Pretraga

Veliki istup studentskog predstavnika: Moćni profesori pritišću studente i lažu im, sve da dobiju glas

Ivan Pavao Boras, glavni predstavnik studenata na zagrebačkom sveučilištu, ‘šef’ aktualnog saziva Studentskog zbora, za srednja.hr govori o pritiscima koje je doživljavao i lažima u koje su ga moćni profesori uvjeravali, sve kako bi dobili njegov glas. Ovo je njegov prvi velik istup na ovu temu, a tom prilikom kritički se osvrnuo i na nedavno održane studentske izbore.

Ivan Pavao Boras, u pozadini zgrada rektorata Sveučilišta u Zagrebu

Ivan Pavao Boras, glavni predstavnik studenata na zagrebačkom sveučilištu
Foto: Studentski zbor | srednja.hr

Na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, kažu studenti, moglo se glasati bez ikakvog dokumenta. Ekonomski fakultet netransparentno je eliminirao više od pola kandidata,  a Veterinarski fakultet poništio je izbore nakon što smo otkrili da su prekršili dosta jednostavnu zakonsku odredbu. Samo su to neke nepravilnosti koje su obilježile ovogodišnje studentske izbore na Sveučilištu u Zagrebu. Izbore koji, de facto, još nisu gotovi jer sveučilišni studentski predstavnici još nisu izabrani.

Zagrebački rektor Stjepan Lakušić uzda se u tijela koje je imenovao te ‘mudre i odgovorne’ dekane fakulteta. Šef sveučilišnog izbornog povjerenstva Ivan Obadić kaže da on i njegovi kolege, premda su na čelu izbornog procesa, nemaju Pravilnikom ni Zakonom propisane ovlasti da provode nadzor nad izborima koji se provode na fakultetima. Pritužbe postoje, nepravilnosti ima, ali, na koncu, ništa se revolucionarno neće dogoditi.

Izdvojeni članak
Ivan Obadić i Stjepan Lakušić, u pozadini zgrada rektorata Sveučilišta u Zagrebu

Studentski izbori puni su nepravilnosti: Pitali smo šefa povjerenstva i rektora što će učiniti

Za srednja.hr govori glavni studentski predstavnik

Prema načinu na koji se provode studentski izbori kritičan je i Ivan Pavao Boras, trenutačni predsjednik Studentskog zbora, de facto glavni predstavnik studenata na Sveučilištu u Zagrebu. Za srednja.hr kaže da je teško utvrditi što je najveći problem sa studentskim izborima. Ima ih cijeli niz. Od male izlaznost i nezainteresiranosti studenata, neformalnih lista, zastarjelog načina glasovanja preko netransparentnosti provođenja izbora na fakultetima pa sve do nemara čelnih ljudi u izbornim povjerenstvima. Ne mare dovoljno, kaže, za zakonsko i legitimno provođenje izbora.

– Možda bih, ipak, s obzirom na trenutne izbore i situaciju, kao najveći problem uzeo ‘autonomiju sastavnica’. Iz priloženog je vidljivo kako sastavnice, poput Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, mogu provoditi i organizirati izbore na kojekakve načine, a da pritom ne postoji nadzor nad njima. Budući da se Pravilnik pokazao lošim ili barem nedostatnim, postavlja se pitanje što bi bilo kada bi uprava sastavnice odlučila zamijeniti izborne kutije kako bi im rezultati odgovarali? Tko im navedeno brani, odnosno tko može osporiti isto, ako sastavnica ima apsolutnu autonomiju u provođenju izbora, pita se aktualni glavni studentski predstavnik.

Nepravilnosti, slaže se naš sugovornik s nama, nisu novost, a po svemu sudeći će se, kaže, nastaviti i budućnosti.

– Očito je kako određene autonomije štete provođenju izbora i legitimnosti studentskih predstavnika. Nažalost, mnogi na studentske predstavnike gledaju kao na svoje produžene ruke i učinit će sve unutar svojih ‘autonomija’ kako bi iste pogurali u sveučilišna tijela i izabrali. U očima mnogih profesora mi smo samo glasovi koji su potrebni za prihvaćanje određenih točaka, rezolutno tvrdi Boras.

Izdvojeni članak
stjepan lakušić

Rektor se pohvalio novim Statutom: Studenti moraju promicati ugled faksa, a novinari paziti s upitima

Lagali su mu oko novog Statuta

Studentski predstavnici pod brojnim su pritiscima. To može reći, kaže nam Boras, iz vlastitog iskustva, kao dugogodišnji studentski predstavnik. Osobno je najteže pritiske doživio kad je postao predsjednik sveučilišnog Studentskog zbora. Mnogi su tada, prisjeća se, htjeli utjecati na izbor studenata koji će sjediti u Senatu.

– Izbor članova Senata bio je izuzetno važan s obzirom na to da je taj saziv sudjelovao u izborima za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Osim pritisaka suočavamo se i s mnogim lažima kako bi nas se uvjerilo u ‘legitimnost’ određenih odluka. Najsvježiji primjer pronalazim u novom Statutu Sveučilišta u Zagrebu, gdje me se uvjeravalo kako će sva sveučilišta dati prorektorima pravo glasa, i kako bi bilo šteta da smo mi jedini koji to nemamo, istaknuo je Boras.

Sve bi se riješilo kada bi Studentski zbor postao neovisan, kada bi uživao, kaže naš mladi sugovornik, neku dozu autonomije.

– Ne mislim na ‘autonomiju’ naprosto, niti vraćanje pravne osobnosti. Pod autonomijom Studentskog zbora mislim na slobodu u odlučivanju i izboru. Trenutno smo svjedoci da niti jedna odluka zbora po pitanju tijela Sveučilišta u Zagrebu ne može biti donesena bez potvrde Senata. Studentskim predstavnicima treba dati slobodu u odlučivanju kojom bi se smanjio utjecaj uprava. Mnogi bi se složili da se ovo neće ostvariti prepusti li se nadzor Studentskog zbora resornom Ministarstvu. Ipak, Ministarstvo ne može imati utjecaj nad studentima kao što mogu imati naši profesori. Studentski zborovi su po trenutnom modelu previše ovisni o odnosima s upravama sastavnica i Sveučilišta, gdje je svaki sukob lako kontrolirati uvođenjem sankcija od strane uprave. Ako bi svi zborovi bili pod nadzorom Ministarstva, na mnoge bi se smanjio utjecaj, a i pritisci, koji trenutno nastaju, smatra Ivan Pavao Boras, glavni predstavnik studenata pri zagrebačkom sveučilištu.