Veliki sveučilišni grad dobiva novi diplomski studij novinarstva: Bavit će se i umjetnom inteligencijom
Od jeseni na Sveučilištu u Splitu kreće novi diplomski studij – Novinarstvo u suvremenim medijima. Riječ je o studiju nakon kojeg će studenti dobiti akademski naziv magistar novinarstva, a upisivat će ga 25 redovnih studenata. Da će se baviti suvremenim temama pokazuje i umjetna inteligencija čiju će ulogu i utjecaj proučavati studenti, a velik dio studija budući novinari odrađivat će u praksi. Lokalni mediji postat će nastavne baze, a diplomski studij mogući je nastavak za studente koji u Splitu upisuju prijediplomski studij Komunikacija i medija.
Konferencija | foto: Unsplash
I dok Fakultet političkih znanosti u Zagrebu na studijima novinarstva ukida neke predmete i smjerove zbog, kako je objasnio dekan, osiguravanja kvalitete nastave, Sveučilište u Splitu dobiva novi diplomski studij – Novinarstvo u suvremenim medijima. Riječ je o diplomskom studiju od dvije godine nakon kojeg će studenti dobiti akademski naziv magistar novinarstva.
– Studij će ove jeseni moći upisati 25 redovnih studenata koji će se tijekom studija, u kreativnom okruženju i uz suvremen i interdisciplinaran pristup, uz stjecanje novinarskih znanja i vještina upoznavati i s metodama analize medijskih sadržaja i kritičkog vrednovanja medijskih objava, sa suvremenim trendovima u novinarstvu kao i ulozi novinarske struke u vremenu infodemije, kazali su nam sa Sveučilišta u Splitu.
Studenti će u zadnjem semestru imati 200 sati prakse u profesionalnoj redakciji
Studij će nuditi, otkrili su nam sa splitskog sveučilišta, znanja kojim se kritički vrednuju trendovi u novinarstvu, od uloge i utjecaja umjetne inteligencije do promjena rada u redakcijama. Bit će riječi i o utjecaju dezinformacija na društvo, promjenama kod medijskih publika koje su postale fragmentirane i čiji se interesi bitno razlikuju od interesa publike masovnih medija u 20. stoljeću.
– Kolegiji unutar pojedinoga semestra tematski su povezani, a studenti u svakom semestru sukreiraju svoj studij odabirom iz ponude izbornih predmeta. Ipak, najveći naglasak je na učenju novinarskih vještina te na praksi u medijskim redakcijama od 120 sati u drugom semestru, 160 sati u trećem te čak 200 sati praktičnog rada u profesionalnoj novinarskoj redakciji u posljednjem, četvrtom semestru, opisali su sa splitskog Sveučilišta.
Podsjetimo, Sveučilište u Splitu od prošle jeseni ima i prijediplomski studij Komunikacija i medija. U ovogodišnjem ljetnom roku, rekli su sa Sveučilišta, na kvotu od 25 bilo je 324 zainteresiranih, a upisano je njih 22. Ovaj diplomski studij iščekivale su generacije, otkrili su nam sa Sveučilišta u Splitu, a sveučilište je upravo mjesto kojem je izazov i dužnost odgovoriti na potrebu za obrazovanjem stručnjaka u suvremenim medijima. Dodali su da već godinama svjedočimo svojevrsnoj krizi profesije novinarstva.
– Stoga je i ovaj studij doprinos razvoju struke kojoj je zadaća pomoći razvoju demokratskog društva kojeg čine vjerodostojno informirani građani. Split kao drugi po veličini hrvatski grad i centar novinarske riječi južnog dijela Hrvatske, u kojem je i nastalo hrvatsko novinarstvo, ima potrebu za obrazovanjem kvalitetnih novinara koji će formirati javne rasprave nove generacije, naveli su sa Sveučilišta u Splitu.
GDJE SE U HRVATSKOJ MOŽE STUDIRATI NOVINARSTVO?
Prijediplomski i diplomski studij novinarstva postoji na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Studij Komunikologije, medija i novinarstva izučava se i na Sveučilištu Sjever u Koprivnici. Tamo također postoji prijediplomski i diplomski studij, a mogu se studirati redovito i izvanredno. Studij novinarstva ima i Sveučilište VERN, Sveučilište u Osijeku nudi studij Kulture, medija i menadžmenta, a Sveučilište u Dubrovniku studij Medija i kulture društva. Na Sveučilištu u Splitu postoji studij Komunikacije i medija, a od jeseni pokreće se diplomski studij Novinarstva u suvremenim medijima.
Spomenimo i kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje u svojim preporukama na početku ove godine za zagrebačko područje preporučio, između ostalog, da se smanji broj upisanih na studije novinarstva.
‘Program ne slijedi tradicionalnu podjelu medija, već prati suvremene izazove’
Nastavne baze postat će upravo lokalni mediji. Sa splitskog Sveučilišta rekli su nam da ih raduje spremnost na suradnju s medijskim redakcijama u Splitu, a gostujući predavači na fakultetu bit će poznati splitski novinari, urednici i fotoreporteri.
– Studij će moći upisati pristupnici koji su završili sveučilišni prijediplomski studij iz područja društvenih znanosti i stekli najmanje 180 ECTS bodova. Program studija ne slijedi tradicionalnu podjelu medija karakterističnu za medijske sustave 20. stoljeća – program ovog studija pisan je u skladu sa suvremenim izazovima i trendovima u novinarstvu i medijskoj produkciji te je naglasak na kreiranju kvalitetnog, vjerodostojnog sadržaja, objasnili su sa Sveučilišta u Splitu.
Sveučilište u Splitu ima i svoje dvije medijske nastave baze koje će služiti studentima. To je Radio Kampus čiji program stvaraju studenti, a druga baza su Universitas, sveučilišne novine Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu.
O PROBLEMIMA UNIVERSITASA ISCRPNO SMO IZVJEŠTAVALI
Universitas su, ponovimo, sveučilišne novine Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu. Izlaze jednom mjesečno kao posebni prilog u Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu i Večernjem listu. Još 2020. godine pisali smo kako ta dva sveučilišta godišnje na Universitas troše i više od milijun kuna. U jednom broju Universitasa 2017. godine objavljeno je čak 14 fotografija bivšeg zagrebačkog rektora Borasa, a fascinantan je i podatak da su sveučilišta u javnoj nabavi tražila da u svakom listu žele 60 posto teksta i 40 posto fotografija. Te 2017. godine također su, kako smo pisali, u Universitasu studenti Hrvatskih studija prozivani za ‘džihad na Rektorat’ zbog njihovog izraženog bunta prema upravi Sveučilišta u Zagrebu.
Nadalje, 2019. godine Sveučilište u Zagrebu uskratilo je suglasnost tadašnjem glavnom uredniku da i dalje bude na toj poziciji nakon što je u novom broju htio objaviti demanti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U jesen 2021. godine ostavku je dao glavni urednik zagrebačkog dijela redakcije jer je, kako je rekao, u svom radu bio cenzuriran.
