Pisanje seminarskog rada najdosadnija je aktivnost koju ćeš iskusiti za vrijeme studiranja, osim ako ne budeš dovoljno mudar pa prilikom izbora teme dobro razmisliš o području koje te zanima i koje želiš istraživati. Tada seminarski rad postaje nešto zabavnija aktivnost koja će te naučiti akademskom stilu pisanja, ali i znanstvenom pristupu obradi neke teme.
Foto: Daria Nepriakhina, Unsplash
Bolonjski sustav podigao je seminarske eseje i radove na pijadestal pa su nerijetko baš oni nositelji velikog broja bodova prilikom ocjenjivanja. Iako ih studenti u pravilu ne vole, seminarski su radovi najbolja moguća priprema za pisanje diplomskog rada.
Priprema za pisanje rada
Seminarski rad predstavlja stručnu obradu neke teme koja ti je zadana ili si je sam odabrao. Cilj je seminarskog rada primjeniti stečeno znanje iz nekog područja služeći se literaturom, a pritom i pokazati vještine akademskog stila pisanja o kojemu ćeš više naučiti na prvoj godini studija.
Priprema prije samog kretanja pisanja seminarskog rada mora biti temeljita jer će jedino na taj način rad biti smislena cjelina. Ukoliko je riječ o vlastitom odabiru teme, vodi računa o tome da tema, osim što ti mora biti zanimljiva, mora imati i nekakvo uporište u stručnoj literaturi jer bez korištenja literature osuđen si na nepouzdanije izvore koje profesori neće tolerirati.
Zabilježi si nekoliko tema i područja koje te zanimaju, a onda razmisli jesu li te teme preopširne. Teme kao ‘Europska Unija’ ili ‘Domovinski rat u RH’ preopćenite su i taj bi rad imao tisuće stranica, a najčešće zadan obujam rada je 10 do 15 stranica.
Ako te već ta tematika zanima, izaberi specifično područje kao što je na primjer ‘Program Erasmus u sklopu europske politike mladih’ ili ‘Analiza filmova koji su obilježili Domovinski rat’.
Kad odabereš temu i okvirni naslov, raspiši je u nekoliko rečenica u kojima ćeš sam sebi objasniti što će biti fokus tvoga rada i na koji način ćeš obraditi temu. Zatim potraži dostupnu literaturu (najlakše je upitati knjižničara na fakultetu koji će te uputiti na baze podataka ili ti ponuditi konkretne knjige i članke),
Nakon pripreme, profesoru ćeš predstaviti temu i načine na koje si je namjeravo odbraditi, a on će te tada usmjeriti i skrenuti ti pozornost na detalje kojih se možda sam nisi sjetio. Ako shvati da si za temu zainteresiran, da si se pripremio i da znaš o čemu želiš konkretno pisati, velika je vjerojatnost da će je odobriti i podržati.
Pisanje rada
Ako je priprema temeljito odrađena, rad ćeš napisati znatno brže i lakše jer ćeš točno znati što tražiš u literaturi. Profesori uvijek cijene ako je popis stručne literature (koja uključuje knjige, znanstvene članke, arhivirane zapise, disertacije,…) velik, no to ne znači da seminarski rad znači preuzimanje apsolutno svega što u literaturi piše.
Kritičko mišljenje razvijat ćeš za vrijeme studija i na njega se uvijek valja osloniti pri pisanju rada. Iako on nije osvrt na pročitano, ako si dovoljno siguran u svoje teze, imaš pravo u nekim njegovim djelovima napisati i vlastito mišljenje i kritički se osvrnuti na već objavljene radove
Forma seminarskih radova stroga je i ne smije se izlaziti iz nje. Iako svaki fakultet ima osobna pravila kako pisanja tako i citiranja, svima je zajednička struktura u kojoj je rad podijeljen na naslovnicu, sadržaj, uvod, razradu teme, zaključak i popis literature.
Ako ćeš u radu koristiti grafikone, tablice ili fotografije, njih također valja popisati i naznačiti izvor.
Citiranje i plagiranje
Citiranje i parafraziranje važan su dio seminarskog rada jer njima navodiš teorije ili rečenice autora čijom se literaturom koristiš. Pravila citiranja su jasna, a ima ih nekoliko. Tvoj će te profesor na to upozoriti na samom početku studija i takvog ćeš se tipa citiranja morati pridržavati u čitavom radu.
Parafraziranje označava prepričane riječi autora koje nisu izravno prepisane u rad već je jasno da su interpretirane.
Tanka je linija između parafraziranja i plagiranja pa vodi računa da je uvijek jasno naznačeno čijim se riječima služiš u tekstu.
Plagiranje odnosno otuđivanje cijelog ili dijela nečijeg rada strogo je kažnjivo, a mnogi fakulteti imaju i sustave koji lako prepoznaju ukradeni tekst. Bilo kakvo copy pastanje ili korištenje Wikipedije kao primarnog izbora ‘literature’ osigurat će ti pad na kolegiju bez obzira na ispitne rezultate.
Autorska prava, osim u umjetnosti, vrijede i u znanosti, a akademsko nepoštivanje koštat će te dostojanstva kao i daljnjeg studiranja.
