Pretraga

[Vodič za brucoše] Razumijevanje akademskog govora

A- A+

Dvanaest si se godina veselio kraju polugodišta, a onda je stigao semestar. O predmetima u školi čitao si isključivo u rasporedu sati, a sada je nastupilo doba syllabusa. Ocjene su se upisivale u e dnevnike, a sada ćeš ih gledati u indeksu. Osim ocjena, sakupljat ćeš i ECTS bodove, a izlazak na ispit uvjetovat će profesorov potpis. Od silne zbunjoze, popeglat ćeš ixicu u menzi i dobro se najesti.

srednja.hr

– Najgori su mi bili ECTS bodovi. Nije mi bilo jasno zašto moram plaćati školarinu ako sam pala samo jedan kolegij kad kolegica s drugog fakulteta padne dva i plati siću. Iza ECTS bodova, svakako je razlikovanje docenata, asistenata, demonstratora, znanstvenih novaka i sličnih titula, to još ni danas ne shvaćam, kaže Valentina, studentica treće godine rusistike i pedagogije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Izdvojeni članak

[Vodič za brucoše] Što je referada?

Tko je tko na fakultetu?

Rektor Sveučilišta– zastupa, predstavlja i upravlja Sveučilištem.

Dekan -upravlja fakultetom i njegov je voditelj.

Docent, izvanredni profesor, redoviti profesor, znanstveni novak– Riječ je o akademskim, predavačkim titulama koje se razlikuju po stupnju obrazovanja odnosno radnog iskustva i broju objavljenih znanstvenih radova. Iza magistarske diplome odnosno nakon pet godina studiranja, student može odabrati pisanje doktorata i pritom raditi na fakultetu kao znanstveni novak.

Slijedi titula docent koja označava nastavno zvanje u kojem je osoba sudjelovala u izvođenju nastave na nekom visokom učilištu barem 90 sati te da se usavršavao u svojoj struci pisanjem znanstvenih radova i pomaganjem studentima u pisanju istih.

Izanredni se profesor pak postaje predavajući na visokom učilištu barem 300 sati uz potrebno usavršavanje u struci i barem jednim objavljenim udžbenikom dok redovni profesor mora odraditi minimalno 600 radnih sati i zadovoljiti znatno veće uvjete od prethodnih titula.

Demonstrator– student koji profesoru pomaže organizirati predavanje ili seminarske vježbe tako što vodi evidenciju dolazaka i aktivnosti te je posrednik u komunikaciji profesora i studenta.

ECTS  bodovi i drugi pojmovi

Kolegij– Iako zvuči kao velebna mudrost, kolegij je ništa više no akademski naziv za predmet koji slušaš na fakultetu. Nositelj kolegija je pak profesor koji službeno vodi kolegij, ali ne mora nužno predavati ili voditi seminarsku nastavu.

Syllabus– Riječ je o opisu kolegija kojega slušaš i popisu svih studentskih i profesorskih obveza prema kolegiju. Iz Syllabusa kojega ćeš dobiti na predavanju, saznat ćeš koje teme ćeš obrađivati na kojem susretu i za njih ćeš se moći pripremiti iz priloženog popisa literature. Doznat ćeš i informacije o načinu polaganja ispita kao i o tvojim obvezama u vidu seminarskog rada ili prezentacije.

Seminari ili vježbe– Dio tvojih obaveza vezanih za određeni kolegij bit će slušanje predavanja, dok će se ostalo odnositi na seminare ili vježbe. Ovisno o fakultetu, seminari označavaju vrijeme u kojemu ćeš neku temu samostalno obraditi i predstaviti svojim kolegama. Vježbe podrazumijevaju usavršavanje teorijskog dijela predmeta u praksi.

ECTS bodovi– ECTS bodovi označavaju opterećenje koje se zahtjeva od studenta prilikom izvršavanja obaveza vezanih uz nastavu i učenje. Laički rečeno, ECTS bodovi označavaju broj sati provedenih učeći, vježbajući, pišući seminare za jedan kolegij. Jedan ECTS bod iznosi 25 do 30 sati rada. ECTS bodovi su na fakultetu značajniji od ocjena.

Parcijala – Ukoliko se dogodi da na prvoj godini ne položiš nekoliko predmeta, ukoliko broj ECTS bodova to dozvoli, moći ćeš ih prebaciti na drugu godinu. Tada ćeš slušati predmete s prve i druge godine istovremeno. Iako ćeš moći izlaziti na ispite s druge godine, teoretski ćeš još uvijek biti na prvoj godini.

Komisija– Na svaki ispit smiješ izaći tri puta, a ukoliko ne uspiješ položiti, četvrti izlazak na ispit zove se komisijski. Bilo da je riječ o usmenom ili pismenom ispitu, uz tvojega će profesora na ispitu prisustvovati još nekoliko profesora koji čine komisiju pred kojom ćeš odgovarati odnosno pisati ispit.

Iksica– Omiljena studentska kartica s koje ne možeš dizati novce, ali sredstva možeš trošiti u studentskim menzama. Osim za prehranu, iksica je tvoja studentska identifikacija i ona će ti osigurati mnoge studentske popuste

[Vodič za brucoše] Što je referada?