VIDEO Ušli smo u laboratorij naše, a svjetski poznate znanstvenice: Traži uzroke jednog muškog problema
Blanka Tariba Lovaković radi na Zavodu za toksikologiju zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. Svojim je radom dospjela na popis najutjecajnijih znanstvenika na svijetu, a u prosincu je počela voditi novi istraživački projekt imena ‘PlastRepRisk’. Istražuje kako se plastifikatori kojima smo svakodnevno izloženi utječu na muško reproduktivno zdravlje. Kao gošća u našem podcastu, pokazala nam je svoj laboratorij, ali i otkrila detalje svojeg puta do uspješne znanstvenice.
Blanka Tariba Lovaković bila je gošća našeg srednja.hr podcasta | foto: Anđela Bučić, srednja.hr
Postati znanstvenik je relativno teško, ali zahtjeva puno truda. Još više truda treba da biste postali doista primijećeni i cijenjeni, pogotovo na svjetskoj razini. No, upravo je to pošlo za rukom Blanki Taribi Lovaković, znanstvenoj suradnici na Zavodu za toksikologiju pri Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI). U najnovijoj epizodi našeg podcasta, ugostila nas je u svojem laboratoriju. Njeno ime dobro je znano ne samo u Hrvatskoj, već i širom svijeta. Prema podacima iz Scopus baze, Tariba Lovaković je ušla na prestižnu listu dva posto najutjecajnijih znanstvenika na svijetu 2023. godine, a također se i 2022. godine našla na popisu najcitiranijih znanstvenika svijeta, također prema podacima Scopus baze. Obje liste su pripremili znanstvenici sa Sveučilišta u Stanfordu.
Prvo je mislila da je greška da je završila na prestižnom popisu znanstvenika: ‘Ovisno o suradnjama, opremi, otvaraju vam se nove mogućnosti’
Upitana o svojem uspjehu, Tariba Lovaković nam je rekla da je jako sretna što se našla na tom popisu. Priznala je, doduše, da je kad je prvi put čula da je tamo da je posrijedi neka greška. Svoj uspjeh smatra i refleksijom dobre suradnje s kolegama. Kako ističe iza svakog tog znanstvenog rada ne stoji samo jedna osoba, nego tim gdje svaki od suradnika doprinosi svojim djelom, što u slučaju dobro odrađenih istraživanja dovodi i do međunarodne prepoznatljivosti. Iako toksikologiju ocjenjuje jako zanimljivim područjem, navodi da je interes njenog znanstvenog istraživanja ustvari određeno radnim mjestom na koji je došla.
– Zaposlila sam se ovdje na Institutu kao asistentica poslije diplome, na projektu koji je tada vodila doktorica Alica Pizent. Projekt se bavio utjecajem esencijalnih i toksičnih metala na reprodukcijsko zdravlje muškaraca. Dakle, tu je nekako zapravo sve krenulo i zapravo je određeno laboratorijem u kojem radim. Nekako su nastavljena istraživanja koja su i prije mene rađena, samo se s godinama, naravno, mijenja fokus. Ovisno o različitim suradnjama koje imate, o novoj opremi koju dobijete, otvaraju vam se neke nove mogućnosti. Dakle, nije nešto što možete reći, ‘ah, ja baš to želim raditi’. Tu opet treba biti više faktora da vam bi se to sve i poklopilo, prisjetila se Lovaković svojih početaka.
Zbog toga navodi da je i teško kalkulirati što bi moglo biti zanimljivo za istraživati to računajući na ‘privlačenje pažnje’ kako biste završila na popisu najcitiranijih znanstvenika. Upitana o reakciji drugih kolega na njen uspjeh, naša sugovornica je navela da nije primijetila nekakve ljubomorne poglede. Drago joj je jer se u njenom kolektivu svi veseli zajedno kada netko od njih nešto postigne, a dobri rezultati se odražavaju na cijeli tim. Također, oprezna je i da joj veliki komplimenti priznanja njenog znanstvenog rada ne učine manje opreznom. Stoga se uvijek trudi zadržati jednaki oprez i koncentraciju u svojim istraživanjima i još važnije, raditi nova istraživanja.
-Ne možete živjeti na staroj slavi. Ako gledamo liste citiranosti, one se uvijek iznova rangiraju svake godine i ako želim i dalje ostati među najcitiranijim znanstvenicima, moram i dalje biti znanstveno produktivna. I moj rad mora biti kvalitetan, navela je Lovaković.
S dvije skupine muškaraca, istraživat će kako plastifikatori utječu na mušku plodnost: ‘Relativno nedavno se otkrilo da bi mogli biti štetni po zdravlje’
Na tom tragu je jako sretna i što je krajem prosinca prošle godine započela raditi i voditi novi znanstveni projekt imena ‘PlastRepRisk‘. U ovom projektu kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, Tariba Lovaković i njeni kolege će istraživati kako onečišćivači utječu na muško reproduktivno zdravlje. Projekt će trajati naredne tri godine.
– U istraživanju će sudjelovati dvije skupine sudionika. Prvu skupinu će regrutirati doktor Dinko Hauptman s Rebra i nju će činiti muškarci koji imaju dijagnozu idiopatske neplodnosti. Znači, ne mogu začeti dijete, a za to ne postoji neki opravdani medicinski razlog, odnosno nepoznat je. Drugu skupinu ispitanika će činiti kontrolni ispitanici, zdravi fertilni muškarci. Njih ćemo regrutirati putem info letaka, brošura i društvenih mreža. Oni bi trebali dobrovoljno dati svoj uzorak krvi i urina i napraviti analizu spermija kako bi mogli utvrditi da su fertilni, pojasnila je Tariba Lovaković kako će dobiti ‘biološke uzorke’ potrebne za znanstvena istraživanja.
Dodala je i da će se sam projekt fokusirati na utjecaj mikroplastike, ftalatnih estera (PAE) i organofosfatnih estera (OPE), na mušku reproduktivnost. Istaknula je da je to vrlo važno jer je riječ o tvarima s kojima smo svakodnevno u doticaju, a iako je bilo nekih ranijih istraživanja na europskoj razini, ovo je prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj. Naša sugovornica ističe da male količine ovih tvari koje unosimo u organizam svaki dan nas ne mogu ubiti, ali dugotrajna izloženost njima može utjecati na lučenje hormona i na samu plodnost. Kroz istraživanje će se osim utjecaja ovih tvari na plodnost, također razvijati i nove metode istraživanja kako bi se ovakve stvari uopće mogle bilježiti.
– Za svoj sam doktorat, recimo, radila analizu metala i to se već dugo godina radi na ovom Institutu. Radili smo i analize pesticida u sklopu jednog drugog projekta. No, ftalatni i organofosfatni esteri su nešto do sada nismo radili. Oni su nova klasa spojeva, nova zagađivala, spojevi koji se tek pojavljuju. Za koji se sada, relativno nedavno, otkrilo da bi mogli biti štetni po zdravlje pa su onda u tom pogledu interesantni, ustvrdila je Tariba Lovaković koju znanstvena znatiželja i dalje motivira na istraživanja kojima ne želi samo otkriti nove stvari već i upozoriti na zdravstvene rizike.
Čitav razgovor s doktoricom Taribom Lovaković i kako izgleda njen laboratorija na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, pogledajte u videu našeg podcasta na našem YouTube kanalu.
