Više od polovine studenata u prošloj je godini radilo uz studij: Istražili smo i koliko su zaradili
Studentski život, posebice kada osoba studira izvan mjesta prebivališta, poprilično je skup. Plaćanje najma, školarina i podmirivanje životnih troškova i drugi izdaci u 2019. godini nagnali su više od polovine hrvatskih studenata da se zaposle u studij. Ukupno su u prošloj godini uprihodili čak 1.261.183.050,85 kuna.
foto: Ivan Božić|srednja.hr
Epidemija koronavirusa nedvojbeno će ostaviti ozbiljne ekonomske i gospodarske posljedice, a brojni građani u Hrvatskoj osjećaju ih već sada. Kako smo i nedavno pisali i sami studenti ostaju bez angažmana na studentskim poslovima. Kako platiti stanarinu, školarinu, podmiriti ostale životne troškove – sve su to pitanja koja se studentima ovih dana ‘vrte’ u glavi. Uz to, mnogi od njih već sada razmišljaju hoće li nakon epidemije za njih biti mjesta na staroj radnoj poziciji, a veliko je pitanje i hoće li minimalna satnica ostati 25,39 kuna, ili će se vratiti na razinu od prije nekoliko godina, kada je bila za oko sedam kuna manja.
Lani radilo 94.786 studenata
Dok iščekujemo odgovore na sva ta pitanja, odlučili smo provjeriti koliko je uopće studenata radilo te koliko su zaradili u 2019. godini, prvoj godini provedbe novog Zakona o obavljanju studentskih poslova. Odgovore na ta pitanja dobili smo od predsjednika Zajednice studentskih centara RH, Nenada Milijaša. U zajednici studentskih centara ukupno je 14 ustanova.
– Na visokim učilištima u RH u akademskoj godini 2018./2019. ukupno je bilo upisano 181.424 studenata. U 2019. godini ukupno je 94.786 studenata ostvarilo naknadu za obavljanje studentskih poslova na temelju studentskih ugovora (52,25%), kaže nam Milijaš.
Kada je pak riječ o ukupnoj zaradi, studenti su u 2019. godini ukupno uprihodili 1.261.183.050,85 kuna. U prosjeku je, dakle, svaki student koji je bio zaposlen zaradio 13.305 kuna.
Situacija po pitanju zarade studenata u svakom od studentskih centara u Hrvatskoj prikazana je u tablici u nastavku. Najviše je studenata, 40.402, radilo posredstvom SC-a Zagreb, a neto iznos naknade studentima za objavljen posao u zagrebačkom je SC-u bio 611.946.977,14 kuna.
Izvor: Zajednica studentskih centara RH
U Splitu prosječna satnica 32,73 kn, u Zagrebu 25 kn
Novim Zakonom o obavljanju studentskih poslova minimalna satnica za obavljanje studentskih poslova unificirana je na državnoj razini i izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnome propisu, podijeli sa 160.
Prošle godine studentski minimalac iznosio je 23,44 kune. Kako bismo doznali kolika je bila prosječna satnica, u studentske centre četiri najveća sveučilišna grada – Zagreb, Split, Osijek i Rijeku poslali smo upit. Odgovore smo dobili iz zagrebačkog, splitskog i osječkog SC-a.
Prosječna satnica za studente koji su radili posredstvom SC-a Osijek bila je 26,23 kune. U Zagrebu je ona iznosila točno 25 kuna, dok su članovi student servisa SC-a u Splitu 2019. u prosjeku zarađivali 32,73 kuna po satu.
Poslovi koje studenti najčešće odabiru
A na visinu prosječne satnice svakako utječu vrste poslova koje studenti obavljaju. Pa smo spomenuta tri studentska centra pitali smo i na kojim su vrstama poslova studenti najčešće radili u 2019.
– Danas su studentima najčešće dostupni poslovi iz oblasti telekomunikacija, marketinga, raznih prezentacija, promocija i rada u trgovini, turizmu, ugostiteljstvu i rada u trgovačkim centrima. Za studente su se posebno zanimljivima pokazali različiti administrativni poslovi, zatim poslovi anketiranja na tržištu javnog mijenja, dostava pošte, rad u skladištu, tiskarstvu, novinarstvu, rad u jedinici prometne mladeži i već gore spomenuti poslovi utovara i istovara i čišćenja, ali ovi zadnji u sve manjoj mjeri. Osnovna djelatnost naručitelja posla, naših poslovnih partnera, najčešće je iz područja usluga, ugostiteljstva, trgovine i telekomunikacija. Po svojem opisu netipične vrste poslova i zapošljavanja prisutne su i sve se više pojavljuju i na tržištu studentskoga rada. Budući da nismo ustanova koja se bavi proučavanjem vrsta poslova, tržišta i socijalnih učinaka, teško nam je na to odgovoriti precizno, ali iskustvo i praćenje dosadašnje ponude upućuje na tu činjenicu. Razlozi su tomu opće stanje u gospodarstvu i nedostatak radne snage uslijed odlaska velikoga broja radno sposobnoga stanovništva iz Hrvatske, ali i sve više prisutan svjetski trend zapošljavanja na nepuno radno vrijeme, rekao nam je Tihomir Milinović, rukovoditelj Studentskog servisa SC-a u Osijeku.
Iz SC-a Zagreb odgovaraju pak kako su njihovim članovima najatraktivniji poslovi s najvišom satnicom i drugim uvjetima koji su pogodni za kombiniranje rada i studiranja.
– Studenti/ice se na poslove prijavljuju prema osobnim sklonostima, a prednost svakako daju bolje plaćenim poslovima, poslovima s fleksibilnim radnim vremenom, poslovima koji se obavljaju u popodnevnim i večernjim satima, vikendima. Najbolje su plaćeni fizički poslovi (35,00-50,00 kn), poslovi na kojima se traži određeni studij, posebna znanja i vještine, poslovi iz grupe informatičkih usluga (60,00 kn), prevođenja (50,00 kn), itd., odgovorili su nam iz Ureda sanacijskog upravitelja SC-a Zagreb, Mirka Bošnjaka.
Što se, pak, tiče SC-a Split, njihovi članovi najčešće su obavljali poslove vezane uz turizam.
– Kao i svake sezone velika je potražnja za radnom snagom koja je povezana uz turizam kao što su čišćenje brodova, čišćenje apartmana, ugostiteljski poslovi, turistički animatori, pratitelji na brodu, administrativni poslovi u turističkim agencijama, tijekom cijele godine imamo potreba za ispomoć u trgovini, fizičke poslove, programere, agente u pozivnim centrima, anketare, dostavljače, kaže nam ravnatelj SC-a Split, Ivan Žižić.
