Visokom školstvu prijeti scenarij iz zdravstva? ‘Pozivamo Ministarstvo da korigira iznose subvencija’
Iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja problematizirali su ono o čemu smo nedavno pisali, da se iznos koji sveučilišta dobivaju za upisane studente od Ministarstva nije mijenjao šest godina unatoč inflaciji. Hitno su pozvali Ministarstvo da povise iznose glavarina za fakultete. Smatraju to važnim kako se na visoko školstvo ne bi preslikao scenarij iz sustava zdravstva gdje se stvaraju dugovi prema dobavljačima.
Radovan Fuchs (ministar) i Matija Kroflin (Nezavisni sindikat znanosti) | foto: srednja.hr, Unsplash
Nakon našeg članka da se iznos koji sveučilišta dobivaju za upisane studente od nadležnog Ministarstva nije mijenjao šest godina, oglasili su se iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Hitno su pozvali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih da povise iznose glavarina za fakultete.
– Unatoč višegodišnjoj inflaciji i porastu troškova, kao i činjenici da Vlada smanjuje energetske subvencije, doznake visokim učilištima za redovne studente i materijalne troškove nepromijenjene su još od 2018. godine. Riječ je o sredstvima koja se doznačuju ustanovama za potrebe pokrića materijalnih troškova poslovanja, poput struje i grijanja, uredskog materijala, nabavke knjiga ili obnove informatičke opreme, a koji se za visoka učilišta određuju preko broja upisanih studenata. S tim troškovima
sveučilišta i fakulteti muku muče već godinama, stoji u priopćenju koje potpisuje glavni tajnik Matija Kroflin.
Podsjetimo, za STEM sveučilišne programe visoko učilište dobiva 796,34 eura po upisanom studentu, dok je to za društvene i humanističke sveučilišne studije 570,71 eura po studentu. Iz Sindikata su dodali da neadekvatnost ovakvog modela financiranja posebno dolazi do izražaja kod javnih visokih učilišta s malim brojem studenata, kao što su umjetničke akademije. Takvo stanje smatraju neodrživim. Naveli su i kako su sredstva koja se dodjeljuju fakultetima i prije pojačane inflacije bila neadekvatna pa su se razlike morale namirivati iz vlastitih sredstava ustanova. To si mogu priuštiti, istaknuli su, samo one ustanove koje na tržištu ostvaruju značajne prihode.
– Iako se problem nedovoljnog financiranja može rješavati kroz programske ugovore kao temeljne financijske instrumente koje javna visoka učilišta ugovaraju s Ministarstvom znanosti, taj proces na fakultetima još nije započeo niti dvije godine od stupanja na snagu novog resornog zakona koji regulira to pitanje. Stoga pozivamo resorno ministarstvo da što prije otvori pregovore za programske ugovore i uskladi ih s potrebama visokoškolskih ustanova, a u međuvremenu hitno korigira iznose subvencija javnim visokim učilištima i prilagodi ih visini stvarnih troškova, kako i ona ne bi počela stvarati dugove prema dobavljačima, što je problem kojeg godinama vidimo u sustavu zdravstva, zaključili su iz Sindikata.
