Pretraga

Voditelj Hrvatskih studija: U mandatu rektora Borasa dobit ćemo status fakulteta

A- A+
27. listopada 2014.
Faks
A- A+

Iako mnogi studenti znaju za Hrvatske studije, kao što se dio odluči iste i upisati, dosta ih nije upoznato s njihovim statusom. Hrvatski studiji postoje oko dvije dekade, ustrojeni su kao sveučilišni centar sa statusom podružnice Sveučilišta u Zagrebu, no kako voditelj Josip Talanga ističe, uskoro će steći status fakulteta. Posjetili smo Kampus Borongaj te porazgovarali s voditeljem Talangom oko promjene statusa, u kojem smjeru će ići Hrvatski studiji za vrijeme njegova drugog mandata, ali i trenutno gorućim problemima kad su u pitanju studenti.

Foto: srednja.hr

Povijest, psihologija ili komunikologija samo su neki od studijskih programa koje zagrebački studenti uz Filozofski fakultet, mogu studirati i na Hrvatskim studijima. Većina ih zna da Hrvatski studiji, smješteni na Kampusu Borongaj, imaju nešto drugačiji status od ostalih sastavnica zagrebačkog Sveučilišta, no tu staje sva informiranost. Stoga smo razgovarali s voditeljem Hrvatskih studija Josipom Talangom, kojemu je ovo drugi mandat, da nam objasni koji status imaju, što planiraju u skoroj budućnosti te otkrije više detalja o studijima.

Izdvojeni članak

Mnogi hrvatski studenti ‘preko grane’, ali nikako da strance privuku naša sveučilišta

Na diplomskoj razini mogu upisati znanstveni i nastavnički smjer

Studenti koji upišu diplomsku razinu mogu pohađati znanstveni i nastavnički smjer. Nastavnički smjer uključuje određene bodove iz pedagoških predmeta koji na znanstvenom nisu zastupljeni. – Predvidjeli smo da studenti mogu upisati oba smjera. U tom slučaju skupe 60 ECTS bodova više, imaju dva indeksa te im po završetku na diplomi stoje i znanstveni i nastavnički smjer. U takvim slučajevima studenti moraju prikupiti iz svakog smjera po 55 ECTS-a da bi bili oslobođeni plaćanja školarine, istaknuo je voditelj Talanga.

U mandatu novog rektora postat će fakultet

– Ideja je bila da budemo sveučilišni centar koji okuplja nastavnike s različitih fakulteta i znanstvenih instituta te izvodi nastavu. Oni ne bi bili stalni zaposlenici nego vanjski suradnici. No ta ideja nije bila sasvim održiva jer studenti trebaju imati stalne profesore koji će se brinuti o njima, stoga je došlo do promjene. Trenutno imamo cijelu infrastrukturu kao i svaki fakultet, ali nemamo još taj pravni status. No vjerujemo da ćemo ga uskoro dobiti u mandatu novog rektora Damira Borasa jer smo se tako dogovorili, otkrio nam je Josip Talanga.

Nastavio je kako Hrvatski studiji izvode sveučilišne i znanstvene studije, njihovi studenti mogu prelaziti na druge sastavnice Sveučilišta, profesori imaju iste obveze kao i na drugim fakultetima, no samo im nedostaje formalno-pravna promjena da doista postanu fakultet.

– Jedina razlika između nas i fakulteta je ta što imamo manja prava kao podređeni rektoratu. Naime, mi nemamo vlastiti žiro-račun pa prilikom isplaćivanja, moramo s rektorom dogovarati koji račun Sveučilišta koristimo, objašnjava voditelj Hrvatskih studija.

Pri prvom Talanginu izboru u Vijeću nije bilo 15 posto studenata

Voditelj je čelnik Hrvatskih studija, a u skladu sa svojim nadležnostima i sudjelovanjem u radu svih tijela Sveučilišta u Zagrebu potpuno je izjednačen s dekanima fakulteta.

Izdvojeni članak

Najveća investicija u Hrvatskoj: Kampus Borongaj će biti gotov za četiri godine

Jedino se razlikuju u tome što voditelja Hrvatskih studija bira Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija, a imenuje ga rektor, uz suglasnost Senata. Mada formalno postoji imenovanje voditelja od strane Rektora, proces kandidiranja i izbora je u potpunosti jednak kao i na drugim sastavnicama.

Talanga je na toj funkciji po drugi puta, no među studentima se pričalo o nepravilnostima za vrijeme njegova prvog izbora. U Vijeću treba biti 15 posto studenata, što nekolicina tvrdi da se nije ispoštovalo.

– U mandatu mog prethodnika bilo je puno zapošljavanja i mi nismo na vrijeme ažurirali odnos nastavnika i studenata. Od tada unatrag pet godina zaposleno je oko 20 novih nastavnika i trebali smo taj odnos promijeniti. Radilo se o inerciji – kako smo zapošljavali, nismo birali nove studente da popravim postotak. No to smo prošle godine korigirali i sad je sve usklađeno, objasnio nam je voditelj Hrvatskih studija.

Foto: Srednja.hr

Studenti imaju jako nisku kulturu pisanja

S obzirom da je u posljednje vrijeme sveprisutna tema plagiranja i prepisivanja studenata, upitali smo Talangu kako gleda na ta dva prijestupa te jesu li se na Hrvatskim studijima susretali s takvim problemima.


Ako netko plagira doktorski rad, ne bi smio doktorirati na drugoj sastavnici

– Prije nekoliko godina jedan student obranio je svoj doktorski rad, no ja i nekolicina kolega smo uočili da nešto nije u redu s tim radom. Naime, ispostavilo se da je najveći dio teksta student već prije objavio, ali je i veći dio prepisao čak i od profesorice koja je bila u povjerenstvu za obranu. Kako je mladić sve priznao, kandidatu smo oduzeli doktorat, prisjeća se Talanga. No, onda je taj student otišao na Filozofski fakultet i tamo prijavio sinopsis doktorskog rada. Kad je naslov rada i tema došla do Vijeća društveno-humanističkog područja, Talanga je zatražio da se Sveučilište očituje. – Zanimljivo, na toj su sjednici bili sadašnji rektor Damir Boras i njegov prethodnik Aleksa Bjeliš. Počela je rasprava je li to moguće pravno ili etički, no ja sam isticao da Sveučilište mora imati neki stav. Tada se slučaj skinuo s točke dnevnog reda. Ne znam što je dalje bilo, no i dalje stojim iza toga da netko kome je oduzet doktorat zbog plagiranja, ne smije imati mogućnost doktorirati na nekoj drugoj sastavnici kao da se ništa nije dogodilo, izjavio je voditelj Talanga.

– Plagiranje je jako rašireno. Naime, u srednjim školama, a kasnije i na studijima prisutna je jako niska kultura pisanja. U srednjim školama se ne uči dovoljno samostalno pisanje, izrada eseja ili jezgrovito pisanje. To je važnije do pojedinosti iz povijesti, književnosti i slično. Zato nam se i događa da studenti predaju mnoge seminare, referate ili diplomske radove plagirane, tvrdi Talanga. Nastavlja kako se profesori na Hrvatskim studijima protiv plagiranih eseja ili referata najčešće bore ‘ad hoc’ pisanjem, odnosno za vrijeme nastave zadaju nekoliko tema te traže od studenata da napišu dvije do tri stranice. Kako Talanga kaže, to većini studenata ne odgovara jer nisu navikli na taj način rada.

Ističe da do sada nije imao slučaj da je netko izbačen s fakulteta zbog plagiranja, ali je upravo nekoliko slučajeva diplomskih radova prijavljeno Etičkom povjerenstvu. Također smatra kako treba nekome oduzeti pravo završetka studija ako se dokaže da mu je diplomski rad plagiran.

Što se tiče prepisivanja, mišljenja je da studenti manje prepisuju ako imaju tri-četiri kolokvija, a u većoj mjeri ako se radi o jednom kolokviju o kojem sve ovisi. – Radi se o jednoj manjini i sve ovisi o koncentraciji onoga tko kontrolira studente za vrijeme ispita. U tom slučaju obično oduzimamo test, rekao nam je voditelj Hrvatskih studija.

POVEZANI čLANCI