umu da je Srce nastalo u okrilju Sveučilišta u Zagrebu, tada jedinog sveučilišta u Hrvatskoj, temeljem odluke koju je 29. travnja 1971. godine potpisao rektor Ivan Supek. Ipak, sve usluge Srca dostupne su svim sveučilištima, visokim učilištima, institutima i drugim ustanovama i pojedincima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, koji se uslugama Srca i koriste.
U narednom razdoblju dodatno će se raditi na poboljšanju suradnje sa svim dionicima sustava znanosti i visokog obrazovanja s ciljem uključivanja zajednice u izgradnju, upravljanje i održavanje zajedničkih komponenti e-infrastrukture i digitalnih usluga. Pri tome je od izuzetne važnosti suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja u provedbi politika ministarstva, posebno nacionalne strategije znanosti i visokog obrazovanja, u daljnjem osiguranju adekvatnih digitalnih resursa i usluga.
Što se tiče „isplativosti“, Srce je proračunski korisnik, koji novcem poreznih obveznika gradi nacionalnu e-infrastrukturu po principu zajedničkog resursa, dokazano ekonomski najisplativijeg načina gradnje, te sve svoje usluge pruža krajnjim korisnicima besplatno. To je jedan od mogućih modela koji primjenjuje nemali broj Europskih zemalja odnosno ustanova koje imaju sličnu zadaću i koje djeluju u sličnim sustavima financiranja kao i Srce.
Možemo li u skorijoj budućnosti očekivati digitalizaciju administracije visokog obrazovanja, primjerice online preuzimanje diploma kroz sustav e-Građani? Kakve još projekte pripremate za skorašnje vrijeme?
Srce već dugi niz godina radi na digitalizaciji administracije u sustavu visokog obrazovanja. Informacijski sustavi kao što su Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), Informacijski sustav studentskih prava (ISSP), Informacijski sustav akademskih kartica (ISAK), Informacijski sustav Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (ISRHKO) i MOZVAG upravo imaju za cilj podržati digitalizaciju procesa u sustavu visokog obrazovanja. Studentima najbliži primjer uspješne digitalizacije je Studomat – dio ISVU-a koji im omogućuje upise, ali i prijave ispita, uvid u ocjene, odnedavno i dobivanje potvrde o statusu s digitalnim pečatom.
Naravno da tu ima još dosta prostora za napredak, ali pritom treba biti svjestan toga da digitalizacija ima i tehnički/tehnološki, informacijski, organizacijski pa i zakonodavni aspekt. Digitalizacija je posao cijele zajednice uključujući pri tome i nadležno ministarstvo i agencije. Jedan od primjera je i skora digitalizacija diploma za koju treba urediti odgovarajuće pravilnike na čemu trenutno radi Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Osobito se veselimo projektima vezanim za digitalizaciju studentske mobilnosti i uvođenje virtualne studentske iskaznice u čemu surađujemo i s resornim ministarstvom i s Agencijom za mobilnost i programe EU (AMPEU), ali i s visokim učilištima i Studentskim zborom. Prve rezultate ovih projekata planiramo do kraja ove godine.
Možete li nam nešto više reći o HPC-u kao usluzi Srca? Tko ga sve može koristi?
Računarstvo visokih perfomansi, HPC (engl. High Performance Computing) je mogućnost obrade podataka i izvođenja kompleksnih algoritama velikom brzinom. Srce od 2002. godine svim istraživačima u Hrvatskoj te za potrebe obrazovanja, pruža mogućnost naprednog računanja putem računalnog klastera Isabella. Izgradnjom već spomenute HR-ZOO infrastrukture znanstvenoj i akademskoj zajednici dugoročno ćemo osigurati napredne računalne i spremišne resurse te mrežnu povezanost nužnu za modernu i multidisciplinarnu znanost, vrhunska istraživanja i obrazovni sustav Republike Hrvatske. U sklopu projekta izgradit ćemo nove superračunalne resurse.
Uz ulogu Srca kao pružatelja nacionalnog HPC resursa, Srce sudjeluje u projektu EuroCC u ulozi voditelja nacionalnog konzorcija i partnera u sklopu kojeg se uspostavlja Hrvatski centar za kompetencija za HPC koji će biti središnje mjesto za koordinaciju nacionalnih inicijativa, ali i mjesto na kojem će krajnji korisnici iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, industrije i javne uprave, dobiti pristup inovativnim rješenjima nacionalne i europske HPC infrastrukture. Korisnici će tako moći razmjenjivati znanje i imati pristup različitim grupama korisnika iz različitih industrijskih sektora i grana, odnosno njihovim potrebama i zahtjevima.
Kako je Srce doživjelo prošlogodišnji, mogli bismo reći naprasni, prelazak na online nastavu? Jeste li bili spremni za takav scenarij? Jeste li doživjeli veliki šok?
Početak pandemije bolesti COVID-19 značajno je utjecao na rad Srca. Brzi prelazak visokih učilišta na online nastavu i cijele akademske i istraživačke zajednice na online način rada značajno je povećao obim korištenja pojedinih usluga Srca. Da bi se osigurao kontinuitet rada sustava u nadležnosti Srca i pružanja digitalnih usluga bilo je potrebno u kratkom vremenu dodijeliti im dodatne resurse, a u nekim slučajevima napraviti i njihovu tehničku prilagodbu.
Sustav za webinare je imao 20 puta više korisnika u 2020. godini nego godinu dana ranije, a broj održanih webinara povećao se 11 puta; sustav AAI@EduHr čiji je segment koji brine o prijavi za korištenje uslugama putem weba zabilježio rekordan godišnji promet – 2,2 puta veći nego u 2019. godini; sustav za e-učenje Merlin na kojem je na početku pandemije u samo tjedan dana (u razdoblju od 16. do 20. ožujka) otvoreno 6.000 novih e-kolegija (do tog je trenutka broj e-kolegija otvorenih u aktualnoj akademskoj godini bio 14.000) – na kraju je godine udomljavao 34.897 e-kolegija, što je dvostruko više u odnosu na 15.233 e-kolegija godinu dana ranije.
Uslijed pandemije, mnoge aktivnosti promijenile su način svog izvođenja. Tako su tečajevi, koje Srce inače održava uživo u učionicama, vrlo brzo prilagođeni održavanju uživo u virtualnom okruženju (online). Tim novim formatom proširena je ponuda online tečajeva Srca koju su do tada činili isključivo online tečajevi namijenjeni samoučenju (bez predavača).
Što se tiče organizacije rada, i mi smo kao i većina ustanova vrlo rano prešli u model rada kombinirajući rad od kuće i na radnom mjestu uvažavajući epidemiološku situaciju. Kao i većini IT ustanova, i nama je taj prelazak iz uslužnog i poslovnog kuta prošao samo s manjim šokovima jer je većina naših usluga ionako namijenjena virtualnom svijetu.
Ima li Srce problema s traženjem zaposlenika, jesu li plaće usporedive s onima u IT sektoru na tržištu?
Kao i velikoj većini poslodavaca koji trenutno zapošljavaju IT stručnjake, i nama u Srcu je izazovno pronaći i privući ih. Srce je javna ustanova, stoga naše plaće podliježu uredbama koje reguliraju plaće u javnom sektoru. U praksi to znači da IT stručnjaku koji je primarno motiviran imati što veću plaću koju mu tržište trenutno može ponuditi, Srce neće biti prvi izbor poslodavca. Jasno, plaća nije i nikad neće biti jedini način privlačenja i zadržavanja talenata, pa tako Srce može ponuditi rad na projektima unapređenja hrvatskog, ali i europskog sustava znanosti i visokog obrazovanja, rad s najnovijim tehnologijama, učenje od kolega seniora, prilike za kontinuirano usavršavanje (edukacije, konferencije, interne razmjene znanje, doškolovanja), ali i napredovanje, zatim okruženje koje njeguje suradnju, integritet, nove ideje i visoke standarde u radu, (su)financiranje inicijativa usmjerenih na zdravlje zaposlenika i slično. Trudimo se osluškivati potrebe zaposlenika i tržište rada, stoga je rad na listi beneficija koje nudimo kontinuiran proces.
Imate li kakav savjet za mlade koji se žele baviti IT-om? Od kuda da krenu? Što će biti poslovi budućnosti?
Studentima koji žele zakoračiti na tržište rada savjetovao bih da proaktivno prate prilike za stjecanje radnog iskustva u vidu otvorenih studentskih / juniorskih pozicija, praksi, (ljetnih) akademija, studentskih natjecanja i sl.
Danas je vrlo lako informirati se o potencijalnom poslodavcu (na stranicama karijera, LinkedInu i sl.), stoga preporučujem da istražite koji poslodavci projektima, organizacijskom kulturom, prilikama za razvoj i sl. odgovaraju vašim željama i preferencijama i javite im se proaktivno otvorenom molbom ako u trenutku traženja nema vidljivih otvorenih prilika za stjecanje radnog iskustva.
Srce zapošljava perspektivne, proaktivne, motivirane i inovativne IT stručnjake za zajednički rad na digitalnoj transformaciji znanosti i sustava visokog obrazovanja, a o otvorenim prilikama da postanete dio našeg tima možete saznati na našim stranicama.
Neupitno je da je digitalizacija društva pa time i potreba za IT kompetencijama na tržištu rada i sadašnjost i budućnost. Kako je „IT svijet“ vrlo promjenjiv i dinamičan, nezahvalno je prognozirati poslove koji će dominirati u budućnosti. Stoga bih istaknuo da je za uspjeh na tržištu rada potreban mindset i stav iz kojeg će poslodavci prepoznati vašu spremnost prilagođavanja promjenama, agilnost, pozitivan stav, proaktivnost, inovativnost i osobnu odgovornost.
Također, treba biti svjestan da učenje ne završava sa završetkom formalnog obrazovanja ni uspješno odrađenim uhodavanjem u posao. Cjeloživotno učenje i usavršavanje, uz gore istaknute odlike, je upravo ključ uspješnog suočavanja s izazovima brzo promjenjivog društva pa tako i tržišta rada.
Budite hrabri, znatiželjni, željni znanja, kako u svojim prvim koracima na tržištu rada, tako i cijelim putem razvoja svoje karijere. ☺
Želite li štogod dodati ili naglasiti, a da Vas nisam pitao?
Nadam se da su vjerni čitatelji portala srednja.hr koji su pročitali cijeli intervju u njemu pronašli poneki novi podatak ili informaciju o planovima Srca koja ih je zainteresirala. Moja poruka njima je da budu svoji, ne plaše se iskoristiti potencijal novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i, ako je potrebno, uz njihovu pomoć zakoračiti u nepoznato. Put koji izaberete je pravi put sve dok to radite sa srcem.
