Više se ne možemo sjetiti objekta koji je bio na mjestu Muzičke akademije: Inače, ovako je izgledao
Znate onu situaciju kada se neki novoizgrađeni objekt toliko brzo nametne, bilo izvrsnim arhitektonskim rješenjem, ljepotom, upečatljivošću ili pak kičem, odudaranjem, šlamperajom, da potpuno zaboravite što je na njegovu mjestu bilo prije, premda ste pokraj te stare građevine prolazili godinama. Upravo nas je takav osjećaj obuzeo u slučaju Muzičke akademije u Zagrebu, na čijem je mjestu prije novog zdanja, stajala zgrada Željpoh (Ferimport), koju je konstruirao arhitekt Stanko Fabris, a čiji su se oronuli dijelovi na kraju prikrivali billboardima.
foto: Ivan Božić|srednja.hr
S druge pak strane, kao što ćete se vjerojatno prisjetiti, u vrijeme dovršetka nove zgrade Muzičke akademije, projektu arhitekta Milana Šosteriča se između ostaloga zamjerala ultramodernost u odnosu na okruženje, količina stakla te veličina objekta.
Iz suvremene perspektive gledano nevjerojatno će vam zvučati da su početkom 1960.-ih godina, kada se gradila zgrada Željpoh (ispod ovog paragrafa vidi fotografiju), kritike upućene Fabrisu, bile gotovo istovjetne, s tim da su bile i glasnije. Građanstvo, a i dio struke, zamjerao je arhitektu da je njegovo zdanje suviše moderno za historicističku okolinu, da je preglomazna, da ima suviše stakla, dok se dio kritičara okomio na funkciju, koja je po njima je morala biti javna, a ne poslovna.
Fabrisova zgrada Ferimporta / izvor: Screenshot YouTube
Sva ta osporavanja dovela su do toga da se zgrada nekoliko puta modificirala. Zidovi su se pokušali prilagoditi okruženju odnosno prefarbani su iz zelene u smeđu boju, dodavale su se žaluzine, skidala krovna terasa pa je na kraju ovaj ugledni arhitekt Stanko Fabris ustvrdio da su njegov projekt drugi završili, a ne on.
Ne znamo što bi tek rekao da je vidio kako je naposlijetku njegovo ‘kontroverzno’ djelo, koje je znano i kao Opera, srušeno te zamijenjeno još većom porcijom stakla. Teško da bi mu bila utjeha to što je u svojim projektnim rješenjima Šosterič nastojao dati svojevrsni hommage kolegi Fabrisu, pokušavajući revitalizirati pojedine njegove ideje.
No, na kraju možemo zaključiti da bi zbog atraktivne i u povijesno-kulturnom smislu značajne lokacije objekta, bilo koje projektno rješenje bilo pod povećalom struke, ali i građanstva pa tako ne treba čuditi da je i ovo Šosteričevo.
Kad smo već na temi nove zgrade Muzičke akademije, napomenimo da smo odmah nakon njenog otvorenja, pitali mladež kako im izgleda to novo zdanje pa vas podsjećamo na njihova razmišljanja.
