S obzirom na brojne probleme, trenutačno su paralelno aktivna dva plenuma sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Za ponedjeljak u 20 sati najavljen je novi, drugi plenum Tekstilno-tehnološkog fakulteta, a odmah sljedeći dan, u utorak, održat će se i 212. plenum Filozofskog fakulteta. Rektor Damir Borasa kritizira bilo kakav oblik vaninstitucionalnog djelovanja, ali pritom zaboravlja da je 2009. tijekom plenumske blokade Filozofskog svim srcem bio uz studente i aktivno sudjelovao na plenumu. Isto tako, rektor poziva na rad institucija, a njegovom Senatu bilo je potrebno čak 538 dana da odreagira na zakonske probleme Studentskog zbora Filozofskog, na koje su studenti svoju upravu upozoravali od veljače 2016., a sve bez sluha institucija.
Galerija 12 Fotografija
Otvori
Plenum se, kao izvaninstitucionalno djelovanje, održava kada institucionalni mehanizmi rješavanja problema zakažu. Upravo kroz izvaninstitucionalno djelovanje, pokušava se utjecati na ono na institucionalnoj razini. Tako se na plenumu Filozofskog fakulteta od travnja raspravlja o spornim ugovorima o suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, o nepravilnostima u radu uprave FF-a te o odlukama dekana, Vijeća, Senata, rektora i MZOS-a koje plenum smatra spornima. Studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta sazvali su svoj prvi plenum zbog, kako kažu, brojnih propusta i nepravilnosti u radu uprave, službi i studentskog zbora fakulteta.
Sve institucionalne mjere su isprobane, ali uzalud
Podsjetimo, studenti Filozofskog fakulteta prvo su institucionalnim putem pokušali riješiti problem sa studentskim predstavništvom na svom fakultetu. Studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću, još su u veljači ove godine na sjednici Vijeća upozorili dekana na zakonske probleme koji postoje sa Zborom. Po saznanju da problemi postoje, dekan Previšić koji je kao čelnik visokog učilišta bio odgovoran za zakonitost rada studentskog zbora, nije učinio ništa. Isto tako, Senat je na prijedlog rektora Borasa poništio izbore za Studentski zbor Filozofskog, i to 538 dana nakon što su ti isti izbori održani.
Osim Filozofskog, na Sveučilištu u Zagrebu postoje i brojni drugi fakulteti koji krše istu odredbu zakona zbog čijeg je nepoštivanja raspušten Zbor FF-a, no rektor se o tim problemima ne očituje. Iz toga se može iščitati da rektor djeluje selektivno institucijski. Što se tiče Tekstilno-tehnološkog fakulteta, studenti su se zbog svojih problema obratili Sveučilištu u Zagrebu, Studentskom pravobranitelju Sveučilišta u Zagrebu, a oko cijele situacije, na sastancima su komunicirali s dekanicom TTF-a. Kako stvari stoje, njihovi problemi nakon svih navedenih institucionalnih mjera i dalje nisu bili riješeni pa su studenti okupljeni u Inicijativu studenata TTF-a odlučili sazvati plenum.
No, na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj je s dužnosti razriješen dotadašnji dekan Filozofskog Vlatko Previšić, rektor Boras pozvao je sve članove akademske zajednice, zaposlenike i studente, da ‘u svome radu na Sveučilištu djeluju kroz institucije sustava i da se suzdrže od izvaninstitucijskog djelovanja, uz ostvarivanjemeđusobnog konstruktivnog i akademskog dijaloga’.
U intervjuu za Universitas, hrvatske sveučilišne novine, rektor je to još jednom ponovio. Drugim riječima, rektor Boras nastavnike i studente jasno poziva da se ogluše na plenume, suzdrže se od djelovanja kroz plenum i probleme rješavaju institucionalnim putem. Postavlja se pitanje, što bi studenti trebali učiniti kad zaključe da, nakon brojnih pokušaja, institucionalnim putem (više) ništa nije moguće učiniti.
Boras aktivno sudjelovao na plenumu Filozofskog fakulteta 2009.
Zanimljivo, rektor Boras tijekom blokade Filozofskog fakulteta 2009. godine, kada je vršio dužnost prodekana za znanost i međunarodnu suradnju FF-a, nekoliko je puta prisustvovao plenumu, aktivno sudjelovao i – podržavao ga u njegovim zahtjevima za ostvarivanje prava na besplatno obrazovanje.
Štoviše, podržavao je i metodu pritiska – blokadu, što je vidljivo iz Zapisnika izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održane 22. travnja 2009., tj. samo dva dana nakon početka blokade FF-a. U zapisniku stoji kako se prodekan Boras, koji je predsjedavao sjednicom, složio da se metoda ne može razdvojiti od cilja. U prvih 25 minuta dokumentarnog filma ‘Zemlja znanja’, snimljenom u produkciji Hulahopa i HRT-a, zabilježeno je Borasovo sudjelovanje na plenumu.
– Ovo je časni skup u svakom slučaju i vi sigurno imate pravo na prosvjed, rekao je tada Boras u prepunoj D7-ici.
Tijekom trećeg dana blokade, 22. travnja, na spomenutoj izvarednoj sjednici Fakultetskog vijeća donesene su odluke kako Vijeće podržava cilj studenta, odnosno zahtjev za pravo na besplatno obrazovanje. Na istoj je sjednici govorio i sadašnji prorektor Ante Čović, inače redovni profesor na Filozofskom, koji je zahvalio studentima ‘jer su mu vratili vjeru u čovjeka’. Dapače, profesor Čović tada je predložio zaključke koji bi Vijeće trebalo donijeti, i to u vidu podrške cilju studenata i podrške metodi kojom se akcija provodi. Predložio je i „da treba odati priznanje studentima, na način na koji je cijela akcija organizirana i provedena i to zbog dobre osmišljenosti, zbog dobre organiziranosti, zbog nenasilnosti, zbog demokratičnosti’. U tadašnjim okolnostima, Boras je rekao i kako Fakultet, zajedno sa studentima, ima snagu da djeluje na vlast.
Profesor Mislav Ježić tada je na sjednici podržao profesora Čovića u tome da se donese zajednička izjava u kojoj se podupire akcija studenata i složio se da se studente ‘može pohvaliti i za njihovu metodu i stil te se slaže da se simbolično proglasi obustava nastave do kraja tjedna’.
U jednoj od odluka tadašnje sjednice Vijeća, stoji da „s obzirom na dosadašnje neuspješne institucionalne akcije, Fakultetsko vijeće smatra da su metode kojima se akcija provodi legitimne i primjerene postavljenim ciljevima’. Važno je istaknuti da je petog dana blokade, na plenum Filozofskog fakulteta, zajedno s prodekanom Borasom, došao i tadašnji rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš. On je saslušao zahtjeve studenata, pozvao ih na dijalog i zaključio kako je vrijeme ‘da počnemo ozbiljno razmatrati kako dalje’.
Rektoru plenum nije stran – hoćemo li ga vidjeti na jednom od plenuma?
Tadašnji ministar Dragan Primorac čak je na press konferenciji prozvao prodekana Borasa, koji se solidarizirao sa studentima, za iznimno nekorektno ponašanje.
– Ako gospodin, prodekan, se solidarizirao sa studentima, na način kao što to Vlada zadnjih 5 godina čini, onda ga ja pozivam da odmah reagira ako naravno ima ovlasti dok je njegov dekan na putu i da odmah vrati školarine koje jenaplatio studentima. Odmah istu minutu, izjavio je tada vidno uznemireni ministar Primorac.
No, Borasa to nije omelo da nastavi sudjelovati na plenumu. Osmog dana blokade, kako je vidljivo u filmu, prodekan Boras na plenum dolazi u društvu tadašnjeg dekana Filozofskog, Miljenka Jurkovića, koji studentima daje podršku i govori ‘živio Filozofski fakultet’! Iako je Boras tada na plenumu govorio u ime uprave Fakulteta, koja se solidarizirala sa studentima i zajedno s njima vršila pritisak na MZOS, jasan je nesrazmjer između tadašnjih Borasovih dolazaka na plenum i sadašnjih izjava o suzdržavanju od izvaninstitucionalnog djelovanja, što plenum jest.
Rektorovo mišljenje vjerojatno se promijenilo samom činjenicom da se sada nalazi u drukčijoj poziciji od one iz 2009., a bitno je naglasiti i kako studenti okupljeni u plenum Filozofskog fakulteta zbog cijele situacije prozivaju i samog rektora, kao i Senat Sveučilišta. Dapače, na posljednjem su, 211. plenumu zatražili od resornog ministarstva upravni nadzor nad radom Senata Sveučilišta u Zagrebu.
Bez obzira na rektorov poziv o suzdržavanju od djelovanja kroz plenum, iz događaja 2009. jasno je kako Borasu plenum nije stran, nazvao ga je čak i časnim skupom tako da su svi scenariji mogući. Tko zna, možda se rektor predomisli i odluči posjetiti neki od plenuma na Sveučilištu. Ako ništa drugo, sada već može birati, trenutačno su u ‘ponudi’ Filozofski i TTF.
